img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Katastrofalni požari u Grčkoj

Vatreni had

29. август 2007, 17:05 Marko Savić
Copied

Požari su izazvali pravu ekološku katastrofu. Prema procenama eksperata, preostale šumske oblasti pretvorene su u pepeo i ekološke posledice su kobne. "Ovo je ogromna ekološka šteta", izjavila je Teodata Nantsu, iz svetskog udruženja ekologa. "Imamo eksplozivnu kombinaciju nepovoljnih vremenskih uslova, šume sa veoma suvim drvećem i jak vetar u poslednje dve nedelje. To je recept da se spali cela zemlja"

Posle požara koji su zbog visokih temperatura izbijali tokom celog leta, Grčku je od prošlog petka zadesila prava katastrofa, nezapamćena do sada. Polovina zemlje nalazi se u plamenu, slike uspaničenih ljudi koji beže dok im se ogromna vatrena stihija približava i kolona vozila na putevima oko kojih bukti vatra non-stop obilaze svet. Ne zna se ni konačan broj poginuli ni povređenih, niti materijalna šteta. Čitava zemlja je u šoku i neverici, stanovnici uplašeni, očajni, ljuti. Gotovo neverovatan prizor za jednu evropsku zemlju.

Tokom vikenda požari su buktali nezapamćenom žestinom na više od 150 mesta širom Grčke, od granice sa Albanijom na severu do juga Peloponeza. Vlada je bila primorana da angažuje sve raspoložive snage: vatrogasce, policiju, vojsku, ali ni one nisu bile dovoljne da se na vreme stigne na svako mesto, da se evakuiše svako selo kome preti opasnost. Stizali su brojni izveštaji da je neko naselje sa svih strana okruženo vatrom, a da spasilački helikopter tu ne može da sleti, ili da svi stanovnici ne mogu da budu odmah evakuisani. Desetine planinskih sela na Peloponezu zbrisano je sa lica zemlje. Požari su zahvatili polovinu teritorije Grčke. U akcije spasavanja uključeni su i građani. Novinari, koji i sami rizikuju, često stižu na pojedina ugrožena mesta pre vatrogasaca, tako da su u velikom broju slučajeva upravo oni zvali pomoć. U subotu je u zemlji uvedeno vanredno stanje. Zatražena je pomoć od drugih država.

U prva četiri dana poginule su 63 osobe, dok je na stotine povređeno. Vatra koja se širila velikom brzinom zatekla je mnoge ljude nepripremljene. Mnogi su kasno počeli da beže, pa ih je vatra stigla i zauvek zarobila u njihovim kućama, automobilima, u bekstvu. Prema izveštajima, u jednom periodu vatra se širila brzinom od jednog kilometra za nekoliko minuta. Vlada je objavila da jednostavno nije imala vremena da proceni kolika površina zemljišta je spaljena, niti da prebroji povređene. Ni broj poginulih možda nije konačan, i pretpostavlja se da može biti i veći. Najviše su stradali jug i zapad Peloponeza, gde nije ostalo maltene nijedno selo, kao i ostrvo Evija nadomak Atine. U mestu Zaharu, na zapadu Peloponeza, poginulo je 39 osoba. Velika tragedija dogodila se i u selu Artemidi, u kome je dvadesetak ljudi pogunulo u pokušaju da pobegne iz vatrenog obruča. Poginulo je i četvoro vatrogasaca. U mestu Figalu dve hiljade ljudi se u nedelju nalazilo u vatrenom obruču iz koga nisu imali izlaza. Sličnih situacija još uvek je mnogo širom Grčke. I Atina je bila u opasnosti, sa nekoliko požara koji su izbili u njenoj okolini. „Ovo je pakao“, izjavio je gradonačelnik Kalivije Petros Filipu. Jedno vreme je vatreni front u blizini njegovog grada bio širok 30 kilometara i pretio da spali ceo gradić. U opasnosti su mnoga arheološka nalazišta. Posle mnogo napora spasena je drevna Olimpija, mesto na kome su nastale Olimpijske igre, pre svega zahvaljujući novom protivpožarnom sistemu, napravljenom za Olimpijadu 2004. godine.

POMOĆ SA SVIH STRANA: Među poginulima nema srpskih državljana, a predsednik Boris Tadić ponudio je pomoć Grčkoj. Pomoć stiže iz zemalja EU-a, kao i iz SAD, Rusije, Kanade, Izraela. Ukupno 19 zemalja obećalo je ili već poslalo avione, helikoptere, vatrogasce. U Grčku su stigli kanadski i portugalski avioni, nemački i francuski helikopteri… U prva četiri dana vatrogasci su na raspolaganju imali po dvadesetak helikoptera i aviona, pri čemu su tvrdili da im ni 500 ne bi bilo dovoljno da stignu na svako mesto.

Zatečeni u pokušaju bekstva

Dok ovaj tekst odlazi u štampu (u utorak), još nisu bili jasni uzroci požara. Osim vremenskih uslova, visokih temperatura i jakog vrućeg vetra, ima mnogo naznaka da je u nesreću uključen i „ljudski faktor“. Grčke vlasti pretpostavljaju da su neki od požara podmetnuti. „Da toliko požara istovremeno izbije u toliko delova zemlje, ne može biti slučajno. Država će učiniti sve da pronađe odgovorne i kazni ih“, izjavio je premijer Kostas Karamanlis u obraćanju naciji.

U nekoliko slučajeva građani su prijavili policiji osobe za koje sumnjaju da su podmetnule požare. Na televiziji se vrti amaterski snimak na kome se vide dve osobe kako odlaze sa mesta na kome se pretpostavlja da su podmetnule vatru, a dim se pojavljuje ubrzo po njihovom odlasku. U jednom mestu građani su uhvatili osumnjičenog, vezali ga i pozvali policiju. Na nekoliko mesta su posle gašenja vatre pronađene krpice natopljene zapaljivim materijama. Ponuđene su i nagrade u iznosu od 100.000 do milion evra za pomoć u hvatanju piromana. Vojska i policija stalno patrolira kako po preostalim šumskim oblastima tako i po udaljenijim gradskim predgrađima. Do utorka uhapšeno je četrdesetak osoba, od kojih je sedam optuženo za piromaniju, a 26 je dobilo lakše kazne za saučesništvo.

TEORIJA TEORIJU STIŽE: Ako je suditi po medijskim izveštajima, čitava zemlja se brzo našla pod „opsadom“ najrazličitijih teorija o razlozima za podmetanje požara. Međutim, još se ne zna da li i koga treba kriviti za to, ako uopšte nekoga treba kriviti. Još uvek nije jasno da li je reč o terorističkim aktima ili su požari podmetnuti iz drugih razloga. Ranije su za podmetanje požara krivljeni graditelji stambenih naselja, koji su požare koristili kako bi zaobišli zakone koji zabranjuju izgradnju u šumskim područjima. U Grčkoj ne postoji registar zemljišta, tako da, kada se region jednom spali, niko pouzdano ne može da dokaže da li se na njemu nalazila šuma ili zemlja koja može biti predviđena za gradnju. To je glavna teorija, a ima mišljenja i da je reč o terorističkim napadima. U utorak je u Atini nekoliko stotina ljudi protestovalo protiv građevinskih kompanija. Ima i suprotnih nagađanja, po kojima je najveći broj požara izbio u planinskim predelima, gde turizam nije razvijen, i gde zemljište nema veliku vrednost, tako da nije glavna meta preduzimača. Vrhovni tužilac naredio je istragu i o tome da li se podmetanje požara može okarakterisati kao teroristički akt, a počinioci goniti po grčkim antiterorističkim zakonima, što bi državi dalo znatno šira ovlašćenja u istrazi i prilikom hapšenja.

Premijer Kostas Karamanlis

Sasvim je sigurno da će ovogodišnje vrelo leto i požari u junu, julu, kao i ovi poslednji, koji su izazvali pravu katastrofu, biti glavna tema kampanje uoči vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za 16. septembar. Na račun vlade opozicija je već uputila oštre kritike zbog loše organizacije i nesposobnosti da se spreči katastrofa. Lider opozicionog PASOK-a Georgios Papandreu izjavio je da „vlada igra ulogu žrtve raznih zavera kako bi prikrila svoju odgovornost za slom države“. Međutim, predizborne aktivnosti bar zvanično su za sada otkazane, i stiče se utisak da su svi shvatili da je nastupio period kada je neophodna nacionalna solidarnost umesto političkih nadmetanja.

Niko se još uvek nije usudio da proceni štetu koju su naneli požari, ali je sasvim sigurno da će gubici iznositi više milijardi evra. Vlada je formirala fond od 274 miliona evra za ponoć nastradalima. Odlučeno je da se svima koji su ostali bez doma odmah uputi kratkoročna pomoć od 3.000 evra, dok će svako kome je poginuo član porodice dobiti dodatnih 10.000. Požari su izazvali pravu ekološku katastrofu. Prema procenama eksperata, preostale šumske oblasti pretvorene su u pepeo i ekološke posledice su kobne. „Ovo je ogromna ekološka šteta“, izjavila je Teodata Nantsu, iz svetskog udruženja ekologa. „Imamo eksplozivnu kombinaciju nepovoljnih vremenskih uslova, šume sa veoma suvim drvećem i jak vetar u poslednje dve nedelje. To je recept da se spali cela zemlja.“ Nikos Bokaris iz Panhelenske unije eksperata za šumarstvo izjavio je da vlasti moraju hitno da reaguju kako bi sprečile da se dojučerašnje šume pretvore u ogoljene kamenite površine. Teško je predvideti koliko je vremena potrebno da se svi požari ugase. Prema izveštajima agencija, stanje se ipak polako stabilizuje, pre svega zahvaljujući vremenskim uslovima. Jak i vruć vetar, koji je tokom vikenda ometao vatrogasce, početkom nedelje je oslabio, tako da su u nedelju prijavljena čak 44 nekontrolisana požara, a u ponedeljak deset. Prema informacijama, u utorak je širom zemlje registrovano 56 požara. Prava tragedija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Trump

Digitalni novac

05.јул 2026. DW/Metju Pirson

Bitkoin – Nova valuta političkog uticaja

Donald Tramp od kriptovaluta zarađuje preko milijardu dolara, a političari širom sveta primaju sumnjive donacije u digitalnom novcu

Proslava 250 godina nezavisnosti SAD

Sjedinjene Američke Države

04.јул 2026. Đana-Karina Grin/Peter Hile (DW)

Dva i po veka SAD: Ciljevi češće ostvarivani vojnom silom nego diplomatijom

Tokom proteklih 250 godina, američke vlade tvrdile su da su očuvanje ideala demokratije, ljudskih prava i temeljnih sloboda glavni pokretači spoljne politike zemlje

Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure