img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nobel za mir u pravim rukama

Borac protiv siromaštva

19. октобар 2006, 13:10 Momir Turudić
Copied

Muhamed Junus kaže da je najveći uticaj na njega imala majka, koja je uvek pomogla svakom siromahu koji je zakucao na vrata

LAUERAT: Muhamed Junus

Bangladeš se uglavnom pominje u izveštajima o poplavama i prirodnim katastrofama u kojima strada mnogo ljudi. Povod je bio mnogo lepši 14. oktobra, kada su sve svetske agencije prenele vest da je Nobelovu nagradu za mir dobio Muhamed Junus (66), ekonomista iz Bangladeša, i njegova banka Gramen, zato što su milionima ljudi širom sveta pomogli da se izvuku iz siromaštva.

Nobelova nagrada za mir je često predmet polemika i optužbi za političke manipulacije. Dug je spisak kontroverznih dobitnika, ali se čini da je ovog puta nagrada otišla u prave ruke. Priča o čoveku koji je kao cilj postavio nešto što izgleda nemoguće – iskorenjivanje siromaštva na svetu – deluje kao bajka koja je oživela u realnosti. „Ljudi kažu da sam lud, ali niko ništa nije postigao bez sna. Ko želi da pobedi siromaštvo ne može raditi na uobičajen način. Mora biti revolucionaran i razmišljati o nezamislivom“, kaže Junus. Gramen banka, koju je Junus osnovao, daje kredite najsiromašnijim građanima bez ikakvog uslovljavanja i danas ima 6,6 miliona klijenata u 70.000 sela u Bangladešu.

POČETAK: Muhamed Junus kaže da je najveći uticaj na njega imala majka koja je uvek pomogla svakom siromahu koji je zakucao na vrata. „Zahvaljujući njoj, uvek sam znao da imam misiju u životu, mada nisam znao u kakvoj formi će ta misija biti.“ Ekonomiju je studirao na univerzitetu u Daki, a doktorirao kao Fulbrajtov stipendista na univerzitetuu Vanderbilt u američkoj državi Tenesi. Vratio se u Bangladeš 1972. i počeo da predaje na univerzitetu u Čitagongu, rodnom gradu. Glad koja je 1974. u Bangladešu ubila oko 1,5 miliona ljudi promenila mu je život zauvek. „Dok su ljudi umirali od gladi po ulicama, ja sam predavao elegantne ekonomske teorije. Mi univerzitetski profesori bili smo tako inteligentni, ali ništa nismo znali o siromaštvu koje nas je okruživalo. Zašto ljudi koji su radili po 12 sati dnevno sedam dana u nedelji nisu imali dovoljno da jedu? Odlučio sam da će siromašni biti moji učitelji.“ Svoje studente je poveo u obližnje selo. Odgovor na mnoga pitanja dobio je u razgovoru sa ženom koja je pravila klupice od bambusa. Morala je da pozajmljuje materijal i prodaje klupice istom čoveku jer nije imala novca da bambus kupi. U selu su pronašli još 42 porodice sa istim problemom. Pozajmio je tim porodicama ukupno 27 dolara, i to je bio početak. „Njihovo siromaštvo nije bilo lični problem uzrokovan njihovom lenjošću ili manjkom inteligencije. Čvrsto verujem da svako ljudsko biće ima urođena znanja. Mali krediti im omogućuju da ta znanja upotrebe.“

Junus je otišao u banku i pitao direktora da odobri kredite najsiromašnijim građanima. Odbili su ga uz smeh, posle čega je zatražio da on bude garant za novac koji će banka dati. Od 1976. do 1979. kreditirao je oko 500 ljudi. Velikim trudom uspeo je da nagovori centralnu državnu banku da mu pomogne. Poslovi koje su ljudi počinjali minimalnim kreditima bili su kupovina krava, kokošaka ili materijala. Junus je 1983. odlučio da napusti fakultet i osnovao sopstvenu instituciju.

„Čitav bazični princip bankarstva je da što više imaš više i dobijaš, a ako ništa nemaš ništa nećeš ni dobiti. U našoj banci je princip da što manje imaš, to si veći prioritet. Ako nemaš ništa, ti si najveći prioritet.

ŽENE PRAVI KLIJENTI: Iz našeg iskustva, očigledno je bilo da se žene prilagode brže i bolje na proces samopomoći nego muškarci. One vide dalje i imaju više volje da rade da bi se izbavile iz siromaštva. Danas Žene čine 97 odsto korisnika kredita“, kaže Junus. Vraćanje kredita u Gramen banci je 98 odsto, što je više nego bilo gde u svetu. „Bogati ljudi ne mare za zakon, jer znaju kako da njime manipulišu. Za razliku od njih, siromašni ne mogu da rizikuju i ne vrate kredit, jer im je taj kredit jedina šansa da pobegnu iz bede.“ Svi klijenti banke moraju da znaju principe na kojima Gramen radi. Moraju, na primer, da se zakunu da će slati decu u školu, ali da neće potrošiti dobijeni novac na ćerkin miraz, i da se pridruže grupi od četvoro drugih korisnika kredita. Svaka grupa garantuje za svog člana, ako jedan član ne može da ispunjava svoje obaveze, posledice snose i ostali.

Nezavisne studije Svetske banke pokazuju da za pet godina polovina Gramenovih klijenata uspe da pređe granicu siromaštva, a četvrtina da se toj granici približi. Osim toga, Gramenove studije pokazuju da je među njenim klijentima poraslo poštovanje muževa prema ženama, kao i da je pala stopa razvoda i rađanja među njima. Program se primenjuje u više od sto zemalja sveta, između ostalog i u SAD. Muhamed Junus živi u dvosobnom stanu sa ženom i 20-godišnjom ćerkom Dinom. Kaže da će novac od nagrade utrošiti na izgradnju očne klinike za siromašne.

I na rad Muhameda Junusa stižu kritike, najviše od konzervativnih verskih krugova u njegovoj zemlji koji među stanovništvom šire glasine da je banka antiislamska, da iza nje stoje hrišćanske organizacije i da klijenti moraju da promene veru, da će biti mučeni, a žene prodate kao prostitutke… U međunarodnim organizacijama za pomoć i razvoj kažu da mikrokrediti neće doneti vodu, zdravstvenu zaštitu, školstvo i puteve, kao i da uspeh mikrokredita oslobađa vlade odgovornosti. Marti Ahtisari, nesuđeni dobitnik, misli da je ovogodišnja nagrada dospela na „dobru adresu“, ali je teško reći da li je to i „prava adresa“. „Proteklih godina je uočljivo da je Nobelova nagrada za mir sve više postala nagrada za rad u razvoju. Može se o tome diskutovati, da li rad na razvoju stvarno pripada oblasti nagrada za mir, i kako se u današnjem svetu definiše rad za mir“, kaže Ahtisari.

Biće ipak da bi mnogo važnije bilo da se diskutuje i definiše gde nestaje ogroman deo sredstava koje imaju na raspolaganju međunarodne humanitarne organizacije, od kojih najmanji deo stiže do krajnjih korisnika. Svako ko je sa navedenim organizacijama imao bliži kontakt može posvedočiti da lavovski deo tih sredstava služi da hrani birokratsku mašineriju tih istih organizacija, koje često same sebi postaju cilj. Tragovi koji ostaju iza rada Muhameda Junusa ipak su mnogo vidljiviji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Alis Vajdel

Nemačka

06.јул 2026. Oliver Piper (DW)

Desno, desnije, najdesnije: Alis Vajdel, žena za pobedu AfD-a

Alternativa za Nemačku (AfD) sa podrškom od 27 do 29 odsto ubedljivo vodi u anketama. Tu desničarsku partiju je nemačka obaveštajna služba u pet saveznih pokrajina ocenila kao “dokazano ekstremističku”. Ka pobedi na izborima vodi je kopredsednica Alis Vajdel

Protesti u Albaniji u okviru takozvane "flamingo revolucije"

Albanija

06.јул 2026. B. B.

Nastavak „flamingo revolucije“: Rami za rođendan „torta“ od betona

Na protestu u subotu velika bista albanskog premijera Edija Rame oborena je uz pomoć konopca. Taj čin podsetio je na rušenje spomenika dugogodišnjem komunističkom lideru Enveru Hodži u februaru 1991. godine, događaj koji se u Albaniji tradicionalno obeležava svakog 20. februara

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure