img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Afera koja je uzdrmala Ameriku

Drama u Teksasu

04. jun 2008, 17:05 Duška Anastasijević
Copied

Akciju, jednu od najvećih u istoriji Teksasa, pokrenula je lokalna služba socijalne zaštite na osnovu više telefonskih poziva šesnaestogodišnje devojčice koja se javila na SOS telefon za žrtve porodičnog nasilja

Specijalno za „Vreme“ iz Amerike

EPILOG: Pripadnici fundamentalističke sekte napuštaju sudnicu

Kada je pre pet godina grupica muškaraca u farmerkama i kariranim košuljama kupila prostrani ranč nadomak Eldorada u zapadnom Teksasu, starosedeoci su im poželeli dobrodošlicu na tradicionalan američki način – uz skromne ponude i obaveštenje o crkvenim i drugim dešavanjima u njihovom malom gradu. Pridošlice su najavile da će na ranču koji se prostire na sedam kvadratnih kilometara biti lovište, što nije izazvalo naročito podozrenje jer je prethodni vlasnik koristio zemljište za uzgoj egzotičnih životinja. Uz to, vlasnici velikih poseda u ovom delu Teksasa, pod uslovom da na njima nema nalazišta nafte, sve češće se okreću eko-turizmu.

Stanovnici Eldorada, gradića od jedva dve hiljade stanovnika, ubrzo su otkrili da od lova na ranču neće biti ništa i da njihove nove komšije, njih nekoliko stotina, više vole da se drže svoje crkve. Podozrenje je poraslo kada je na imanju nikao hram visok preko 25 metara, najveća građevina u krugu od blizu 200 kilometara. Na pustopoljini obrasloj niskim žbujnem i rastinjem, pored hrama, nikla je najpre šljunkara, pa cementara, fabrika sira i ambulanta.

Nije prošlo dugo pre nego što su starosedeoci shvatili da su im se u komšiluk doselili pripadnici Crkve Isusa Hrista svetaca sudnjeg dana, fundamentalističke sekte koja se pre više od sto godina odvojila od mormonske crkve kada se ona odrekla poligamije. Osim što veruju da će im samo brak sa najmanje tri žene obezbediti ulaz u raj, članovi sekte žive povučeno, u zatvorenim zajednicama s malo ili nimalo kontakta sa spoljnim svetom. Njihove žene se prepoznaju po jednobojnim, do gležnjeva dugačkim haljinama koje same šiju i kosama skupljenim u punđe karakterističnim za neke minule vekove. Crvena boja je zabranjena, jer je prema njihovom verovanju rezervisana isključivo za Isusa Hrista koji će se pojaviti u crvenoj odori sudnjega dana koji tek što nije. Gledano iz aviona, što je lokalni šerif Dejvid Doran često imao prilike da radi nadlećući imanje „Žudnja za Cionom“, kako je ranč preimenovan, neko bi pomislio da je u toku snimanje filma o osvajanju Divljeg zapada: žene u tradicionalnim haljinama predano rade u bašti, deca tumaraju okolo bez igračaka poznatih njihovim vršnjacima udaljenim samo nekoliko kilometara, muškarci vade šljunak i grade. Prava prerijska idila, reklo bi se.

SUMNJIČAVOST OD POČETKA: No, stanovnici okruga Šlajher, gde su se pripadnici sekte doselili iz saveznih država Arizone i Jute (tradicionalne postojbine ove sekte), od početka su bili sumnjičavi, pretpostavljajući šta se iza ove prividne idile krije. „Oni su sledbenici Vorena Džefsa, među njima ima višestrukih prestupnika, upražnjavaju poligamiju. To je uznemirilo naš grad“, objasnio je novinarima Rendi Menkin, vlasnik i izveštač lokalnog nedeljnika „Eldorado sakses“ i dodao: „Znali smo mi odavno šta se dešava iza te ograde, ali niko nije podneo prijavu.“ Šerif Doran ispričao je kasnije da su vlasti bile upoznate sa time da sledbenici sekte na ranču upražnjavaju poligamiju, inače zabranjenu u SAD, i da među članovima ima muškaraca koji su u Juti i Arizoni osuđeni zbog sklapanja braka sa maloletnicima, ali da prilikom poseta ranču nikada nije uspeo da se u to i uveri. „Oni su zatvorena zajednica, a bez sudskog naloga malo toga možete da saznate“, izjavio je šerif novinarima kada je ranč „Žudnja za životom“ prevazišao interesovanje lokalnih novina i postao vest svetskog formata.

Zahvaljujući dojavi, za koju se kasnije ispostavilo da je bila lažna, država Teksas postala je staratelj za više od 400 dece koja su u pratnji policije odvedena sa imanja i razmeštena u hraniteljske porodice diljem države Teksas, neka i više stotina kilometara daleko od svojih roditelja. Akciju pohoda na ranč, jednu od najvećih u istoriji Teksasa, prema priznanju zvaničnika, pokrenula je lokalna služba socijalne zaštite na osnovu više telefonskih poziva šesnaestogodišnje štićenice ove sekte. Devojčica koja se javila na SOS telefon za žrtve porodičnog nasilja, inače majka male bebe, ispričala je da ju je njen trostruko stariji muž silovao i tukao, i da joj je čak jednom prilikom slomio i rebra. Ispričala je da su je članovi sekte zastrašivali i upozorili da će je uhvatiti ako pokuša da pobegne. Ispričala je, kako se navodi u prijavi koju je podnela služba za socijalni rad, da su je članovi sekte odvraćali od bekstva zastrašivanjem da će je u „spoljnom svetu“ terati da se šminka i šiša, i da će morati da spava sa više muškaraca. Maloletna majka ispričala je i da se plašila da pobegne jer su joj pretili da će i njena mlađa sestra doživeti istu sudbinu, kao i to da je opet trudna.

To je bio povod na koji su zabrinuti građani Eldorada čekali otkako im se sekta doselila u komšiluk. Voren Džefs, vođa sekte, u zatvoru je od novembra prošle godine kada je u saveznoj državi Juta osuđen zbog toga što je primorao četranaestogodišnju devojčicu na „udaju“ i seksualne odnose sa trostruko starijim muškarcem. Karolin Džesop, koja je pobegla iz sekte i potom objavila knjigu Bekstvo, ispričala je medijima da je sekta postala opskurnija i opasnija za svoje sledbenike otkako se na njeno čelo stavio Džefs. Džefs je postao lider sekte koja broji oko 10.000 sledbenika 2002. godine, nakon smrti njegovog oca. Prema njenim navodima, Džefs je zabranio držanje pasa, kao i crvenu boju, uveo oružje i praktično postao svodnik unutar ove opskurne zajednice. Nejasno je ko je nasledio Džefsa na rukovodećem položaju sekte i preduzeća koje upravlja prihodima, ali mediji sve češće pominju ime Merila Džesopa, upravnika ozloglašenog ranča.

Poziv izvesne Sare bio je dovoljan da policija dobije potreban sudski nalog, nakon čega je u pratnji socijalnih radnika upala na imanje i odvela više od 400 dece u skloništa i hraniteljske porodice. Za decom je krenulo i stotinak majki. I za majke i za decu bio je to prvi i veoma traumatičan susret sa spoljašnjim svetom. Na ranču su ostale starije žene i muškarci. Uzete su DNK analize da bi se utvrdilo ko je tu kome otac a ko majka, i da bi se utvrdilo da li je neka od žiteljki ranča „Žudnja za životom“ ostala u drugom stanju kao mlađa maloletnica. Zakon Teksasa zabranjuje brak mlađima od 16 godina čak i uz pristanak roditelja.

ČIJA SU DECA: No, državno starateljstvo nad decom nije dugo trajalo. Apelacioni sud Teksasa, delujući u ime podneska 38 majki čija su deca oteta sa ranča, presudio je krajem maja da su deca odvedena protivzakonito jer im „nije pretila neposredna opasnost“ i naredio da se deca vrate roditeljima. Maloletna majka, čiji je poziv za pomoć pokrenuo lavinu, nikada nije identifikovana. Dok su različite organizacije za zaštitu verskih sloboda likovale nad ovakvom sudskom presudom, ova zbrka u preriji ponovo je pokrenula neka od teških pitanja – gde prestaje zona prvog amandmana američkog ustava i počinje ugrožavanje najslabijih članova društva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Žena tuguje i polaže sveće

Tragedija u Kran-Montani

09.januar 2026. B. B.

Pritvoren vlasnik švajcarskog kafića u kome je stradalo 40 ljudi

Tužilaštvo je u petak ispitalo francuske vlasnike bara „Le Constellation“, a u pritvoru je zadržan Žak Moreti zbog sumnje da bi mogao da pobegne

Putin i Maduro

Napad SAD na Venecuelu

09.januar 2026. Sergej Nikitin

DW: Zašto je ruska protivvazdušna odbrana zakazala u Venecueli?

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro hvalio se ruskim PVO sistemom pre samo nekoliko meseci. A onda su ga Amerikanci kidnapovali koristeći upravo vazdušnu silu

Vojska na Grenlandu

Grenland

09.januar 2026. N. M.

Danska preti oružanim otporom ako SAD krene na Grenland

Dansko vojno rukovodstvo potvrdilo je da će oružane snage Danske pružiti oružani otpor američkim trupama ukoliko bi one izvršile invaziju na Grenland

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure