Regionalno priznanje za greenfield investiciju pripalo je biznis parku Airport City, za najbolju bankarsku investiciju proglašena je Banca Intesa, a u novoj kategoriji "Najinovativniji domaći investitor" nagradu je dobio Com Trade
SLAVLJENICI: Gil Dekel, Jasna Matić, Draginja Đurić i Veselin Jevrosimović
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) dodelila je prošle nedelje u Beču nagrade stranim investitorima u Jugoistočnoj Evropi za 2006. i sa tri priznanja Srbiji sigurno podigla rejting među zemljama atraktivnim za ulaganja. Nagrade su dobili Airport City Beograd, Banca Intesa i Com Trade Group. Njih je kandidovala Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), uticajna firma i očito srećne ruke, pošto je zahvaljujući njenim nominacijama Srbija do polovine ove godine pokupila bezmalo sva priznanja koja su u tom periodu dodeljivana. Tako je Srbiji u januaru pripalo zvanje Tržišta meseca u izboru američkog ministarstva trgovine, u martu je „Fajnenšel tajms“ izabrao Beograd za grad budućnosti Južne Evrope, a u junu su tri investitora iz Srbije proglašena za regionalne ulagače broj jedan.
BIZNISPARK: Nagradu za greenfield ulaganje dobio je projekat Airport City Belgrade. Reč je o prvom biznis parku u Srbiji koji se gradi na području starog beogradskog aerodroma. U izgradnju poslovnog prostora na 126.000 kvadrata biće uloženo oko 120 miliona evra. Direktor ove izraelske kompanije Gil Dekel rekao je, na konferenciji za novinare pobednika OECD-a u Vladi Srbije, da su do sada izgrađene dve zgrade na oko 20.000 kvadrata i da je za to potrošeno oko 20 miliona evra. „Ova investicija je dobra za Srbiju i dobra je za nas, jer verujemo u razvoj Beograda kao regionalnog centra“, izjavio je Dekel, ali i dodao da je primarni razlog za ovo ulaganje ipak – zarada. Drugim rečima, u Srbiju se isplati ulagati. Ili, kako je rekla direktorka agencije SIEPA Jasna Matić: „Najveće priznanje za investicioni potencijal naše zemlje dolazi kroz činjenicu da se treću godinu zaredom nagrađena greenfield investicija za ceo region nalazi baš u Srbiji.“
PREPOZNATLJIVI: U beogradsku banku Intesa istoimena italijanska bankarska grupacija do sada je uložila preko 450 miliona evra (za akviziciju Delta banke i investicije). Direktorka banke Draginja Đurić je povodom nagrade OECD-a rekla da je zadovoljna što se Srbija pokazala kao zemlja koja prihvata strana ulaganja. Ova banka, sa 160 punktova u Srbiji, danas ima 2246 radnika, 409 više nego 2004, a Draginja Đurić najavljuje da će ove godine zaposliti još oko 400 ljudi.
SIEPA je, prema rečima Jasne Matić, posebno ponosna što je tek ustanovljena nagrada OECD-a za najinovativnijeg domaćeg investitora pripala grupi Com Trade. Ova vodeća IT kompanija u regionu dobila je nagradu, pored ostalog, za elektronski sistem koji je razvila za potrebe Agencije za privredne registre. Vlasnik kompanije Veselin Jevrosimović zadovoljan je što je i ovom nagradom srpska informatika potvrdila svoju prepoznatljivost i van granica naše zemlje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!