Problem starije populacije nije ideološki, kulturno-politički ili estetski, već problem najelementarnijeg ljudskog dostojanstva
MOJA GENERACIJA: Kadar iz spota grupe The Zimmers
The Zimmers je najstariji bend na svetu. Ovaj neobični sastav broji oko 40 članova koji, svi zajedno, imaju preko 3000 godina! Pevač grupe Alf Kareta ima 90, a najstariji član Baster Martin čitavih 100 leta! Oni su se okupili za potrebe snimanja BBC-jevog dokumentarca PowerToThePeople, koji se bavio problemima nastarijeg dela britanske populacije, zatočenog i zaboravljenog po staračkim domovima širom zemlje. Video-spot njihovog prvog singla – i pre zvaničnog pojavljivanja, inače, obrade čuvene pesme MyGeneration grupe TheWho – na veb stranici YouTube videlo je skoro tri miliona ljudi. Drugim rečima, očigledno da je postojala izvesna potreba za ovim neobičnim konceptom, za prijemčivo upakovanim i živahnim penzionerima u akciji, koji više ne pristaju da budu ostavljeni i ignorisani, poteba koju s×
avremena kultura, ne da nije imala čime da zadovolji, nego za nju nije ni znala. Tako The Zimmers, možda i nehotice, pokreću jednu malu lavinu kojom stariji sugrađani postaju prisutniji u medijima, što je u savremenom svetu jedini dokaz da nešto uopšte postoji.
Poslednje dve decenije, i nešto, globalni kapitalizam je otkrio da deca nisu samo deca već i potrošači. Otad se popularna kultura radikalno usmerava ka sve mlađim, i izvođačima, i publici. Filmske zvezde postaju devojčice od 12 godina, štancuju se boj bendovi kao na pokretnoj traci, a modna industrija zapada u sumnjivu teritoriju koja se očigledno graniči sa pedofilijom. Novotalasni moto „biti ružan, pametan i mlad“ izokrenuo se u svoju suprotnost „biti lep, glup i mlad“. Došli smo do izvesnog fašizmamladosti pod kojim je javni prostor zabranjen za sve koji ne pristaju na tu ideologiju večne adolescencije. Ako nisi mlad, onda barem moraš da se praviš da jesi. Šta su drugo Rollingstones nego nekoliko matoraca koji se još ponašaju kao deca. Je l’ bi neko došao da sluša Džegera da je ovome, umesto pravljenja dece manekenkama, hobi, zapravo, da odigra poneku partiju šaha ili domina u lokalnom penzionerskom klubu? Mit o rokenrol načinu života izmišljen je da bi ideja antikonformističke mladosti produžila neke karijere. S druge strane, problem starije populacije nije ideološki, kulturno-politički ili estetski, već problem najelementarnijeg ljudskog dostojanstva. Projekat The Zimmers je pokrenut da bi se povela javna kapanja protiv ukidanja tombole u institucijama za brigu o starima, koja je mnogima od njih jedini oblik društvenog života.
The Zimmers nisu jedini. Postoji i hor Young@Heart sastavljen od starije gospode koja, u nekoj vrsti scenskih nastupa, obrađuju bendove savremene alternativne muzike kao što su: TheRamones, SonicYouth, Coldplay. U spotu TheHardestPart ovih poslednjih pojavljuje se 89-godišnja plesačica koja je u boljoj formi nego većina žena bilo kojih godina. Naravno, ne smemo zaboraviti ni filmove Vima Vendersa BuenaVistaSocialClub i SoulofAMan koji se bave starim muzičarima, prvi onima sa Kube, a drugi sa američkog juga. Ljudi koji su bili u Havani kažu da se posle Vendersovog filma svaki drugi orkestar u gradu zove BuenaVista. The Zimmers se od svog debija pojavljuju na raznim televizijama, imaju nastupe u noćnim klubovima, a najavljena je i poseta Sjedinjenim Američkim Državama i učestvovanje u poznatim tok-šou emisijama. Očigledno je koliko ovakvi javni nastupi znače za njihovu stvar. Ali, koja je to njihova stvar? Pa, upravo to – malo pažnje, javnog priznanja, skretanje interesa javnosti na probleme njihove generacije. U pesmi koju su izabrali da obrade postoji stih: „I hope I die before I get old“ (Nadam se da ću umreti pre nego što ostarim). U njihovoj izvedbi iz ovog stiha ne izbija samo ironija već se i jasno vidi koliko je ta ideologija ostavljanja „lepog leša“, zapravo, isprazna. Lako je umreti sa 20, treba živeti sa 90.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!