img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rupert Mardok

Medijski predator

25. decembar 2007, 21:22 Redakcija Vremena
Copied

Kralj tabloida Rupert Mardok (76), vlasnik treće po snazi medijske imperije Njus korp. svojoj kolekciji medija pridružio je prošlog leta trofej za kojim je dugo čeznuo – kompaniju „Dau Džons“ u čijem je sastavu „Vol strit džornal“, jedan od najuglednijih globalnih dnevnika. Vest da je „Vol strit džornal“ prešao u ruke čoveka koji je svetu podario TV Foks, te gole žene na trećoj strani britanskog tabloida „San“ (ali i film Titanik i Simpsonove!), u liberalnim krugovima u Americi izazvala je gađenje slično onom kada je francuski konjak Martel svojevremeno kupila jedna nepoznata kanadska porodična manufaktura viskija. Ipak, za poslovno umeće u ovom manevru priznanje su mu odali i oni koji su s gnušanjem dočekali vest.

Potomci porodice Benkroft, koja kompaniju poseduje duže od 100 godina, dugo su odolevali Mardokovom namigivanju i pružali častan otpor sve dok ih nije suočio sa ponudom koju nisu mogli da odbiju. Ovaj okoreli medijski predator svog plena se domogao mešavinom strpljenja, osećajem za pravi trenutak i nepogrešivom računicom u ponudi, taman dovoljno velikom da odagna eventualne konkurente u pokušaju da mu plen maknu ispred nosa. Poznavaoci kažu da se na „Vol strit džornal“ nameračio još pre više od deset godina, ali prilike nisu bile prave. No, u poslednjih desetak godina situacija u kompaniji „Dau Džons“ išla mu je naruku, kao i porodična dinamika Benkroftovih. „Za nekoga ko je radio u ‘Vol strit džornal’“, zabeležio je kolumnista „Vašington posta“ Dejvid Ignejšes, „protekla decenija bila je kao usporeni snimak kola koja srljaju u ponor. Ljudi za volanom su naši prijatelji, novinari koje smo najviše cenili. Ambulantna kola u vidu Ruperta Mardoka stigla su da pokupe tela. Biće onih koji ove velike novine nikada neće prežaliti, reći će da ih je Mardok ubio. Tužna strana priče je ta da je ‘imperija’, kao što smo je nekada nazivali, već bila na umoru, pri čemu je većinu rana sama sebi nanela“. Uprkos posrtanju u trci sa „brzim medijima“, s kojima oni štampani sve teže drže korak, novinari „Vol strit džornala“ su samo tokom poslednjih petnaestak godina osvojili čak 16 puta Pulicerovu nagradu, najprestižnije priznanje koje se u Americi dodeljuje za pregalaštvo u novinarstvu.

Medijska korporacija Njus korp. vredna je blizu 70 milijardi dolara, i od nje su u medijskom poslu veće još samo „Tajm Varner“ i „Dizni“, ali je jedna od retkih kompanija takvog gabarita kojom upravlja jedan čovek, što Mardoku omogućava da ovog medijskog titana pokreće s lakoćom kao da je reč o običnom novinskom kiosku. Uz londonski „Tajms“ u sastavu medijske imperije Njus korp. nalazi se više tabloida u SAD, Velikoj Britaniji i rodnoj Australiji, gde je Mardok pre više od pola veka počeo da gradi svoju imperiju. Pred njom bi zadrhtao i građanin Kejn, čije je zlatno pravilo Mardok kasnije primenio u životu: „Ako je naslov dovoljno velik, i vesti će postati velike“. Nijedan od ovih papirnih proizvoda, bilo da je reč o žutoj i senzacionalističkoj štampi poput „Sana“ (ili „News of the World„), ili o ozbiljnim novinama kao što je londonski „Tajms“, nema toliki globalni domet kao što ga ima „Vol strit džornal“.

Mardokovu imperiju čine i tv-stanica Fox, istoimeni filmski studio, britanski Skaj TV, kablovski TV Star u Aziji, nekoliko izdavačkih kuća (poput Harpera Kolinsa u SAD), a odnedavno Mardokova kompanija osvaja i medijsko tržište Srednje i Istočne Evrope. Bilo da ga smatraju „dželatom levice“ ili jednim od najvisprenijih pregovarača, mnogi su bili spremni da ga prerano penzionišu, ne shvatajući šta bi čoveka u osmoj deceniji, a koji ima sve, još moglo da pokrene.

U novi vek Mardok je zakoračio sa novom, upola mlađom ženom Vendi (trećom po redu), sa kojom ima dve ćerke, od dve i pet godina. Međutim, njegov nepogrešiv instinkt nije nimalo otupeo. Od pre koju godinu on je vlasnik i virtuelnog sastajališta „Maj spejs“, koji je platio za, tada se mislilo, vrtoglavu sumu od bezmalo 600 miliona dolara. „Maj spejs“ je u međuvremenu udesetostručio broj korisnika, a samo je od Gugla dobio više od 900 miliona dolara za oglašivački prostor. Cena po kojoj je Mardok kupio „Maj spejs“ najednom izgleda mala, a odavno nije tajna da je Mardok bacio oko na Jahu!, još jednog giganta u virtuelnom svetu sa vrlo opipljivom zaradom.

Zbog tog svog nepogrešivog instikta Mardok je za mnoge vizionar. „Godi mi kad me tako zovu“, poverio se nedavno Mardok jednom novinaru „ali, ipak mislim da je pre do toga da sam imao sreće i da sam jako brz“. Neko bi tu dodao i gene. Mardokov otac, koga je Rupert izgubio dok je studirao na Oksfordu, bio je svojevrstan novinski magnat u Melburnu. Nakon očeve smrti, Mardok se vraća u Australiju, gde nije preuzeo tiražne očeve novine, već provincijske novine „Adelajd njus“, koje su pravile gubitke, i tako počinje svoj spektakularni uspon. Nedugo potom osnovao je prve nacionalne novine u Australiji, dok nije uleteo na londonski Flit strit kao lisac u kokošinjac, a nedavno i na Vol strit na Menhetnu, gde je ovim poslednjim medijskim draguljem zaokružio kolekciju u kojoj mu je do sada TV Fox bio miljenik.

Njegovi protivnici neće propustiti priliku da kažu da je njegov uspon označio srozavanje novinarskih standarda koji se nekad graniče sa vulgarnošću, i rado širi svoj uticaj i na politiku. Na tom terenu se Mardok, koji gaji neskriven prezir prema snobizmu u izdavačkom svetu, pokazuje kao oličenje oportunizma. Njegovi mediji svesrdno su slavili Margaret Tačer, što mu nije smetalo da kasnije prigrli Blera kao oličenje britanske „nove levice“, a i aktuelni premijer Braun ga je udostojio posete kada je Mardok nedavno priređivao raskošnu privatnu zabavu. Kao što mu, uostalom, nije smetalo da svesrdno prigrli Bušovu politiku, iako istovremeno gaji blagonaklono poznanstvo sa Klintonovima.

„Mnogo toga je pisano o meni, mojoj porodici i našoj kompaniji, ponešto laskavo, ponešto ne; ponešto tačno, uglavnom ne“, napisao je Mardok u pismu o namerama koje je uputio Benkroftovima. Za njega bi se reklo da mu nije stalo do lične popularnosti, već do popularnosti njegovih medija. Za naslednika sprema mlađeg sina Džejsona, mada često voli da kaže da mu je ostalo još dobrih 20 godina. To može da mu se i ispuni ako se ispostavi da je dugovečan na majku koja ima 98 godina.

Komentari:

Vesna Mitrović

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Položaj Rusije u svetu

16.januar 2026. Uroš Mitrović

Geopolitičko zamrzavanje Kremlja: Halo Moskva, ovde Karakas i Teheran!

Geopolitički uticaj Rusije okupirane ratom u Ukrajini sve više slabi. To je posledica kombinacije unutrašnjih i spoljnih izazova i promena u međunarodnim odnosima

Ursula fon der Lajen

Evropska komisija

16.januar 2026. K. S.

Hoće li evroposlanici izglasati nepoverenje Ursuli fon der Lajen?

Evroposlanici ponovo glasaju o nepoverenju predsednici Evropske komisije Ursluli fon der Lajen

Kriminal

16.januar 2026. Filip Đorđević (DW)

„Narko-terorizam“: Šta povezuje Venecuelu sa Balkanom?

Brojne istrage povodom suđenja Nikolasu Maduru, koje sprovode američke vlasti, pominju i učešće nekih balkanskih kartela u švercu narkotika iz Venecuele. Koji putevi iz Južne Amerike vode u naše krajolike

Iranka drži postere Reze Pahlavija i Donalda Trampa

Bliski istok

16.januar 2026. N.R. / N. M.

Stiže američki nosač aviona: Da li će SAD napasti Iran?

Predsednik SAD Donald Tramp je pohvalio smanjenje represije nad demonstrantima u Iranu, ali vojni ciljevi SAD ostaju nepromenjeni. Nosač aviona USS Abraham Linkoln nastavlja put ka Bliskom istoku, dok se situacija u Teheranu komplikuje

Grupa ljudi na Grenlandu protestuje protiv planova Donalda Trampa da ga preuzmu SAD

Arktik

16.januar 2026. N. M.

Borba za Grenland: Nekolicina evropskih vojnika neće pokolebati Trampa

Evropske zemlje poslale su mali broj vojnika na Grenland, ali ne da bi plašile Donalda Trampa nego da bi pokazale kako, eto, nešto rade za bezbednost ostrva. Ali, Tramp i dalje priča svoju priču da hoće Grenland i tačka

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure