img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rupert Mardok

Medijski predator

25. decembar 2007, 21:22 Redakcija Vremena
Copied

Kralj tabloida Rupert Mardok (76), vlasnik treće po snazi medijske imperije Njus korp. svojoj kolekciji medija pridružio je prošlog leta trofej za kojim je dugo čeznuo – kompaniju „Dau Džons“ u čijem je sastavu „Vol strit džornal“, jedan od najuglednijih globalnih dnevnika. Vest da je „Vol strit džornal“ prešao u ruke čoveka koji je svetu podario TV Foks, te gole žene na trećoj strani britanskog tabloida „San“ (ali i film Titanik i Simpsonove!), u liberalnim krugovima u Americi izazvala je gađenje slično onom kada je francuski konjak Martel svojevremeno kupila jedna nepoznata kanadska porodična manufaktura viskija. Ipak, za poslovno umeće u ovom manevru priznanje su mu odali i oni koji su s gnušanjem dočekali vest.

Potomci porodice Benkroft, koja kompaniju poseduje duže od 100 godina, dugo su odolevali Mardokovom namigivanju i pružali častan otpor sve dok ih nije suočio sa ponudom koju nisu mogli da odbiju. Ovaj okoreli medijski predator svog plena se domogao mešavinom strpljenja, osećajem za pravi trenutak i nepogrešivom računicom u ponudi, taman dovoljno velikom da odagna eventualne konkurente u pokušaju da mu plen maknu ispred nosa. Poznavaoci kažu da se na „Vol strit džornal“ nameračio još pre više od deset godina, ali prilike nisu bile prave. No, u poslednjih desetak godina situacija u kompaniji „Dau Džons“ išla mu je naruku, kao i porodična dinamika Benkroftovih. „Za nekoga ko je radio u ‘Vol strit džornal’“, zabeležio je kolumnista „Vašington posta“ Dejvid Ignejšes, „protekla decenija bila je kao usporeni snimak kola koja srljaju u ponor. Ljudi za volanom su naši prijatelji, novinari koje smo najviše cenili. Ambulantna kola u vidu Ruperta Mardoka stigla su da pokupe tela. Biće onih koji ove velike novine nikada neće prežaliti, reći će da ih je Mardok ubio. Tužna strana priče je ta da je ‘imperija’, kao što smo je nekada nazivali, već bila na umoru, pri čemu je većinu rana sama sebi nanela“. Uprkos posrtanju u trci sa „brzim medijima“, s kojima oni štampani sve teže drže korak, novinari „Vol strit džornala“ su samo tokom poslednjih petnaestak godina osvojili čak 16 puta Pulicerovu nagradu, najprestižnije priznanje koje se u Americi dodeljuje za pregalaštvo u novinarstvu.

Medijska korporacija Njus korp. vredna je blizu 70 milijardi dolara, i od nje su u medijskom poslu veće još samo „Tajm Varner“ i „Dizni“, ali je jedna od retkih kompanija takvog gabarita kojom upravlja jedan čovek, što Mardoku omogućava da ovog medijskog titana pokreće s lakoćom kao da je reč o običnom novinskom kiosku. Uz londonski „Tajms“ u sastavu medijske imperije Njus korp. nalazi se više tabloida u SAD, Velikoj Britaniji i rodnoj Australiji, gde je Mardok pre više od pola veka počeo da gradi svoju imperiju. Pred njom bi zadrhtao i građanin Kejn, čije je zlatno pravilo Mardok kasnije primenio u životu: „Ako je naslov dovoljno velik, i vesti će postati velike“. Nijedan od ovih papirnih proizvoda, bilo da je reč o žutoj i senzacionalističkoj štampi poput „Sana“ (ili „News of the World„), ili o ozbiljnim novinama kao što je londonski „Tajms“, nema toliki globalni domet kao što ga ima „Vol strit džornal“.

Mardokovu imperiju čine i tv-stanica Fox, istoimeni filmski studio, britanski Skaj TV, kablovski TV Star u Aziji, nekoliko izdavačkih kuća (poput Harpera Kolinsa u SAD), a odnedavno Mardokova kompanija osvaja i medijsko tržište Srednje i Istočne Evrope. Bilo da ga smatraju „dželatom levice“ ili jednim od najvisprenijih pregovarača, mnogi su bili spremni da ga prerano penzionišu, ne shvatajući šta bi čoveka u osmoj deceniji, a koji ima sve, još moglo da pokrene.

U novi vek Mardok je zakoračio sa novom, upola mlađom ženom Vendi (trećom po redu), sa kojom ima dve ćerke, od dve i pet godina. Međutim, njegov nepogrešiv instinkt nije nimalo otupeo. Od pre koju godinu on je vlasnik i virtuelnog sastajališta „Maj spejs“, koji je platio za, tada se mislilo, vrtoglavu sumu od bezmalo 600 miliona dolara. „Maj spejs“ je u međuvremenu udesetostručio broj korisnika, a samo je od Gugla dobio više od 900 miliona dolara za oglašivački prostor. Cena po kojoj je Mardok kupio „Maj spejs“ najednom izgleda mala, a odavno nije tajna da je Mardok bacio oko na Jahu!, još jednog giganta u virtuelnom svetu sa vrlo opipljivom zaradom.

Zbog tog svog nepogrešivog instikta Mardok je za mnoge vizionar. „Godi mi kad me tako zovu“, poverio se nedavno Mardok jednom novinaru „ali, ipak mislim da je pre do toga da sam imao sreće i da sam jako brz“. Neko bi tu dodao i gene. Mardokov otac, koga je Rupert izgubio dok je studirao na Oksfordu, bio je svojevrstan novinski magnat u Melburnu. Nakon očeve smrti, Mardok se vraća u Australiju, gde nije preuzeo tiražne očeve novine, već provincijske novine „Adelajd njus“, koje su pravile gubitke, i tako počinje svoj spektakularni uspon. Nedugo potom osnovao je prve nacionalne novine u Australiji, dok nije uleteo na londonski Flit strit kao lisac u kokošinjac, a nedavno i na Vol strit na Menhetnu, gde je ovim poslednjim medijskim draguljem zaokružio kolekciju u kojoj mu je do sada TV Fox bio miljenik.

Njegovi protivnici neće propustiti priliku da kažu da je njegov uspon označio srozavanje novinarskih standarda koji se nekad graniče sa vulgarnošću, i rado širi svoj uticaj i na politiku. Na tom terenu se Mardok, koji gaji neskriven prezir prema snobizmu u izdavačkom svetu, pokazuje kao oličenje oportunizma. Njegovi mediji svesrdno su slavili Margaret Tačer, što mu nije smetalo da kasnije prigrli Blera kao oličenje britanske „nove levice“, a i aktuelni premijer Braun ga je udostojio posete kada je Mardok nedavno priređivao raskošnu privatnu zabavu. Kao što mu, uostalom, nije smetalo da svesrdno prigrli Bušovu politiku, iako istovremeno gaji blagonaklono poznanstvo sa Klintonovima.

„Mnogo toga je pisano o meni, mojoj porodici i našoj kompaniji, ponešto laskavo, ponešto ne; ponešto tačno, uglavnom ne“, napisao je Mardok u pismu o namerama koje je uputio Benkroftovima. Za njega bi se reklo da mu nije stalo do lične popularnosti, već do popularnosti njegovih medija. Za naslednika sprema mlađeg sina Džejsona, mada često voli da kaže da mu je ostalo još dobrih 20 godina. To može da mu se i ispuni ako se ispostavi da je dugovečan na majku koja ima 98 godina.

Komentari:

Vesna Mitrović

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Samit Kina-SAD

15.maj 2026. Uroš Mitrović

Susret Trampa i Si Đinpinga: Varljivo primirje u globalnom sukobu za prevlast

Poseta Donalda Trampa Kini prevazilazi okvir klasične diplomatije i predstavlja pokušaj Vašingtona i Pekinga da, uprkos rastućem rivalstvu oko trgovine, tehnologije, Tajvana i Bliskog istoka, očuvaju stabilne ekonomske odnose i spreče prerastanje globalnih tenzija u otvoreni sukob

Gerhard Sreder

Rat u Ukrajini

15.maj 2026. Anja Mihić

EU odbacila Putinov predlog: Šreder neće govoriti u ime Evropljana

EU je odbacila predlog Vladimira Putina da bivši nemački kancelar, naklonjen Kremlju, Gerhard Šreder bude evropski posrednik u mirovnim pregovorima za okončanje rata u Ukrajini

Uhapšen serijski ubica u Severnoj Makedoniji

Serijski ubica

15.maj 2026. A.P.

Serijski ubica u Makedoniji osumnjičen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva

Osnovno javno tužilaštvo u Kumanovu vodi istragu protiv T.B. (25) zbog sumnje da je počinio četiri ubistva i dva pokušaja ubistva. Tužilaštvo navodi da su zločini motivisani mržnjom prema ženama i koristoljubljem

Tuča u Zagrebu

Hrvatska

15.maj 2026. A.M.

Devojka u centru Zagreba pretukla Filipinca: Slučaj već danima potresa Hrvatsku

Snimak brutalnog napada na filipinskog državljanina u centru Zagreba izazvao je buru na društvenim mrežama i osude javnosti. Policija je privela 20-godišnju Mateu O, za koju mediji navode da je i ranije bila pod merama opreza

Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za stanje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama

SAD

15.maj 2026. I.M.

Američki sud blokirao sankcije Frančeski Albaneze: Presuda u korist izvestiteljke UN

Savezni sud u SAD privremeno je obustavio sankcije protiv specijalne izvestiteljke UN Frančeske Albaneze, koje je ranije uvela američka administracija zbog njenih kritika politike prema Gazi. Sud je ocenio da se radi o ograničavanju slobode govora

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure