
Komentar
Igra blokadera i policije
Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio
U stvari, borba se vodi oko 80 milijardi dolara, koliko se procenjuje da će vredeti tržište internet oglašavanja za dve godine. Trenutno se na internet marketing troši dvostruko manje, oko 40 milijardi. Naravno, govorimo o ponudi Majkrosofta da kupi nekada lidera u pretraživanju interneta, portal Jahu (www.yahoo.com) i na taj način stane na rep vodećem internet pretraživaču i najprofitabilnijem internet sajtu Guglu.
Prošle nedelje, naime, Majkrosoft je čelnicima Jahua ponudio 44 milijarde dolara, pola u kešu, pola u akcijama, za neku vrstu poslovnog ujedinjenja, gde bi Majkrosoft bio (znatno) stariji partner. Ovo nije prva ponuda te vrste, slično je nuđeno i pre godinu dana ali se Jahu opirao verujući da će naći načina da se izvuče iz poslovne krize. To im ne ide, dugovi rastu, profita niotkuda, a Majkrosoft se ponaša kao Roman Abramovič, to jest spreman je da preplati (nude oko 25 odsto više od cene akcija Jahua na berzi).
Majkrosoft ceni da bi internet iskustvo Jahua i sopstveni poslovni model bili idealna kombinacija za vreme koje sledi. A svi veruju da će se softver ubuduće nalaziti na internetu umesto na računarima korisnika, što bi za Majkrosoft moglo da bude pogubno. To znači da bismo računar kupovali sa nekim osnovnim operativnim sistemom (nekakav freeDos) za vrlo male pare, a da bismo plaćanjem pretplate na internetu koristili sve ostale softverske pakete i to od najpovoljnijeg ponuđača. Tržišni udeo Majkrosofta istopio bi se kao sneg na jakom suncu i toga su u Sijetlu svesni (i prestrašeni su). Toliko da su po prvi put otkako kompanija postoji spremni da se zaduže!
Gugl je sajt koji postoji jedva deset godina, ali je za vrlo kratko vreme postao svetski lider i sa pretraživanja se brzo proširio na sve što se uz pomoć interneta i računara može raditi. Kupili su Jutjub, a nude i programe za pisanje i obradu podataka nalik Majkrosoftovom Vordu i Ekselu. I sve to džabe. Za rukovodstvo Gugla Majkrosoftova ponuda je nepristojna i traže zaštitu američke države. Oni veruju da bi se spajanjem Majkrosofta i Jahua uništili uslovi za razvoj ostalih. Država za sada ćuti, a na internet forumima svet se podelio. Neki bi da ih „puste da se uzmu, kad se vole, pa da vidimo“, neki misle da bi to moglo da odvede internet u sasvim neželjenom pravcu, pa da za koju godinu on praktično postane vlasništvo Majkrosofta. A podosta je onih koji misle da je Majkrosoft jedina firma koja može da spreči Gugl da postane „vlasnik“ interneta i da se ovde vodi rat u kome obe strane viču „drž’ monopolistu“, gledajući istovremeno kako da prigrabe sve za sebe.
Mlada (Jahu) se još premišlja, a prosci su počeli da se javljaju i sa drugih strana (Rupert Mardok, Komkast, pa i sam Gugl). Analitičari interneta ne bave se trenutno nijednom drugom temom, verujući da bi ovaj sporazum mogao da odluči u kom pravcu će se mreža razvijati.
Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve