img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Afera koja je uzdrmala Ameriku

Drama u Teksasu

04. jun 2008, 17:05 Duška Anastasijević
Copied

Akciju, jednu od najvećih u istoriji Teksasa, pokrenula je lokalna služba socijalne zaštite na osnovu više telefonskih poziva šesnaestogodišnje devojčice koja se javila na SOS telefon za žrtve porodičnog nasilja

Specijalno za „Vreme“ iz Amerike

EPILOG: Pripadnici fundamentalističke sekte napuštaju sudnicu

Kada je pre pet godina grupica muškaraca u farmerkama i kariranim košuljama kupila prostrani ranč nadomak Eldorada u zapadnom Teksasu, starosedeoci su im poželeli dobrodošlicu na tradicionalan američki način – uz skromne ponude i obaveštenje o crkvenim i drugim dešavanjima u njihovom malom gradu. Pridošlice su najavile da će na ranču koji se prostire na sedam kvadratnih kilometara biti lovište, što nije izazvalo naročito podozrenje jer je prethodni vlasnik koristio zemljište za uzgoj egzotičnih životinja. Uz to, vlasnici velikih poseda u ovom delu Teksasa, pod uslovom da na njima nema nalazišta nafte, sve češće se okreću eko-turizmu.

Stanovnici Eldorada, gradića od jedva dve hiljade stanovnika, ubrzo su otkrili da od lova na ranču neće biti ništa i da njihove nove komšije, njih nekoliko stotina, više vole da se drže svoje crkve. Podozrenje je poraslo kada je na imanju nikao hram visok preko 25 metara, najveća građevina u krugu od blizu 200 kilometara. Na pustopoljini obrasloj niskim žbujnem i rastinjem, pored hrama, nikla je najpre šljunkara, pa cementara, fabrika sira i ambulanta.

Nije prošlo dugo pre nego što su starosedeoci shvatili da su im se u komšiluk doselili pripadnici Crkve Isusa Hrista svetaca sudnjeg dana, fundamentalističke sekte koja se pre više od sto godina odvojila od mormonske crkve kada se ona odrekla poligamije. Osim što veruju da će im samo brak sa najmanje tri žene obezbediti ulaz u raj, članovi sekte žive povučeno, u zatvorenim zajednicama s malo ili nimalo kontakta sa spoljnim svetom. Njihove žene se prepoznaju po jednobojnim, do gležnjeva dugačkim haljinama koje same šiju i kosama skupljenim u punđe karakterističnim za neke minule vekove. Crvena boja je zabranjena, jer je prema njihovom verovanju rezervisana isključivo za Isusa Hrista koji će se pojaviti u crvenoj odori sudnjega dana koji tek što nije. Gledano iz aviona, što je lokalni šerif Dejvid Doran često imao prilike da radi nadlećući imanje „Žudnja za Cionom“, kako je ranč preimenovan, neko bi pomislio da je u toku snimanje filma o osvajanju Divljeg zapada: žene u tradicionalnim haljinama predano rade u bašti, deca tumaraju okolo bez igračaka poznatih njihovim vršnjacima udaljenim samo nekoliko kilometara, muškarci vade šljunak i grade. Prava prerijska idila, reklo bi se.

SUMNJIČAVOST OD POČETKA: No, stanovnici okruga Šlajher, gde su se pripadnici sekte doselili iz saveznih država Arizone i Jute (tradicionalne postojbine ove sekte), od početka su bili sumnjičavi, pretpostavljajući šta se iza ove prividne idile krije. „Oni su sledbenici Vorena Džefsa, među njima ima višestrukih prestupnika, upražnjavaju poligamiju. To je uznemirilo naš grad“, objasnio je novinarima Rendi Menkin, vlasnik i izveštač lokalnog nedeljnika „Eldorado sakses“ i dodao: „Znali smo mi odavno šta se dešava iza te ograde, ali niko nije podneo prijavu.“ Šerif Doran ispričao je kasnije da su vlasti bile upoznate sa time da sledbenici sekte na ranču upražnjavaju poligamiju, inače zabranjenu u SAD, i da među članovima ima muškaraca koji su u Juti i Arizoni osuđeni zbog sklapanja braka sa maloletnicima, ali da prilikom poseta ranču nikada nije uspeo da se u to i uveri. „Oni su zatvorena zajednica, a bez sudskog naloga malo toga možete da saznate“, izjavio je šerif novinarima kada je ranč „Žudnja za životom“ prevazišao interesovanje lokalnih novina i postao vest svetskog formata.

Zahvaljujući dojavi, za koju se kasnije ispostavilo da je bila lažna, država Teksas postala je staratelj za više od 400 dece koja su u pratnji policije odvedena sa imanja i razmeštena u hraniteljske porodice diljem države Teksas, neka i više stotina kilometara daleko od svojih roditelja. Akciju pohoda na ranč, jednu od najvećih u istoriji Teksasa, prema priznanju zvaničnika, pokrenula je lokalna služba socijalne zaštite na osnovu više telefonskih poziva šesnaestogodišnje štićenice ove sekte. Devojčica koja se javila na SOS telefon za žrtve porodičnog nasilja, inače majka male bebe, ispričala je da ju je njen trostruko stariji muž silovao i tukao, i da joj je čak jednom prilikom slomio i rebra. Ispričala je da su je članovi sekte zastrašivali i upozorili da će je uhvatiti ako pokuša da pobegne. Ispričala je, kako se navodi u prijavi koju je podnela služba za socijalni rad, da su je članovi sekte odvraćali od bekstva zastrašivanjem da će je u „spoljnom svetu“ terati da se šminka i šiša, i da će morati da spava sa više muškaraca. Maloletna majka ispričala je i da se plašila da pobegne jer su joj pretili da će i njena mlađa sestra doživeti istu sudbinu, kao i to da je opet trudna.

To je bio povod na koji su zabrinuti građani Eldorada čekali otkako im se sekta doselila u komšiluk. Voren Džefs, vođa sekte, u zatvoru je od novembra prošle godine kada je u saveznoj državi Juta osuđen zbog toga što je primorao četranaestogodišnju devojčicu na „udaju“ i seksualne odnose sa trostruko starijim muškarcem. Karolin Džesop, koja je pobegla iz sekte i potom objavila knjigu Bekstvo, ispričala je medijima da je sekta postala opskurnija i opasnija za svoje sledbenike otkako se na njeno čelo stavio Džefs. Džefs je postao lider sekte koja broji oko 10.000 sledbenika 2002. godine, nakon smrti njegovog oca. Prema njenim navodima, Džefs je zabranio držanje pasa, kao i crvenu boju, uveo oružje i praktično postao svodnik unutar ove opskurne zajednice. Nejasno je ko je nasledio Džefsa na rukovodećem položaju sekte i preduzeća koje upravlja prihodima, ali mediji sve češće pominju ime Merila Džesopa, upravnika ozloglašenog ranča.

Poziv izvesne Sare bio je dovoljan da policija dobije potreban sudski nalog, nakon čega je u pratnji socijalnih radnika upala na imanje i odvela više od 400 dece u skloništa i hraniteljske porodice. Za decom je krenulo i stotinak majki. I za majke i za decu bio je to prvi i veoma traumatičan susret sa spoljašnjim svetom. Na ranču su ostale starije žene i muškarci. Uzete su DNK analize da bi se utvrdilo ko je tu kome otac a ko majka, i da bi se utvrdilo da li je neka od žiteljki ranča „Žudnja za životom“ ostala u drugom stanju kao mlađa maloletnica. Zakon Teksasa zabranjuje brak mlađima od 16 godina čak i uz pristanak roditelja.

ČIJA SU DECA: No, državno starateljstvo nad decom nije dugo trajalo. Apelacioni sud Teksasa, delujući u ime podneska 38 majki čija su deca oteta sa ranča, presudio je krajem maja da su deca odvedena protivzakonito jer im „nije pretila neposredna opasnost“ i naredio da se deca vrate roditeljima. Maloletna majka, čiji je poziv za pomoć pokrenuo lavinu, nikada nije identifikovana. Dok su različite organizacije za zaštitu verskih sloboda likovale nad ovakvom sudskom presudom, ova zbrka u preriji ponovo je pokrenula neka od teških pitanja – gde prestaje zona prvog amandmana američkog ustava i počinje ugrožavanje najslabijih članova društva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.

Švedska

04.novembar 2025. Mari Joslin (DW)

Smrtonosno nasilje: Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure