img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nobel za mir u pravim rukama

Borac protiv siromaštva

19. oktobar 2006, 13:10 Momir Turudić
Copied

Muhamed Junus kaže da je najveći uticaj na njega imala majka, koja je uvek pomogla svakom siromahu koji je zakucao na vrata

LAUERAT: Muhamed Junus

Bangladeš se uglavnom pominje u izveštajima o poplavama i prirodnim katastrofama u kojima strada mnogo ljudi. Povod je bio mnogo lepši 14. oktobra, kada su sve svetske agencije prenele vest da je Nobelovu nagradu za mir dobio Muhamed Junus (66), ekonomista iz Bangladeša, i njegova banka Gramen, zato što su milionima ljudi širom sveta pomogli da se izvuku iz siromaštva.

Nobelova nagrada za mir je često predmet polemika i optužbi za političke manipulacije. Dug je spisak kontroverznih dobitnika, ali se čini da je ovog puta nagrada otišla u prave ruke. Priča o čoveku koji je kao cilj postavio nešto što izgleda nemoguće – iskorenjivanje siromaštva na svetu – deluje kao bajka koja je oživela u realnosti. „Ljudi kažu da sam lud, ali niko ništa nije postigao bez sna. Ko želi da pobedi siromaštvo ne može raditi na uobičajen način. Mora biti revolucionaran i razmišljati o nezamislivom“, kaže Junus. Gramen banka, koju je Junus osnovao, daje kredite najsiromašnijim građanima bez ikakvog uslovljavanja i danas ima 6,6 miliona klijenata u 70.000 sela u Bangladešu.

POČETAK: Muhamed Junus kaže da je najveći uticaj na njega imala majka koja je uvek pomogla svakom siromahu koji je zakucao na vrata. „Zahvaljujući njoj, uvek sam znao da imam misiju u životu, mada nisam znao u kakvoj formi će ta misija biti.“ Ekonomiju je studirao na univerzitetu u Daki, a doktorirao kao Fulbrajtov stipendista na univerzitetuu Vanderbilt u američkoj državi Tenesi. Vratio se u Bangladeš 1972. i počeo da predaje na univerzitetu u Čitagongu, rodnom gradu. Glad koja je 1974. u Bangladešu ubila oko 1,5 miliona ljudi promenila mu je život zauvek. „Dok su ljudi umirali od gladi po ulicama, ja sam predavao elegantne ekonomske teorije. Mi univerzitetski profesori bili smo tako inteligentni, ali ništa nismo znali o siromaštvu koje nas je okruživalo. Zašto ljudi koji su radili po 12 sati dnevno sedam dana u nedelji nisu imali dovoljno da jedu? Odlučio sam da će siromašni biti moji učitelji.“ Svoje studente je poveo u obližnje selo. Odgovor na mnoga pitanja dobio je u razgovoru sa ženom koja je pravila klupice od bambusa. Morala je da pozajmljuje materijal i prodaje klupice istom čoveku jer nije imala novca da bambus kupi. U selu su pronašli još 42 porodice sa istim problemom. Pozajmio je tim porodicama ukupno 27 dolara, i to je bio početak. „Njihovo siromaštvo nije bilo lični problem uzrokovan njihovom lenjošću ili manjkom inteligencije. Čvrsto verujem da svako ljudsko biće ima urođena znanja. Mali krediti im omogućuju da ta znanja upotrebe.“

Junus je otišao u banku i pitao direktora da odobri kredite najsiromašnijim građanima. Odbili su ga uz smeh, posle čega je zatražio da on bude garant za novac koji će banka dati. Od 1976. do 1979. kreditirao je oko 500 ljudi. Velikim trudom uspeo je da nagovori centralnu državnu banku da mu pomogne. Poslovi koje su ljudi počinjali minimalnim kreditima bili su kupovina krava, kokošaka ili materijala. Junus je 1983. odlučio da napusti fakultet i osnovao sopstvenu instituciju.

„Čitav bazični princip bankarstva je da što više imaš više i dobijaš, a ako ništa nemaš ništa nećeš ni dobiti. U našoj banci je princip da što manje imaš, to si veći prioritet. Ako nemaš ništa, ti si najveći prioritet.

ŽENE PRAVI KLIJENTI: Iz našeg iskustva, očigledno je bilo da se žene prilagode brže i bolje na proces samopomoći nego muškarci. One vide dalje i imaju više volje da rade da bi se izbavile iz siromaštva. Danas Žene čine 97 odsto korisnika kredita“, kaže Junus. Vraćanje kredita u Gramen banci je 98 odsto, što je više nego bilo gde u svetu. „Bogati ljudi ne mare za zakon, jer znaju kako da njime manipulišu. Za razliku od njih, siromašni ne mogu da rizikuju i ne vrate kredit, jer im je taj kredit jedina šansa da pobegnu iz bede.“ Svi klijenti banke moraju da znaju principe na kojima Gramen radi. Moraju, na primer, da se zakunu da će slati decu u školu, ali da neće potrošiti dobijeni novac na ćerkin miraz, i da se pridruže grupi od četvoro drugih korisnika kredita. Svaka grupa garantuje za svog člana, ako jedan član ne može da ispunjava svoje obaveze, posledice snose i ostali.

Nezavisne studije Svetske banke pokazuju da za pet godina polovina Gramenovih klijenata uspe da pređe granicu siromaštva, a četvrtina da se toj granici približi. Osim toga, Gramenove studije pokazuju da je među njenim klijentima poraslo poštovanje muževa prema ženama, kao i da je pala stopa razvoda i rađanja među njima. Program se primenjuje u više od sto zemalja sveta, između ostalog i u SAD. Muhamed Junus živi u dvosobnom stanu sa ženom i 20-godišnjom ćerkom Dinom. Kaže da će novac od nagrade utrošiti na izgradnju očne klinike za siromašne.

I na rad Muhameda Junusa stižu kritike, najviše od konzervativnih verskih krugova u njegovoj zemlji koji među stanovništvom šire glasine da je banka antiislamska, da iza nje stoje hrišćanske organizacije i da klijenti moraju da promene veru, da će biti mučeni, a žene prodate kao prostitutke… U međunarodnim organizacijama za pomoć i razvoj kažu da mikrokrediti neće doneti vodu, zdravstvenu zaštitu, školstvo i puteve, kao i da uspeh mikrokredita oslobađa vlade odgovornosti. Marti Ahtisari, nesuđeni dobitnik, misli da je ovogodišnja nagrada dospela na „dobru adresu“, ali je teško reći da li je to i „prava adresa“. „Proteklih godina je uočljivo da je Nobelova nagrada za mir sve više postala nagrada za rad u razvoju. Može se o tome diskutovati, da li rad na razvoju stvarno pripada oblasti nagrada za mir, i kako se u današnjem svetu definiše rad za mir“, kaže Ahtisari.

Biće ipak da bi mnogo važnije bilo da se diskutuje i definiše gde nestaje ogroman deo sredstava koje imaju na raspolaganju međunarodne humanitarne organizacije, od kojih najmanji deo stiže do krajnjih korisnika. Svako ko je sa navedenim organizacijama imao bliži kontakt može posvedočiti da lavovski deo tih sredstava služi da hrani birokratsku mašineriju tih istih organizacija, koje često same sebi postaju cilj. Tragovi koji ostaju iza rada Muhameda Junusa ipak su mnogo vidljiviji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure