img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

25. festival Dani nemog filma, Pordenone, Italija

Arheologija filma

25. октобар 2006, 13:01 Dejan Kosanović
Copied

Jugoslovenska kinoteka je i ove godine učestvovala u programu Festivala nemog filma u Pordenoneu. Prikazani su najstariji srpski filmovi koje je proizveo naš pionir filma Svetozar Botorić – igrani film Ulrih Celjski i Vladislav Hunjadi koji je 1911. režirao Ilija Stanojević i dokumentarni film Trke na Banjici iz 1912. godine

Najznačajnija međunarodna manifestacija na kojoj se prikazuju stari nemi filmovi, nedavno pronađeni ili obnovljeni, svakako je festival Dani nemog filma (Le Giornate del Cinema Muto), osnovan 1982. godine, koji se održava svake jeseni u italijanskom gradu Pordenoneu, a poslednjih nekoliko godina i u obližnjem gradiću Sačileu. Dane nemog filma osnovala je grupa mladih filmskih entuzijasta okupljenih oko Kinoteke Furlanije u Đemoni (La Cineteca del Friuli – Gemona). Prve dve godine bio je to festival filmova Mak Seneta, da bi se veoma brzo razvio u sedmodnevnu manifestaciju u okviru koje se prikazuju odabrani nemi filmovi iz celog sveta, dokumentarni i igrani, uz učešće i pomoć svih svetskih filmskih arhiva. Zbog svog ozbiljnog i sistematskog pristupa prikazivanju starih filmova, Dani nemog filma su se veoma brzo pročuli i za filmske arhive je posebna čast da dragocenosti iz svojih zbirki prikažu u Pordenoneu/Sačileu. Nove 35 mm kopije restauriranih filmova su tehnički optimalne, a nemi filmovi se prikazuju u odličnim uslovima, uz obaveznu muzičku pratnju klavira, manjih sastava ili velikih orkestara.

Poslednjih godina u svetu sve više raste zanimanje za početke kinematografije i filmske umetnosti, razvija se disciplina koja se među istoričarima filma pretvara u užu specijalnost i popularno naziva arheologija filma. To se odnosi na traženje i pronalaženje, obnavljanje i proučavanje starih nemih filmova koji predstavljaju temelje savremenog filma kao umetnosti i pokretnih slika kao sredstva masovne komunikacije. Procenjuje se da je sačuvano samo oko 15 odsto filmske građe snimljene u periodu nemog filma do kraja dvadesetih godina prošlog veka, ali se skoro svakodnevno otkrivaju zagubljeni ili zaboravljeni filmovi koji su decenijama ležali po magacinima svetskih filmskih arhiva, velikih proizvodnih preduzeća ili u mnogim privatnim zbirkama.

NEMI KLASICI: Na Danima nemog filma stara ostvarenja se uglavnom prikazuju u tematskim ciklusima. Ove godine, za 25. jubilej, prikazano je nekoliko izuzetnih programskih celina, u stvari blizu dve stotine igranih filmova, veliki broj dokumentaraca, celovitih ili samo delimično sačuvanih i restauriranih, tako da je iz tog bogatstva svetske filmske baštine teško izdvojiti neke od naslova. U centru pažnje bio je ciklus od tridesetak nemih igranih fimova posvećen stogodišnjici osnivanja prvog danskog preduzeća „Nordisk film“. Posebnu je senzaciju izazvalo prikazivanje obnovljenog filma Listovi iz satanine knjige (Blade af Satans bog, 1919), jednog od najvećih evropskih reditelja nemog filma Karla Drejera. Američki klasici nemog filma Tomas Ins i Dejvid Grifit bili su zastupljeni sa dvadesetak filmova u kojima su, preko ekrana, prodefilovale velike zvezde nemog filma, kao Meri Pikford, Lilian Giš, Sesi Hajakava i drugi. Uzbudljiva je bila projekcija Grifitovog filma Put prema istoku (Way Down East) uz muzičku pratnju Donalda Sosina koji je komponovao muziku za ovu priliku i nadahnutu interpretaciju pesama (uživo) američke pevačice Džoane Siton. Programe su obogatile najstarije Diznijeve crtane Sili simfonije (Silly Simphonies), crno-bele sa kraja dvadesetih i prve u boji (tehnikolor) sa početka tridesetih godina prošlog veka. Italijani su prikazali nepoznate filmove Mačiste (Maciste) sa Bartolomeom Paganom, otelotvorenjem tog snažnog filmskog junaka, zatim jednu od najranijih verzija Odiseje iz 1911. godine. U Čileu je od 1910. do 1931. realizovano 78 nemih igranih filmova, a sačuvana su samo tri, od kojih je kao raritet prikazan Husar smrti (El Husar de la Muerte) iz 1925. godine. U oblasti dokumentarnog filma, u okviru programa „Inkunabule“, prikazivani su najstariji sačuvani filmski zapisi, snimljeni počev od 1895. godine. Ovaj program je posebno potvrdio nemerljivu vrednost filma kao istorijskog dokumenta. Na to se nadovezao britanski dugometražni dokumentarni film Bitka na Somi (Battle of the Somme), sklopljen od originalnih materijala iz 1916. godine.

FILM O MONTAŽI: Jugoslovenska kinoteka je i ove godine, kao i mnogih prethodnih, učestvovala u programu. Prikazani su najstariji srpski filmovi koje je proizveo naš pionir filma Svetozar Botorić, vlasnik hotela i bioskopa „Pariz“ u Beogradu – igrani film Ulrih Celjski i Vladislav Hunjadi koji je 1911. režirao Ilija Stanojević (Čiča Ilija) i dokumentarni film Trke na Banjici iz 1912. godine. Ovi su filmovi, pored drugih, nedavno otkriveni u Austrijskom filmskom arhivu, a u Pordenoneu/Sačileu prikazane su tehnički odlično restaurirane kopije. Filmove je gledaocima predstavio i govorio o našoj filmskoj prošlosti Aleksandar Erdeljanović, upravnik Filmskog arhiva Jugoslovenske kinoteke. Pored toga, Jugoslovenska kinoteka je skrenula pažnju na bogatstvo svoje kolekcije još jednim filmom: to je Film o montaži koji je u Beogradu polovinom šezdesetih godina realizovao znameniti francuski istoričar i teoretičar filma Žan Mitri. Naime, Mitri je na poziv Instituta za film iz Beograda, marta i aprila 1964. godine održao nekoliko serija predavanja o filmskoj montaži i estetici filma. Tom prilikom je filmskim primerima ilustrovao svoja predavanja i odatle je proizašla ideja da realizuje i Film o montaži, koji su proizveli Institut za film i Jugoslovenska kinoteka. Mitri je bio prvi počasni predsednik Dana nemog filma, nagrada koja se redovno dodeljuje istoričarima filma nosi njegovo ime, ali svetska filmska javnost (pa ni rukovodioci ove manifestacije) nije znala za postojanje ovog Mitrijevog ostvarenja. Tako je, na inicijativu Jugoslovenske kinoteke, ovaj film prvi put ove godine prikazan van naše zemlje. I to francuska verzija filma u trajanju od 92 minuta, uz spikerski komentar samog Mitrija. Bio je to poseban i prigodan način odavanja počasti Mitriju, kako od strane Dana nemog filma tako i od Jugoslovenske kinoteke i Instituta za film.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Podele

03.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Na SNS sajtu objavljeno novo targetiranje Gorana Markovića

Saopštenje Adrijane Mesarović potpredsednice Vlade kojim sa sajtu SNS-a vređa reditelja Gorana Markovića izazvalo je velike kritike javnosti. Ona ga, između ostalog tereti i da se „otvoreno zalaže za ubistvo“ predsednika Vučića

Beograd na vodi

03.фебруар 2026. S. Ć.

Da li se beogradska Opera seli na Sajam u Halu 1

Siniša Mali i kompanija Beograd na vodi najavljuju operu u Hali 1 Beogradskog Sajma. Pretpostavlja se da misle na Operu Narodnog pozorišta

Film i politika

02.фебруар 2026. Sonja Ćirić

„Svadba“ pokazuje da je između Srba i Hrvata sve okej

Zašto u Hrvatskoj snimaju filmove poput „Svadbe“ a u Srbiji filmove poput „Dare“, i zašto publika u obe države više voli „Svadbu“. Za deset dana videlo ga je blizu 380.000 gledalaca

Premijera

01.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.јануар 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Komentar
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure