img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Artistička Radiodifuzna agencija

12. april 2006, 17:46 Dragan Ilić
Copied

Apsolutna TV zvezda protekle nedelje postala je Republička radiodifuzna agencija (RRA). Ima sve što je potrebno za uspeh. Harizmatične članove, moć, novac i društveni uticaj. Otkrivamo jednog po jednog solistu, kako teku javni razgovori za dodelu nacionalnih TV frekvencija. Inače, deca će od sada u poznavanju prirode i društva, rudnim, vodenim i energetskim bogatstvima jedne zemlje dodavati i prirodne kapacitete u radio i TV frekvencijama. Sudeći po broju emitera i napetosti prilikom dodele frekvencija, Srbija je bogata zemlja u kojoj RRA pažljivo i domaćinski brine o svakom TV kanalu i svakom megahercu. U Medija centru, pred kamerama, u živom programu, sapunicu su otvorili predstavnici RTL-a naletevši na nadahnutog gospodina Cekića. Tada smo saznali da Agencija neblagonaklono gleda na kapital sa egzotičnih ostrva, da će se ćerati porijeklo do zadnjeg dinara, a ako ima neko nešto da pita, trebalo je da pita na vreme, a ne sad da kuka. Danko Đunić (TV Avala u nastanku) zakleo se ko bumbar u cvet i u med sa Avale da nema političke ambicije, već ga zanima, prosto i jednostavno – lova, bato!

Najživopisniji je svakako bio nastup BK ekipe. Tamo je gosn Marić objašnjavao da je pristrasna BK prošlost, a da se u poslednje vreme program vratio „na staro“. To bi valjda bio imaginarni etalon profesionalnosti. Bez fizički prisutnog Bogoljuba, koji bi ovom svedočenju dao neviđen rejting, ostali smo bez odgovora – čija je BK televizija. Brižna Agencija ne bi da se narodni megaherci arče zarad nečije političke promocije. Na kraju – ekipa B92, kao u vreme ministra Vučića, dok je napetost lebdela u vazduhu. Prvi put se javilo svešteno lice, priupitavši da li B92 ima u svom programu borbu protiv najbrojnije nevladine organizacije – Svete matere crkve. Nakon dobijenih pojašnjenja nastala je šutnja. Neka se pripremi Pink, biće veselo kad sedne Žeksova ekipa. Šta je poenta cele ove serije, koja liči na lošu kopiju Makartijevih sesija i lova na veštice. Sigurno bi bilo lepo da se u ovoj zemlji konačno uvede red među emitere i sredi haos u etru. Ako sada na trenutak ostavimo po strani sastav komisije i poverujemo u njenu objektivnost i dobre namere (učinimo dakle taj nadljudski napor), očekivali bismo ozbiljan pristup i manji cirkus. Objektivnost ne znači aroganciju, a javnost delovanja ne znači da su uključene kamere, već odgovornost prema izrečenom. Kao i u Skupštini, javni prenos postaje u našim medijima alibi ili svojevrstan imunitet na svaku izrečenu budalaštinu. Paradoksalno je, ali u ovoj zemlji se mnogo manje vodi računa o javnoj reči nego o privatnoj komunikaciji. Zato je RRA u jednom trenutku izgledala kao izbor Grandovih zvezdica na Pinku, gde Sale Popović cepa semenke, a neki tužni nesrećnici treba da mu pevaju na uvce. Onda Sale ili Cekić velikodušno od nekoliko njih (zavisno od broja frekvencija) probere ko može, a ko ne može. RRA bi svakako morala da bude Agencija sa autoritetom, ali taj autoritet ne može biti dat samim njenim formiranjem ili autoritetom Vlade (koja se, usput rečeno, klimucka), već je neophodno da se poštovanje stekne.

Dok smo u Srbiji propustili priliku da već pri dodeli nacionalnih frekvencija počnemo sa drugačijim pristupom medijima, Crna Gora je zvanično uletela u predreferendumsku groznicu. U prvom suočavanju suverenističkog i unitarističkog bloka igrali su Milo Đukanović i Ranko Krivokapić protiv Predraga Bulatovića i Predraga Popovića. Arbitar u studiju bila je robustna Radojka Rutović, a osim CG auditorijuma, meč je pratila brojna publika u Srbiji i svijetu. Šta reći o meču, kada je dva minuta pred kraj Bulatović bio iznenađen da emisija traje sat i po, a ne dva. Ili se Peđa prekombinovao pa mu vrijeme proljećelo, ili su propozicije bile nejasne. Sudiju u ženskom rodu, iliti Radojku otvoreno nisu šljivili (ni oko deset dogovorenih tema ni oko minutaže) i u tome su svih devedeset minuta bili jedinstveni. Prešjednik je bio upadljivo opušten, da ne kažem da se malčice suvereno kliberio, dok je gosn Popović iznio ključni argument za ostanak u istoj državi – broj gostiju iz Srbije tokom turističke sezone. Samo jednom smo čuli „zabranjene riječi“ na samom kraju obraćanja, kada je munjevito reagovala Radojka dižući obe ruke uvis. Refleksi dostojni našeg predsednika Skupštine.

Za sve ovo vreme, jedno drugo nacionalno dobro ozbiljno preti da se izlije iz korita i poplavi Novi Sad, Beograd i pola Srbije. U medijima se nije dizala panika, nije bilo razloga za uzbunu, iako Sava, Dunav i Tisa nikada nisu bili veći. Čak i danas, dok dobrovoljci pune vreće sa peskom u Novom Sadu i Beogradu, u reportažama redovno vidimo i šetače koji uživaju na prolećnom suncu i kibicerski prate radnju. Već sam čuo onu našu rečenicu toliko poznatu iz doba NATO bombardovanja – nije strašno, poplavljena su neka sela iza Zemuna i Batajnice. Jezikom RRA, lokalna ili regionalna frekvencija nije od nacionalnog značaja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure