img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam – Raša Livada (1948–2007)

A Livada kaže

15. novembar 2007, 14:20 Branko Kukić
Copied

Sve čega se Raša Livada poduhvatio i što je stvorio – bilo je vrhunsko. Ono što nam je ostavio zaokruženo je, celovito i ubedljivo. Iako je po prirodni bio osetljiv čovek, u poslu je bio besprekorno određen i temeljan. Nad njegovom istančanom dušom lebedeo je duh jasnosti. To je osobina ljudi sa vizijom.

Napisao je tri knjige pesama – Poprskan znojem kazaljki (1969), Atlantida (1972) i Karantin (1977), koje su na kraju sažete u jednu (Pesme, 2007) – sastavio je antologiju Svetska poezija danas (časopis „Gradac“, 1981; Prosveta, 1983) i uređivao je časopis za svetsku književnost „Pismo“. Ovo su tri stožera njegovog rada. Zajedno sa edicijom „Pismo“ pokrenuo je sveske za jevrejsku, englesku, holandsku i rusku književnost. Sve je ovo imalo značaja, smisla i uticaja u našoj kulturi, sve je ovo bilo na visini najznačajnijih kultura, i sve je ovo ponos i prilog naše kulture evropskoj. I ne smo to: ako ovaj prilog i nije obimom veliki, on je odrešit znak naše pripadnosti, a ne našeg otuđenja i izopštenosti. Raša Livada je umeo da nađe savršen balans između naše kulture i kultura drugih naroda. Umeo je da čuje sve glasove, sve odjeke, sve bure i duhovne tišine. I što je najvažnije – znao je da ih pošalje dalje. U tome je njegova velika hrabrost i zasluga. Za takav njegov poduhvat danas nema cene.

U poeziji je bio vesnik jedne nove generacije pisaca koja je konačno završila otvaranje prema svetskim obzorjima, otvaranje koje je bilo sporo, sa mnogim preprekama i stranputicama, ali neminovno. Možda se može reći da je na svom pesničkom putu bio više sklon anglosaksonskom etosu, jer je takav bio drhtaj njegovog stvaralačkog bića. To se vidi i po pesnicima koje je sa svojim prijateljima prevodio. Ali njegova antologija svetske poezije govori da kada su kriterijumi u pitanju, tu je bio odlučan i jasan kao dan.

Časopis „Pismo“, koji je osnovao i uređivao, objavio je apsolutno sve što je danas značajno u svetskoj književnosti. Istoričari će utvrditi šta je sve važno u našem književnom izdavaštvu izniklo iz časopisa „Pismo“. Prosto rečeno, Raša Livada je kao urednik krčio put mnogima, dajući svima do znanja i potvrđujući staro pravilo da su najvažniji poduhvati u našoj kulturi delo pojedinaca. Mi koji smo ga bliže i duže poznavali osećali smo tu zanosnu, neiscrpnu, silnu energiju njegove ličnosti. Imao je moć da čoveka prosto omami svojim zanosnim idejama, koje su neretko bile sudar čudesnih protivurečnosti sa neverovatnim ishodom – bili su to gromovi iz vedra neba Raše Livade, bile su to opčinjujuće reči, kao reči proroka koje su se završavale čuvenim završnim stihom njegovih pesama: A Livada kaže.

Iako je bio čovek starog kova u najlepšem značenju toga izraza, njegov smisao za novo bio je fascinantan. Imao je dara da tu iskru novog prepozna u haosu svakodnevnog i ustaljenog, a da pritom ne pravi greške koje čine pomodarci, skorojevići i naše umetničke Feme. Bio je uverljiv u svojim ubeđenjima o značaju novih umetničkih pojava. Zbog te osobine smo ga svi cenili.

Za svoj doprinos umetnosti je nagrađivan, ali ne preko osećanja za meru. Da je dobio još neko značajno priznanje, to ne bi poremetilo tu meru, ali bi poremetilo uverenje da naša sredina ne ume uvek da prepozna značaj nekih ljudi. Ja sam ipak ubeđen da Raši Livadi ništa nije nedostajalo. Rastao se od nas sa nesvakidašnjom i očaravajućom merom.

Izgnanici

Zato što su tolike pesme ispevali
Otcepili ih s njihove zemlje
Ko nokat od mesa

Pala je velika kiša
Dok su pekli čerpić i jariće
To nije bila velika kiša
To je bio veliki bol

Jedan vek istrgnuo je sablju
Iz ćelavih korica Azije
I poterao ih
Da po severu jedni drugima
Kopaju rake i čokote

I rekoše ljuti i razljućeni
Glad nam se piše

I posuše se pepelom manastira
Po glavi

I uzeše nadu za proroka
Glas svoj za svetlo
I drum pod noge

Izgnanici Izgnanici
Ko će jesti vaša jela
Ko čitati vaše knjige
Ko prati mrtvace

Preveslaše Dunav i nađoše braću
I sazidaše visoke čardake
Da preko vode gledaju u svoju zemlju
Ko bolesnici što gledaju u bolesnike
Krišom
Preko nahtkasne

A noću im oči zažagre kao oluja
I počinju (Ono, čime Dunav
Blagosilja svakog ko ga pređe.)
Da se u detalj sećaju
I čega nije bilo

A Livada kaže:

Ti, koji pevaš, ako si od tog soja:
Pazi, da ne dopevaš.

Raša Livada

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

06.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale: Rusija učestvuje samo tri dana, Izrael nije odustao

Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure