img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

(Posle)ratna senka

Četrdeset udaraca

15. februar 2006, 16:38 Duška Anastasijević
Copied

Skandal je srušio mit u britanskoj javnosti o britanskim "oficirima i džentlmenima", u poređenju sa ponašanjem američkih vojnika. Britanci su, naime, ponosni na svoje vojnike koje je dugogodišnje iskustvo u Severnoj Irskoj opredelilo za drugačije ponašanje kada se kreću na neprijateljskoj teritoriji gde tinjaju sukobi

Irak je u troskoku protekle nedelje istupio iz medijske senke u kojoj je tavorio praktično od decembra prošle godine kada su održani prvi pravi parlamentarni izbori, potisnut zaoštravanjem odnosa Zapada i političkog islama na više frontova. Javnost je ionako prezasićena izveštajima o žrtvama samoubilačkih napada i uspesima ili neuspesima pobunjenika u Iraku, jer je za bezmalo tri godine od američke invazije na Irak to postalo tužan deo svakodnevice Iračana i onih zemalja čije su trupe na terenu.

Oni su skliznuli u medijski zapećak pred naletom vesti sa sve većim potencijalom uznemiravanja. Od početka godine gotovo da nije prošla nijedna nedelja bez političkih potresa s posledicama širim od lokalnih. Gromoglasan zalet Irana ka osvajanju nuklearnih tehnologija, pobeda Hamasa na palestinskim izborima, Šarijel u komi, demonstracije muslimana od Indonezije do Londona zbog karikatura proroka Muhameda… Uz sve to, javnost u Evropi neprekidno je dodatno uznemiravana izveštajima o širenju ptičjeg gripa na kontinentu.

VEST KAO BOMBA: Posle mukotrpnog političkog pregovaranja, irački parlament, u kome dominira šiitska koalicija, najtešnjom je mogućom većinom izglasao poverenje Ibrahimu al Džafariju, umerenom islamisti koji je predvodio prelaznu vladu do poslednjih izbora. Istog dana u Iraku je u tri odvojena napada poginulo desetak osoba, a više njih je ranjeno. U južnom Bagdadu samoubica opasan eksplozivom razneo se u vazduh nedaleko od jedne džamije, usmrtivši trojicu policajaca i jednu ženu. U blizini pijace u šiitskoj oblasti Šola jedan čovek pucao je u kamion i ubio dvojicu putnika. Van grada je eksplodirala bomba dok je prolazio policijski konvoj. U napadu su poginuli civil i dete.

Najmanje tri odvojene eksplozije odjeknule su istog dana u Bagdadu, a od jedne bombe koja je eksplodirala u blizini gradske pekare povređeno je desetak ljudi.

Uz sve to, ministarstvo unutrašnjih poslova Iraka objavilo je da su u zapadnom delu grada nađena dva leša nepoznatih muškaraca s lisicama na rukama i povezom preko očiju. Reč je očigledno o žrtvama hladnokrvnog smaknuća jer je obojici neko pucao u glavu. I to bi već bila sasvim dovoljna doza vesti iz Iraka, ali je kao bomba odjeknula još jedna. Taman kada se galama oko objavljenih karikatura u danskom „Jilandspostenu“ stišala, britanski tabloid „News of the World“ („Vesti iz sveta“) objavio je slike na kojima britanski vojnici premlaćuju iračke mladiće u britanskoj vojnoj bazi u Basri, s ogromnim natpisom „Brutalno!“. List navodi da su slike preuzete sa amaterskog video-snimka koji su kasnije emitovale razne televizijske stanice. Za materijal je rečeno da potiče iz 2004. godine.

Da su gledaoci pratili samo ton, a bez slike, pomislili bi da je reč o porniću sado-mazo sadržaja. Snimatelj amater, koji je s neke uzvisine ovekovečio trenutke svirepog zlostavljanja iračkih dečaka, stenjao je od sladostrasnog uzbuđenja, ne skrivajući zadovoljstvo pred prizorom, dobacujući rečenice u stilu „tako je“, „šta cviliš“, „i treba da boli“ i sl. U pozadini su se čuli zvuci jecaja dečaka koje je grupa britanskih vojnika najpre oborila na zemlju, a zatim nemilice šutirala i tukla pendrecima. Snimak je trajao minut, ali se gledaocu, a kamoli mladićima na zemlji, nesumnjivo učinio dug kao večnost. Slike premlaćivanja dovoljno su mučne i bez sadističkog naslađivanja kamermana, što je celom prizoru dalo još jeziviji ton.

BLEROVA PORUKA: Slike su brzo obišle svet, a prikazale su ih smnoge televizijske mreže na arapskom jeziku, među prvima Al Džazira, izazivajući ogorčene komentare listova na arapskom jeziku. „Više od četrdeset udaraca za manje od minut. Ova scena odražava divljaštvo, zverstvo i sadizam“, navodi vodeći libijski list „Džamahirija“. Katarski „Vatan“ piše u uvodniku pod naslovom „Novi skandal“: „Ovo arapske narode i muslimane podseća na skandal grupne torture iračkih zatvorenika u Abu Graibu i Gvantanamu. Mnogi mediji sumnjaju u tvrdnje britanskih ali i iračkih zvaničnika da je reč o izolovanim incidentima. U pregledu štampe na arapskom jeziku BBC navodi i pisanje „Saudijske gazete“: „Niko, posebno ne u arapskom svetu, ni za nanosekundu nije poverovao da britanski vojnici zlostavljaju Iračane samo i jedino onda kada kamere to zabeleže.“

OSUDA: Toni Bler

Vest je britanskog premijera Tonija Blera, koji muku muči kako da pridobije većinu da izglasa zakon kojim se za Britance uvodi obaveza nošenja lične karte, zatekla u Južnoafričkoj Republici, gde je u toku velika svetska konferencija o siromaštvu i razvoju. On je poručio da će se slučaj detaljno ispitati. Incident su oštro osudili i zvaničnici britanskog ministarstva odbrane, ali ih je skandal uhvatio u nezgodnom trenutku, jer je planirano da sveže snage zamene neke od skoro 9000 britanskih vojnika trenutno raspoređenih u Iraku. Takođe, te nedelje ministarstvo je i zvanično objavilo stoti slučaj smrti britanskog vojnika u Iraku od početka invazije. Ministar odbrane Džon Rid zato je poručio javnosti preko BBC Radija 4 da bude blaga u osudi ponašanja vojnika u Iraku. Najavljujući da će britanski vojnici uskoro biti povučeni iz Iraka, „jer se za to stvaraju uslovi“, Rid je upozorio: „Ne možemo zauvek da budemo u borbi nejednakih, kakvu tamo vode naše snage, gde se suočavaju sa neprijateljem koga nikakav legitimitet, moral ili međunarodne konvencije ne obuzdavaju, dok mi istovremeno naše vojnike podvrgavamo strogoj kontroli, odgovornosti, budnom oku medija i koristimo svaku priliku da ih kritikujemo… U takvom svetu, gde smo suočeni sa takvim neprijateljem, naše vojnike ne treba hitro da osuđujemo, već da im pružimo podršku i razumevanje.“

Iste večeri kada su snimci emitovani na televiziji, vojna policija uhapsila je jednu osobu, ali zvaničnici nisu hteli da otkriju da li je reč o bivšem vojniku, objašnjavajući to činjenicom da je istraga još u ranoj fazi. Portparol britanske vlade podsetio je javnost da je kroz Irak za protekle tri godine prošlo oko 80.000 vojnika, i da je ovo „tek šesti slučaj zlostavljanja iračkih civila“. Savetnik za nacionalnu bezbednost Iraka Movafak al Rubai zatražio je od britanskih vlasti da se umešani u skandal lično izvine i obeštete žrtve.

RUŠENJE MITA: Skandal je, međutim, srušio mit u britanskoj javnosti o britanskim „oficirima i džentlmenima“, u poređenju sa ponašanjem američkih vojnika. Britanci su, naime, ponosni na svoje vojnike koje je dugogodišnje iskustvo u Severnoj Irskoj opredelilo za drugačije ponašanje kada se kreću na neprijateljskoj teritoriji gde tinjaju sukobi. Oni se trude da „demilitarizuju“ svoje prisustvo, noseći beretke umesto teških šlemova, i nudeći bombone i čokoladice deci. Ali, kako primećuje jedan britanski analitičar, „Belfastu i Basri – posebno otkako je drugi po veličini irački grad postao nemirno uporište radikalnih šiita potpomognutih iranskim fundamentalistima (gde su Britanci mahom raspoređeni) – zajedničko je jedino što im imena počinju na B.“

Srušen je i mit da su britanski vojnici stacionirani na mirnijem jugu, u Basri i okolini, i da su pošteđeni pravog pakla koji vlada u tzv. sunitskom trouglu. Javnost se pita i to zašto Britanija, sa bogatim kolonijalnim iskustvom, nije imala više uticaja na odluke američke adminstracije o arhitekturi Iraka posle Sadama, kada se u sličnom položaju 1918, istina u Damasku, našao Lorens od Arabije i u amanet ostavio svojih Sedam stubova mudrosti. Zbog svoje istorije, i britanska je diplomatija mnogo bolje opremljena znanjem o arapskim zemljama, ali je Toni Bler u poptunosti prepustio vođstvo Džordžu Bušu i njegovoj administraciji, iako Amerika ne može da se ponosi velikim uspesima u izgradnji država nakon okupacije. Istina je da je Basra bila mirnija od „sunitskog trougla“, gde je na strane vojnike i lokalne snage bezbednosti bilo najviše napada od svrgavanja Sadama Huseina. Ali, i ona je postala poprište čestih napada na Britance kojima radikalne šiitske vođe poručuju da im je vreme da se vrate kući i kojima je jaka centralna vlast u Bagdadu po volji samo onoliko koliko štiti interese šiitske većine u Iraku.

Novinari na meti

Nekako u isto vreme kada je obelodanjeno zlostavljanje iračkih dečaka u Basri, Komitet za zaštitu novinara sa sedištem u Njujorku objavio je dugačak izveštaj iz koga se vidi da je iračko poprište najpogubnije na svetu za novinare. U prošloj godini su u Iraku ubijena 22 novinara, čime se broj ubijenih predstavnika sedme sile u Iraku, od invazije u martu 2003, popeo na 61 i time premašio broj žrtava među novinarima u Alžiru za vreme sukoba 1993–1996. „Za novinare je Irak postao pravo stratište“, kaže direktorka medijskog muzeja Njuzium Suzan Benet, na čijem se spisku 66 novinara vode kao nastradali u Iraku, od kojih samo troje nije poginulo u neposrednoj borbi. Po evidenciji Muzeja, broj poginulih novinara u Drugom svetskom ratu bio je 69, dok je u ratu u Kamdoži i Vijetnamu, u razdoblju 1965–1975, zabeležena smrt 63 novinara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure