Regionalno priznanje za greenfield investiciju pripalo je biznis parku Airport City, za najbolju bankarsku investiciju proglašena je Banca Intesa, a u novoj kategoriji "Najinovativniji domaći investitor" nagradu je dobio Com Trade
SLAVLJENICI: Gil Dekel, Jasna Matić, Draginja Đurić i Veselin Jevrosimović
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) dodelila je prošle nedelje u Beču nagrade stranim investitorima u Jugoistočnoj Evropi za 2006. i sa tri priznanja Srbiji sigurno podigla rejting među zemljama atraktivnim za ulaganja. Nagrade su dobili Airport City Beograd, Banca Intesa i Com Trade Group. Njih je kandidovala Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), uticajna firma i očito srećne ruke, pošto je zahvaljujući njenim nominacijama Srbija do polovine ove godine pokupila bezmalo sva priznanja koja su u tom periodu dodeljivana. Tako je Srbiji u januaru pripalo zvanje Tržišta meseca u izboru američkog ministarstva trgovine, u martu je „Fajnenšel tajms“ izabrao Beograd za grad budućnosti Južne Evrope, a u junu su tri investitora iz Srbije proglašena za regionalne ulagače broj jedan.
BIZNISPARK: Nagradu za greenfield ulaganje dobio je projekat Airport City Belgrade. Reč je o prvom biznis parku u Srbiji koji se gradi na području starog beogradskog aerodroma. U izgradnju poslovnog prostora na 126.000 kvadrata biće uloženo oko 120 miliona evra. Direktor ove izraelske kompanije Gil Dekel rekao je, na konferenciji za novinare pobednika OECD-a u Vladi Srbije, da su do sada izgrađene dve zgrade na oko 20.000 kvadrata i da je za to potrošeno oko 20 miliona evra. „Ova investicija je dobra za Srbiju i dobra je za nas, jer verujemo u razvoj Beograda kao regionalnog centra“, izjavio je Dekel, ali i dodao da je primarni razlog za ovo ulaganje ipak – zarada. Drugim rečima, u Srbiju se isplati ulagati. Ili, kako je rekla direktorka agencije SIEPA Jasna Matić: „Najveće priznanje za investicioni potencijal naše zemlje dolazi kroz činjenicu da se treću godinu zaredom nagrađena greenfield investicija za ceo region nalazi baš u Srbiji.“
PREPOZNATLJIVI: U beogradsku banku Intesa istoimena italijanska bankarska grupacija do sada je uložila preko 450 miliona evra (za akviziciju Delta banke i investicije). Direktorka banke Draginja Đurić je povodom nagrade OECD-a rekla da je zadovoljna što se Srbija pokazala kao zemlja koja prihvata strana ulaganja. Ova banka, sa 160 punktova u Srbiji, danas ima 2246 radnika, 409 više nego 2004, a Draginja Đurić najavljuje da će ove godine zaposliti još oko 400 ljudi.
SIEPA je, prema rečima Jasne Matić, posebno ponosna što je tek ustanovljena nagrada OECD-a za najinovativnijeg domaćeg investitora pripala grupi Com Trade. Ova vodeća IT kompanija u regionu dobila je nagradu, pored ostalog, za elektronski sistem koji je razvila za potrebe Agencije za privredne registre. Vlasnik kompanije Veselin Jevrosimović zadovoljan je što je i ovom nagradom srpska informatika potvrdila svoju prepoznatljivost i van granica naše zemlje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto je svako ko se bavio upotrebom neutvrđenog tipa akustičnog oružja na studentskom protestu 15. marta postao neprijatelj države, terorista i atentator na Vučića? Zbog čega bi i Berija pozavidio Biji na ovoj operaciji? Kako režim u Beogradu 2026. nastoji stvoriti atmosferu nalik na onu iz Moskve 1937
Podaci Vrhovnog javnog tužilaštva pokazuju da poslednjih godina raste broj zahteva koje tužioci upućuju policiji radi prikupljanja potrebnih obaveštenja, ali da odgovori na te zahteve sve češće izostaju. Reč je o prvoj i jednoj od najvažnijih radnji u predistražnom postupku, bez koje tužilaštvo u mnogim slučajevima ne može da nastavi istragu
Zašto su se na meti režima, pored studenata, našli verbalni delinkventi – analitičari, stručnjaci i novinari? Kako je Više javno tužilaštvo u svom saopštenju donelo presudu da su studenti sami sebe streljali zvučnim topom? I kako je Vučić tvrdio da Srbija uopšte nema zvučne topove, a ispostavilo se da ih ima, kao što je odmah posle pada novosadske nadstrešnice tvrdio da “jedino ona nije renovirana”, pa se brzinom svetlosti na društvenim mrežama utvrdilo da to nije istina? Na koji je način aktivirana medijska bomba u režimskim medijima sa unapred spremljenim spiskovima ljudi koji su učestvovali u “zaveri” i koje treba utući? I da li je reč o pokušaju zabrane studentskog pokreta
Pošto tužilac u Srbiji ne može da optuži osobu koja se kolima zaleće u građane, gledaoci RTS-a mogu videti kako se pred kamerama obesmišljava ta pravna institucija
Srbija će sačuvati mir, lokalni funkcioneri moraju da razgovaraju sa narodom ili će biti smenjeni, ekonomija raste brzo, žele da nas sruše jer Srbija grabi napred, nema više straha od “blokadera”, predsednik je žrtva, biće veće plate i penzije. Na osnovu iskustva, po svoj prilici ovako će izgledati Vučićeve poruke na predstojećem mitingu
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.