img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predizborni rašomon u Americi

Mrtva trka

20. фебруар 2008, 12:57 Duška Anastasijević
Copied

Hilari Klinton je, zahvaljujući snažnim političkim vezama, doskora mogla da se podiči preimućstvom među delegatima "teške kategorije", ali je Obama počeo da je sustiže i na tom terenu

NEIZVESNOST: Barak Obama

„Pobedili smo na obali Atlantika, na obali Meksičkog zaliva, na obali Pacifika, i između svih ovih obala“, trijumfovao je senator Barak Obama pred oduševljenim pristalicama nakon serije pobeda u svih osam država u kojima se glasalo nakon „super utorka“. Obama je u ovim državama svoju arhirivalku Hilari Klinton pobedio ubedljivije nego do sada. Pobeda Obame bila je očekivana u državama sa znatnim brojem crnačkog stanovništva (Luizijana) i tamo gde teče reka Potomak (Virdžinija, Merilend i prestonica Vašington). Hladan tuš za Hilari Klinton svakako je bila Obamina ubedljiva pobeda u „beloj“ državi Mejn. Nakon serije pobeda senator iz Ilinoisa konačno je uspeo da obezbedi preimućstvo u broju delegata koji će se u avgustu okupiti na završnoj konvenciji u Denveru (Kolorado), kada će biti doneta odluka o demokratskoj predsedničkoj nominaciji.

Senatorka Klinton je nakon pretrpljenog poraza otpustila dve ključne osobe iz izbornog štaba. No, ono što je za nju bolnije, ceh poraza morala je da plati iz sopstvenog džepa. Dok je Obama pokazao da je u stanju da skupi milion dolara dnevno od dobrovoljnih priloga i donacija, Hilari je bila prinuđena da u kampanju upumpa pet svojih miliona. Mašinerija „Bilari“, koja ju je od početka kampanje lansirala kao izrazitog favorita, počela je da škripi. Obama je nije potukao samo na njenom terenu (država Mejn), već je počeo da joj otima glasače za koje je dugo verovala da su joj privrženi.

Ma kako ubedljive ove pobede bile, Obama još ne sme da se opusti na lovorikama. Serija od osam uzastopnih pobeda donela mu je preimućstvo od samo stotinak delegata, a glasanje će trajati celog proleća. „Prerano je za bilo kakve zaključke dok ne vidimo rezultate glasanja u Ohaju i Teksasu“, upozorava Džonatan Prins, savetnik Džona Edvardsa, bivšeg senatora iz Severne Karoline koji se pre tri nedelje povukao iz predsedničke trke, ali se za sada nije priklonio nijednom od favorita. Hilari Klinton polaže sve svoje nade upravo u ove dve mnogoljudne države, gde je, prema anketama, i dalje popularnija od svog takmaca, a gde će se glasati 4. marta. Ove dve države zajedno daju oko 400 delegata, ili bezmalo 10 odsto ukupnog broja na konvenciji. Njeni savetnici tvrde da će razlika i nakon novog kruga glasanja ostati minimalna, te da će odlučiti „superdelegati“, visoki partijski dužnosnici kojih ima 796, ili nešto više od 15 odsto od ukupnog broja. Među njima su bivši predsednici (Bil Klinton i Džimi Karter), bivši potpredsednici (Volter Mondejl i Al Gor), te guverneri i članovi Predstavničkog doma. Za njihovu naklonost sada se bore oba izborna tabora, zivkajući ih telefonom i salećući ih na druge načine, zbog čega je jedna senatorka poželela da uđe u program za zaštitu svedoka. „Stalno nas bombarduju mejlovima, ne samo oni nego i njihove mame“, kaže Dona Brazil, bivša šefica predsedničke kampanje Ala Gora.

Ako je anketarima do sada bilo teško da pogode rezultate glasanja u mnogim državama, naklonost superdelegata još je teže uhvatiti na radaru. Prema istraživanju „Njujork tajmsa“, ogromna većina još nije donela odluku o tome koga da podrži. Uz to, za razliku od običnih delegata, superdelegati imaju privilegiju da mogu da se predomišljaju, ako treba i više puta. Hilari Klinton je, zahvaljujući snažnim političkim vezama, doskora mogla da se podiči preimućstvom među delegatima „teške kategorije“, ali je Obama počeo da je sustiže i na tom terenu. Sve glasnije se postavlja i pitanje dominacije dinastija u američkoj politici, što su Amerikanci navikli s prezirom da gledaju u zemljama kao što su Indija i Pakistan, a ne kod svoje kuće. Ako Hilari Klinton osvoji dva predsednička mandata, onda će tokom bezmalo tri decenije Belom kućom gospodariti ili neki Buš ili neki Klinton. Jedna duhovita internet stranica pod nazivom „Buš–Klinton zauvek“ već predlaže da Džeb Buš, brat aktuelnog predsednika, zasedne u Belu kuću 2017, da ga na tom mestu 2025. smeni Čelzi Klinton, ćerka Bila i Hilari, Džebov sin Džordž mogao bi da dođe na red 2033, Čelzin budući suprug 2041, a Džena, ćerka aktuelnog 2049.

Senatorka iz Minesote Ejmi Klobučar kaže da će se izjasniti tek pošto se okonča preliminarni ciklus glasanja. Al Gor za sada vešto krije svoje simpatije, mada nije tajna da mu Klintonovi nisu ostali u najlepšem sećanju. „Demokratska partija bi se našla u velikom problemu ukoliko bi se konačna odluka superdelegata razlikovala od iskazane volje naroda na preliminarnim izborima“, izjavila je predsednica Kongresa Nensi Pelosi za televiziju Blumberg. Pelosi je dodala da će za sada ostati neutralna, mada su se neki od njenih najbližih saboraca i prijatelja već priklonili Obami. Ako dosadašnji preliminarni izbori još nisu rešili utakmicu između dvoje senatora, iz rezultata je vidljiv profil njihovih pristalica. Hilari Klinton čvrsto uporište ima samo među sredovečnim ženama. Za nju još glasaju i demokratama naklonjeni građani iz nižih slojeva (sa prihodom od 50.000 dolara godišnje i manje) i oni manje obrazovani. U Kaliforniji je za nju glasalo 22 odsto više onih bez fakultetske diplome, u Masačusetsu 32 odsto, dok je u Arkanzasu imala podršku višu od 50 odsto, primećuje analitičar Ron Braunstin. U Merilendu, koji je po broju fakultetski obrazovanih na 5. mestu u SAD, pobedio je Obama, baš kao i u Virdžiniji koja se po broju obrazovanih nalazi na šestom mestu.

Zamršena izborna pravila rezervisana su za demokrate koji češće od republikanaca dopunjuju i menjaju pravila za preliminarne izbore. I sama povlašćena kategorija superdelegata uvedena je kao novina pre nešto više od 20 godina. Republikanci praktikuju jednostavniji sistem odabira delegata, što im omogućava da brže dođu do favorita, jer u mnogim državama i izbornim jedinicama pobednik nosi sve, dok se demokrate čvrsto drže proporcionalnog sistema. Zato je nakon višestrukih pobeda senatora Džona Mekejna slika u republikanskom taboru kudikamo bistrija. Senator iz Arizone Mekejn uživa nedostižnu prednost nad bivšim guvernerom Arkanzasa Majkom Hakabijem. Mekejna je ove nedelje podržao bivši predsednik Buš, otac aktuelnog predsednika. To je prvi ozbiljan znak da je republikanski establišment, ne naročito naklonjen Mekejnu zbog njegovih liberalnih stavova, počeo da se privikava na činjenicu da je on favorit. Iako bez teoretske šanse da sustigne svog rivala, Hakabi ne namerava da se povuče iz trke i jedini među svim kandidatima deluje kao da istinski uživa u putujućem političkom cirkusu. Suočen sa brojkama i računicom koja mu ne ide naruku, bivši baptistički sveštenik odgovara na sebi svojstven način: „Nisam izučavao matematiku, izučavao sam čuda.“ Čudo, i to od svevišnjeg lično, u koga Hakabi tako snažno veruje, jedino mu i može doneti republikansku nominaciju.

Bez obzira na to, Mekejn može da se opusti i da se umesto sa rivalima u svojim redovima usredsredi na pravu kampanju. Ovo je luksuz koji ni Obama ni Klintonova ne mogu sebi da priušte. Ali, bespoštedna i dugotrajna kampanja koju dvoje senatora vode jedan protiv drugog, može potkopati šanse demokrata da pobede na ovim izborima. A demokratama se ovakva prilika, nakon dva sumorna Bušova mandata, neće skoro pružiti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Policija Nemačke

Saboteri

11.фебруар 2026. Manuel Bevarder / DW

Stotine sabotaža za godinu dana: Ko rovari po Nemačkoj?

Od pokušaja provala u transformatorske stanice do incidenata na železnici i navodnih izviđanja dronovima, nemačke vlasti beleže nagli porast sumnjivih aktivnosti. Prema podacima policije, tokom 2025. zabeležen je 321 slučaj sumnje na sabotažu širom zemlje

Masovno ubistvo

Masovno ubistvo

11.фебруар 2026. I.M.

U pucnjavi u srednjoj školi u Kanadi desetoro mrtvih, uključujući napadača

U pucnjavi u srednjoj školi u gradu Tambler Ridž u Britanskoj Kolumbiji ubijeno je deset osoba, uključujući i napadača, koji je, prema navodima policije, sebi naneo smrtonosne povrede. Motiv napada za sada nije poznat.

Kolaž - planina u Bugarskoj i Tvin Piks

Hronika

10.фебруар 2026. K. S.

Šest misterioznih smrti u Bugarskoj: „Tvin Piks” u blizini granice sa Srbijom

Šestorica mrtvih, bez jasnog motiva i sa istom organizacijom u pozadini - šta se krije iza bugarskog „Tvin Piksa”

Ilon Mask najavio finansijski slom Amerike

SAD

10.фебруар 2026. I.M.

Ilon Mask: Amerika će bankrotirati bez veštačke inteligencije i robota

Ilon Mask upozorio je da je finansijski slom SAD „gotovo izvestan“ ukoliko veštačka inteligencija i robotika hitno ne transformišu privredu i ne ublaže eksplozivan rast javnog duga

Muzika ili politika

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Bad Bunny, muzičar koji je iznervirao Trampa i svet podigao na noge

Kako je portorikanski pevač Bad Bunny napravio pravi umetnički, ali i u politčki spektakl na poluvremenu Superboula, najgledanijeg sportskog događaja u Americi

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure