img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

23. јул 2008, 15:43 Redakcija Vremena
Copied

Kabul, Bagdad: Obamina turneja

Barak Obama, kandidat demokrata na predstojećim izborima za predsednika SAD, počeo je 19. jula svoju prvu međunarodnu turneju. Turneja je započela posetom Avganistanu, gde se Obama susreo sa avganistanskim liderima i posetio američku bazu na severozapadu zemlje, da bi potom usledili Kuvajt i Irak. Planirano je da naredne destinacije budu Izrael, Jordan, Nemačka, Francuska i Velika Britanija. Obama, prema anketama, uživa blagu prednost u odnosu na republikanskog kandidata Džona Mekejna, dok mu se kao glavni nedostatak navode neiskustvo u spoljnoj politici I, kako istraživanja pokazuju, Amerikanci imaju više poverenja u Mekejna kao glavnokomandujućeg oružanih snaga. S druge strane, za razliku od Mekejna, Obama uživa ogromnu popularnost van Amerike, te u njegovom izbornom štabu imaju velika očekivanja od turneje koja pokriva tačke najvećih bezbednosnih izazova i države glavnih saveznika. Iako se zalaže za drugačiji spoljnopolitički pristup od aktuelnog američkog predsednika Džordža Buša, Obama je odmah izjavio da je „više zainteresovan da sluša nego da priča“.

U Iraku Obama se susreo sa premijerom Nurijem al Malikijem i predsednikom Džalalom Talabanijem. Kada je reč o politici prema Iraku i Avganistanu, Obama je najavio da će, ukoliko postane predsednik SAD, povući trupe iz Iraka u roku od 16 meseci. Njegov prioritet u ratu protiv terorizma je Avganistan, gde bi trebalo povećati broj američkih vojnika bar za 10.000, uz dosadašnjih 36.000. U Avganistanu je u proteklih mesec dana značajno pogoršana bezbednosna situacija, jer su napadi talibana mnogo češći nego ranije.


Dablin: Sarkozi i Irci

Francuski predsedniik Nikola Sarkozi posetio je u ponedeljak Dablin u nameri da sa irskim političarima pronađe rešenje za tešku situaciju u kojoj se Evropska unija našla posle irskog odbijanja da potpiše Lisabonski ugovor. Francuska je predsedavanje EU preuzela 1. jula i Sarkozi je ratifikaciju „Lisabona“ odredio kao najveći prioritet. Da francuski predsednik dolazi na vruć teren, znalo se još prošle nedelje, kada je izjavio da Irci moraju ponovo da glasaju i odobre „Lisabon“, što je u Dablinu protumačeno kao pokušaj nametanja rešenja, koje je suprotno volji građana. Sarkozi je naknadno pokušao da izgladi stvar i ublaži nezadovoljstvo Iraca izjavama da u Dablin ne dolazi da „drži lekcije“, već da „sasluša i razume“ zašto je većina Iraca odbacila ugovor. Bez obzira na to, francuskog predsednika je u Dablinu dočekalo nekoliko stotina demonstranata sa transparentima na kojima je pisalo „Sarko odlazi „i „Narod je rekao ne„. Prema irskim medijima, Nikola Sarkozi i njegov domaćin, irski premijer Brajan Kouen (koji je pristalica Lisabonskog sporazuma) saglasili su se da zajedno traže izlaz iz krize u koju je EU upala posle irskog „ne“. Irska je jedina država EU koja se odlučila da građani na referendumu sami odluče da li da ga prihvate ili ne. Posle njihovog odbijanja na referendumu 12. juna, došlo je do velikih problema jer se ugovoru protivi i Češka, dok je poljski predsednik Leh Kačinjski posle irskog referenduma odbio da potpiše sporazum, iako ga je parlament prethodno ratifikovao. Problemi su se javili i u Nemačkoj, čiji je predsednik Horst Keler takođe odbio da potpiše ugovor, jer za to nije dobio dozvolu Ustavnog suda. Sudbina Lisabonskog ugovora imaće uticaja i na dalje proširenje EU, budući da je Sarkozi u više navrata izjavio da bez sporazuma nema ni proširenja. Lisabonski ugovor ratifikovalo je 23 od 27 članica Unije.


Peking: Olimpijska restrikcija saobraćaja

Kineske vlasti predstavile su mere drastične restrikcije saobraćaja u Pekingu, u nameri da poboljšaju kvalitet vazduha tokom Olimpijskih igara. Namera najnovijih restrikcija saobraćaja je da se broj od preko tri miliona automobila na ulicama kineskog glavnog grada smanji za polovinu. U tu svrhu ograničene su relacije kojima se vozila mogu kretati, uveden sistem po kome se automobili sa parnim brojem registarskih tablica mogu kretati jednog dana, a drugog sa neparnim brojem. Postavljen je i sistem od 10.000 kamera za nadziranje poštovanja propisa. Da bi se koliko je moguće olakšao život građanima, znatno je poboljšan gradski prevoz, dok se savetuje rad kod kuće svima koji to mogu. Drastične mere poput goreopisanih pokazuju rešenost kineskih vlasti da obezbede da Olimpijske igre prođu u savršenom redu. U tu svrhu već je učinjeno mnogo, a najavljeno je da će se, ukoliko je potrebno, menjati čak i vremenske prilike. Cenu lepe slike koju će Kina nastojati da prikaže svetu najviše će osetiti građani, koji će u narednih mesec dana morati da promene mnoge životne navike.


Dar es Salam: Biti albino u Tanzaniji

Istraga koju su obavili novinari britanskog BBC-ja u Tanzaniji pokazala je da je u poslednjih godinu dana 25 ljudi ubijeno u ovoj afričkoj zemlji samo zbog toga što su bili albino. Prema naivnom verovanju, magični napitak napravljen od delova njihovog tela može učiniti osobu bogatom. Okultizam i veštičarenje oduvek su rašireni u ovoj zemlji, ali nikome nije jasno zašto se sve to ispoljava baš sada. Poslednja žrtva ritualnih ubistava bila je sedmomesečna albino beba. Tanzanijski predsednik Jakaja Kikvete najavio je da će zatražiti od policije da pronađe lokacije gde albino osobe žive i ponuditi im zaštitu. Poslednja starija albino osoba koja je ubijena bio je jedan mladić, koji je stradao u restoranu, gde je bio na večeri sa devojkom. Njega su četvorica muškaraca ubili mačetama, uz reči da su im potrebne njegove noge. Tanzanijske vlasti smatraju da je reč o organizovanoj grupi i već su pritvorile 173 osobe, za koje se veruje da se bave veštičarenjem.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Čast Srbije se brani u Kosjeriću i Zaječaru

Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam

Filip Švarm

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure