
Peta gimazija
Ako hoćeš novogodišnji vaučer od države – moraš da daš JMBG roditelja
Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja
Sponzorisanjem obnove Zindan kapije na Kalemegdanskoj tvrđavi, ugledna svetska konsultantska kuća nastoji da pruži primer drugim kompanijama u Srbiji

U ponedeljak uveče, na kalemegdanskoj tvrđavi, Beogradska kancelarija KPMG International svečano je obeležila deset godina rada u Srbiji. Tvrđava je izabrana za mesto proslave zbog donacije koju ova konsultantska kuća daje za obnovu Zindan kapije. Najavljujući ovaj događaj, generalna direktorka KPMG-a Nina Bulatović je rekla: „Osim što, prenoseći znanja o modernom poslovanju i korporativnom upravljanju, dajemo doprinos radu drugih kompanija u Srbiji, želimo da pomognemo i lokalnoj zajednici.“ Ona je objasnila da je Zindan kapija drugi najvažniji prilaz beogradskoj tvrđavi, koji je izgrađen u XIV veku, a jedina rekonstrukcija je izvršena u XVIII veku, od kada kapija skoro da nije ni popravljana. „Našom donacijom želimo da vratimo sjaj i lep izgled toj kapiji, a želeli bismo i da ova akcija bude primer drugim kompanijama da se pridruže obnovi i zaštiti kulturno-umetničkog nasleđa Beograda“, rekla je Nina Bulatović na konferenciji za novinare.
INVESTICIJA U IMIDŽ: „Naša kompanija dobro zarađuje i sada hoćemo nešto da ‘vratimo’ lokalnoj zajednici“, objasnio je Stiven Spil, izvršni direktor KPMG-a za Centralnu i Istočnu Evropu. Prema njegovim rečima, motiv za ulaganje u obnovu istorijskih objekata nije samo altruistički već i izražavanje želje da se izgradi dobar imidž firme, kako bi privukla najkvalitetnije ljude, koje KPMG smatra svojim najvrednijim kapitalom. Džejms Torni, partner u beogradskoj kancelariji ove svetske konsultantske kuće, govoreći o znanju domaćih ljudi koji rade s njim, rekao je da naša zemlja obiluje kvalitetnim kadrovima te da je poznavanje stranih jezika i IT oblasti u Srbiji veoma dobro. Naglasio je da u tome prednjači Beograd. „Srbija je imala drugačija tranziciona iskustva od mnogih zemalja Istočne Evrope koje su sada u EU-u. Primera radi, na ovim prostorima još od sedamdesetih postoji revizija, što nije bio slučaj u mnogim drugim istočnim zemljama“, objasnio je on. Torni smatra da je kvalitet znanja ovdašnjih kadrova potvrđen i u radu u inostranstvu, pa su tako zaposleni iz lokalnih KPMG kancelarija odlazili i u druge zemlje među kojima su Češka, Velika Britanija i Južna Afrika, gde su ostvarili vrlo zapažene rezultate.
STANJE PRIVREDE: KPMG je deo „velike četvorke“ (Big four) svetskih revizorskih i konsultantskih kuća, uz Deloitte & Touche, PriceWaterhouseCoopers i Ernst & Young. Bruto prihod KPMG-a u prošloj godini iznosio je 15,7 milijardi dolara, a Stiven Spil tvrdi da će biti udvostručen do 2010. Ova kompanija trenutno posluje u oko 150 zemalja i ima oko 104.000 zaposlenih od kojih većina ima visoku stručnu spremu. Najvažnije delatnosti kojima se KPMG bavi jesu revizija, poresko savetovanje, upravljanje rizicima poslovanja i finansijsko savetovanje (procene vrednosti kapitala, analiza dugova prilikom kupovine i privatizacije, forenzičko računovodstvo). Na domaćem tržištu, klijenti KPMG-a su banke (Narodna banka Srbije, Reiffeisen, Volksbanka, Vojvođanska, Meridian i druge) i mnogobrojne kompanije (NIS, Zdravlje Actavis, Lukoil, Henkel Merima, Holcim fabrika cementa, Interbrew Srbija, Karlsberg Srbija, Metro Cash&Carry, Akzent Media, Philip Moris i drugi). KPMG je zastupao i strane kupce u privatizaciji i prodaji mnogih domaćih preduzeća, među kojima je najznačajnija prodaja Delta banke italijanskoj banci Intesa. Zahvaljujući velikoj raznovrsnosti biznisa u kojima se njihovi klijenti nalaze i desetogodišnjem iskustvu poslovanja na ovom tržištu, u KPMG-u smatraju da dobro poznaju domaću privredu. Nina Bulatović zato smatra da se prilike i okolnosti u domaćem poslovnom okruženju menjaju nabolje. „Srpska privreda je na dobrom putu. Ovaj put neće doneti spektakularne promene preko noći, što su neki možda očekivali, ali ovo je put koji je realniji i stabilniji. To je blago, ali stalno kretanje unapred“, kaže ona. Stiven Spil iznosi podatak da su od 1996. do danas, prihodi KPMG-a u Srbiji porasli 22 puta, a broj zaposlenih četiri puta. „U Českoj, koja je približne veličine kao Srbija, imamo oko 400 zaposlenih, a u Srbiji samo devedeset. To je zato što je češka privreda razvijenija i ‘zrelija’. Međutim, smatramo da će ovaj region za desetak godina sustići druge zemlje, pa će broj zaposlenih u Srbiji biti oko 500-600, u više kancelarija koje će se nalaziti u većim gradovima kao što su Niš i Novi Sad“, kaže Spil. Predstavnici KPMG-a su objasnili da su tri trenutno najznačajnije prednosti domaćeg tržišta veliki potencijal rasta, kvalitetni ljudski resursi i „momentum“, odnosno želja da se ide dalje u reformama. Tri najvažnije prepreke daljem razvoju i rastu investicija su nezaokružen pravni sistem, loš rad lokalnih samouprava i trenutna politička situacija. „Zastoji u pregovorima sa EU-om još nisu obeshrabrili strane investitore, ali ukoliko se ovakva situacija produži, to može imati negativan efekat na ulaganja u Srbiju“, objašnjava Nina Bulatović.

Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja

Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja

Ako se Selaković ili Vlada ne pozovu na ministrov imunitet, ako se nešto ne desi postupajućim tužiocima i njihovim porodicama, ako glavni tužilac TOK a Mladen Nenadić ne odluči da će TOK da “batali” ceo slučaj ili se zadovolji da sve ostane na ministru Selakoviću, ako vlast ne uspe da uguši tužilaštvo ili blokira njegov rad, ako policija i drugi državni organi budu postupali po nalozima tužilaštva, moguće je da će se predmet “Generalštab” probiti do samog “srca tame”, odakle je i potekao

Data i najavljena pomilovanja po službenoj dužnosti, svedoče o bojazni da pravosuđe neće biti poslušno. Predsednik Srbije, po svemu sudeći, nije svestan da oslobađanjem od krivičnog gonjenja posredno priznaje da ne veruje pravosuđu jer zna da je do sada na pravosuđe moglo da se utiče s vrha, ali da je odnedavno uspešnost takvog patronata neizvesna, i da bi krivica pomilovanih u redovnom postupku bila dokazana. Inače, posredi je očigledna zloupotreba

U menjačnicama godinama nije bila veća gužva nego ovog decembra, a jagma za evrima i dalje tinja. Uzrok je neizvesnost povodom posledica do kojih mogu dovesti sankcije Nisu. Dok režim krivi narod i medije za paničenje, razloge navale ljudi na devize treba prvenstveno tražiti u neodgovornim porukama Aleksandra Vučića i guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković, javnosti
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve