img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predizborni rašomon u Americi

Mrtva trka

20. februar 2008, 12:57 Duška Anastasijević
Copied

Hilari Klinton je, zahvaljujući snažnim političkim vezama, doskora mogla da se podiči preimućstvom među delegatima "teške kategorije", ali je Obama počeo da je sustiže i na tom terenu

NEIZVESNOST: Barak Obama

„Pobedili smo na obali Atlantika, na obali Meksičkog zaliva, na obali Pacifika, i između svih ovih obala“, trijumfovao je senator Barak Obama pred oduševljenim pristalicama nakon serije pobeda u svih osam država u kojima se glasalo nakon „super utorka“. Obama je u ovim državama svoju arhirivalku Hilari Klinton pobedio ubedljivije nego do sada. Pobeda Obame bila je očekivana u državama sa znatnim brojem crnačkog stanovništva (Luizijana) i tamo gde teče reka Potomak (Virdžinija, Merilend i prestonica Vašington). Hladan tuš za Hilari Klinton svakako je bila Obamina ubedljiva pobeda u „beloj“ državi Mejn. Nakon serije pobeda senator iz Ilinoisa konačno je uspeo da obezbedi preimućstvo u broju delegata koji će se u avgustu okupiti na završnoj konvenciji u Denveru (Kolorado), kada će biti doneta odluka o demokratskoj predsedničkoj nominaciji.

Senatorka Klinton je nakon pretrpljenog poraza otpustila dve ključne osobe iz izbornog štaba. No, ono što je za nju bolnije, ceh poraza morala je da plati iz sopstvenog džepa. Dok je Obama pokazao da je u stanju da skupi milion dolara dnevno od dobrovoljnih priloga i donacija, Hilari je bila prinuđena da u kampanju upumpa pet svojih miliona. Mašinerija „Bilari“, koja ju je od početka kampanje lansirala kao izrazitog favorita, počela je da škripi. Obama je nije potukao samo na njenom terenu (država Mejn), već je počeo da joj otima glasače za koje je dugo verovala da su joj privrženi.

Ma kako ubedljive ove pobede bile, Obama još ne sme da se opusti na lovorikama. Serija od osam uzastopnih pobeda donela mu je preimućstvo od samo stotinak delegata, a glasanje će trajati celog proleća. „Prerano je za bilo kakve zaključke dok ne vidimo rezultate glasanja u Ohaju i Teksasu“, upozorava Džonatan Prins, savetnik Džona Edvardsa, bivšeg senatora iz Severne Karoline koji se pre tri nedelje povukao iz predsedničke trke, ali se za sada nije priklonio nijednom od favorita. Hilari Klinton polaže sve svoje nade upravo u ove dve mnogoljudne države, gde je, prema anketama, i dalje popularnija od svog takmaca, a gde će se glasati 4. marta. Ove dve države zajedno daju oko 400 delegata, ili bezmalo 10 odsto ukupnog broja na konvenciji. Njeni savetnici tvrde da će razlika i nakon novog kruga glasanja ostati minimalna, te da će odlučiti „superdelegati“, visoki partijski dužnosnici kojih ima 796, ili nešto više od 15 odsto od ukupnog broja. Među njima su bivši predsednici (Bil Klinton i Džimi Karter), bivši potpredsednici (Volter Mondejl i Al Gor), te guverneri i članovi Predstavničkog doma. Za njihovu naklonost sada se bore oba izborna tabora, zivkajući ih telefonom i salećući ih na druge načine, zbog čega je jedna senatorka poželela da uđe u program za zaštitu svedoka. „Stalno nas bombarduju mejlovima, ne samo oni nego i njihove mame“, kaže Dona Brazil, bivša šefica predsedničke kampanje Ala Gora.

Ako je anketarima do sada bilo teško da pogode rezultate glasanja u mnogim državama, naklonost superdelegata još je teže uhvatiti na radaru. Prema istraživanju „Njujork tajmsa“, ogromna većina još nije donela odluku o tome koga da podrži. Uz to, za razliku od običnih delegata, superdelegati imaju privilegiju da mogu da se predomišljaju, ako treba i više puta. Hilari Klinton je, zahvaljujući snažnim političkim vezama, doskora mogla da se podiči preimućstvom među delegatima „teške kategorije“, ali je Obama počeo da je sustiže i na tom terenu. Sve glasnije se postavlja i pitanje dominacije dinastija u američkoj politici, što su Amerikanci navikli s prezirom da gledaju u zemljama kao što su Indija i Pakistan, a ne kod svoje kuće. Ako Hilari Klinton osvoji dva predsednička mandata, onda će tokom bezmalo tri decenije Belom kućom gospodariti ili neki Buš ili neki Klinton. Jedna duhovita internet stranica pod nazivom „Buš–Klinton zauvek“ već predlaže da Džeb Buš, brat aktuelnog predsednika, zasedne u Belu kuću 2017, da ga na tom mestu 2025. smeni Čelzi Klinton, ćerka Bila i Hilari, Džebov sin Džordž mogao bi da dođe na red 2033, Čelzin budući suprug 2041, a Džena, ćerka aktuelnog 2049.

Senatorka iz Minesote Ejmi Klobučar kaže da će se izjasniti tek pošto se okonča preliminarni ciklus glasanja. Al Gor za sada vešto krije svoje simpatije, mada nije tajna da mu Klintonovi nisu ostali u najlepšem sećanju. „Demokratska partija bi se našla u velikom problemu ukoliko bi se konačna odluka superdelegata razlikovala od iskazane volje naroda na preliminarnim izborima“, izjavila je predsednica Kongresa Nensi Pelosi za televiziju Blumberg. Pelosi je dodala da će za sada ostati neutralna, mada su se neki od njenih najbližih saboraca i prijatelja već priklonili Obami. Ako dosadašnji preliminarni izbori još nisu rešili utakmicu između dvoje senatora, iz rezultata je vidljiv profil njihovih pristalica. Hilari Klinton čvrsto uporište ima samo među sredovečnim ženama. Za nju još glasaju i demokratama naklonjeni građani iz nižih slojeva (sa prihodom od 50.000 dolara godišnje i manje) i oni manje obrazovani. U Kaliforniji je za nju glasalo 22 odsto više onih bez fakultetske diplome, u Masačusetsu 32 odsto, dok je u Arkanzasu imala podršku višu od 50 odsto, primećuje analitičar Ron Braunstin. U Merilendu, koji je po broju fakultetski obrazovanih na 5. mestu u SAD, pobedio je Obama, baš kao i u Virdžiniji koja se po broju obrazovanih nalazi na šestom mestu.

Zamršena izborna pravila rezervisana su za demokrate koji češće od republikanaca dopunjuju i menjaju pravila za preliminarne izbore. I sama povlašćena kategorija superdelegata uvedena je kao novina pre nešto više od 20 godina. Republikanci praktikuju jednostavniji sistem odabira delegata, što im omogućava da brže dođu do favorita, jer u mnogim državama i izbornim jedinicama pobednik nosi sve, dok se demokrate čvrsto drže proporcionalnog sistema. Zato je nakon višestrukih pobeda senatora Džona Mekejna slika u republikanskom taboru kudikamo bistrija. Senator iz Arizone Mekejn uživa nedostižnu prednost nad bivšim guvernerom Arkanzasa Majkom Hakabijem. Mekejna je ove nedelje podržao bivši predsednik Buš, otac aktuelnog predsednika. To je prvi ozbiljan znak da je republikanski establišment, ne naročito naklonjen Mekejnu zbog njegovih liberalnih stavova, počeo da se privikava na činjenicu da je on favorit. Iako bez teoretske šanse da sustigne svog rivala, Hakabi ne namerava da se povuče iz trke i jedini među svim kandidatima deluje kao da istinski uživa u putujućem političkom cirkusu. Suočen sa brojkama i računicom koja mu ne ide naruku, bivši baptistički sveštenik odgovara na sebi svojstven način: „Nisam izučavao matematiku, izučavao sam čuda.“ Čudo, i to od svevišnjeg lično, u koga Hakabi tako snažno veruje, jedino mu i može doneti republikansku nominaciju.

Bez obzira na to, Mekejn može da se opusti i da se umesto sa rivalima u svojim redovima usredsredi na pravu kampanju. Ovo je luksuz koji ni Obama ni Klintonova ne mogu sebi da priušte. Ali, bespoštedna i dugotrajna kampanja koju dvoje senatora vode jedan protiv drugog, može potkopati šanse demokrata da pobede na ovim izborima. A demokratama se ovakva prilika, nakon dva sumorna Bušova mandata, neće skoro pružiti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Božićni napad

26.decembar 2025. I.M.

Tramp: SAD izvele „smrtonosne udare“ na Islamsku državu u Nigeriji

Donald Tramp izjavio je da su američke snage izvele „brojne savršene udare“ na kampove Islamske države u severozapadnoj Nigeriji. Tome su prethodile višenedeljnih optužbe da vlast te zemlje ne čini dovoljno da zaštiti hrišćane od nasilja ekstremista

Bela kuća

Sjedinjene Američke Države

25.decembar 2025. Dijana Roščić / DW

Trampov „lov na veštice”: Evropskim aktivistima zabranjen ulaz u SAD

Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima.

SAD

24.decembar 2025. Kristof Štrak (DW)

Ko je najmoćniji Amerikanac na svetu, papa Lav IV ili Donald Tramp?

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure