img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irska

Od keltskog tigra do izduvanog babuna

11. mart 2009, 14:01 Irena Cvetković
Copied

Republika Irska je godinama važila kao raj za investitore, idealna država za život, sa malom stopom nezaposlenosti i velikim potencijalom. Poslednjih meseci Irsku svakodnevno potresaju štrajkovi radnika i studenata, otpuštanja, skandali, pljačkanje banaka. Čak je i IRA ponovo zapucala

Koliko boli narodna „da bog da imao pa nemao“, sada na svojoj koži osećaju Irci. Uljuljkani u pogodnosti ekonomskog čuda zvanog keltski tigar, dve decenije su živeli na visokoj nozi, standard su bila dva automobila po familiji, kupovina kuća, dva godišnja odmora… Sve ovo su im omogućavali krediti koje su banke davale šakom i kapom. Svetska ekonomska kriza, neregulisano poslovanje banaka od strane države, veštačke basnoslovne cene nekretnina dovele su do kraha ekonomije, koji je ovde izraženiji nego u ostalim zemljama. Investitori su proglasili Irsku kao trenutno za ulaganja najnesigurniju zemlju u Evropi, a na februarskom zasedanju G7, nekadašnji vodeći ekonomista MMF-a Simon Džonson tražio je da se problem Irske svrsta u glavnu raspravu. Keltski tigar se, kako piše „Gardijan“, pretvorio u izduvanog babuna.

LAKO DO NOVCA: Irska vladajuća partija, koja je pre dve godine odnela pobedu na izborima, sada doživljava istorijski najniži procenat podrške u narodu. Irci većinom krive vladu za podsticanje neracionalne potrošnje i slabo regulisanje bankarskih kredita. Ovde je bilo moguće da samo deset investitora pozajme od Anglo-ajriš banke 450 miliona evra za kupovinu akcija te iste banke, koje sada ne vrede ni desetinu vrednosti. Poređenja radi, toliku je pomoć država Srbija dobila od MMF-a. Jedan advokat je pozajmio 80 miliona za investicije. Sada govori da je on samo žrtva sistema koji je promovisao pohlepu i da je bilo tako lako dobiti novac. Velike firme se polako povlače iz Irske. Samo Del je zatvorio vrata za skoro 2000 radnika i preneo poslovanje u Poljsku, gde po jednom radnom satu svakog radnika može da uštedi sedam evra.

Razapeta kritikama opozicije i štrajkovima javnog sektora i studenata, irska vlada pokušava da povrati ugled Irske. Nadolazeći veliki irski praznik Sveti Patrik će biti radan za sve ministre. Premijer Irske Brajan Kouen svojski se trudi da dokaže da nije kriv za situaciju u zemlji, iako je pre no što je došao na čelo države četiri godine bio ministar finansija.

LISABON, PO DRUGI PUT: Usled krize mogućnost izglasavanja Lisabonskog sporazuma sve je izvesnija. Mnogi investitori su izjavili da bi se Irska vratila u stabilnije vode kada bi prihvatila sporazum. U decembru su skoro sve parlamentarne partije došle do zajedničkog saopštenja – da nema zakonske prepreke za novi referendum na istu temu.

Lisabonski sporazum, koji predviđa promene u vođenju i strukturi Evropske unije, moraju da ratifikuju sve države članice kako bi stupio na snagu. Irska se na prethodnom referendumu većinski izjasnila protiv Reformskog ugovora. Time je EU ostavljena da posluje na principima prethodnih sporazuma, koji su ipak pravljeni za Uniju sa manje, a ne 27 zemalja. Takođe je blokiran i pristup novih članica. Kada se mogućnost ponovljenog referenduma postavila neposredno nakon juna, to je izazivalo pravi revolt u javnom mnjenju. Sada, nakon strmoglavog pada ekonomije, situacija se malo promenila u korist referenduma. Bar tako kažu ispitivanja, prema kojima je 53 odsto Iraca sada za Lisabonski sporazum. Kritičari ovih rezultata ukazuju na činjenicu da je pitanje u istraživanju postavljeno malo drugačije. Narod je pitan da li bi glasao za modifikovani sporazum po pitanju očuvanja irske neutralnosti, abortusa i taksi. Onih delova sporazuma koji su prevagnuli u odlučivanju, te je sporazum odbijen.

Najave su da bi se na jesen mogao održati novi referendum, a više će se znati u junu posle održavanja izbora za Evropski parlament. U junu 2008. je skoro 54 odsto glasača glasalo protiv, uprkos tome što su i vladajuća i dve najveće opozicione partije vodile kampanju za podržavanje Lisabonskog sporazuma.

PLJAČKA BANKE: U svetlu svakodnevnih problema, Lisabonski sporazum nije više goruća tema političkih debata. Ovde se sada radnici bore za svoja radna mesta i brinu kako će otplatiti ogromne kredite. Najgore su prošli oni koji su kupili nekretnine u poslednje tri godine, kada su cene bile nerealno visoke. Vrednost većine kuća se prepolovila, a kupaca nema. Pored svakodnevnih izveštaja o štrajkovima i korupciji, padu cena akcija i nekretnina, likvidaciji banaka, stiže i vest o najvećoj pljački u istoriji države, izvršenoj po „holivudskom“ scenariju. Pre desetak dana, maskirani lopovi su oteli najbližu rodbinu jednog bankara i tako ucenjen, on je iz sefa banke, u po bela dana, izneo sedam miliona evra i predao vreće para kasnije na stanici čoveku sa „bejzbol kapom“. Tako je, tehnički, banka sama sebe opljačkala.

SAVETI U RECESIJI: Pred Irskom je siva budućnost. Retke dobre vesti stižu od nacionalnog ragbi tima koji pobeđuje u Kupu šest nacija, a i njihovi idoli i najprepoznatljiviji predstavnici u svetu, grupa U2, izdali su novi album. U Irskoj je postalo popularno da se daju sitni saveti kako da se preživi recesija. Prava renesansa je sada za majstore jer je jedan od glavnih saveta da se mašine, mobilni pa i cipele, u stvari, mogu i popraviti. Umesto da se plati ručak, može da se ponese i sendvič od kuće.

IRA PONOVO NAPADA: Da slika bude još crnja, najnovije vesti sa severa Ostrva su da su ubijena dva britanska vojnika, što se nije desilo poslednjih dvanaest godina. U oblasti Antrim, u Severnoj Irskoj, grupa terorista, pripadnika Prave IRA, u subotu je tokom noći upucala dva vojnika, a četvoro ih ranila, na ulazu u vojnu bazu Masarin. Za sada su skoro svi zvaničnici Irske i Velike Britanije osudili napad kao pokušaj destabilizacije mirovnog procesa. U ponedeljak uveče ubijen je i pripadnik policije Severne Irske, koji je istraživao sumnjive radnje u blizini škole u Kregevanu. Policija i bezbednosne snage su u stanju povećane pripravnosti očekujući nove napade. U Severnoj Irskoj i katolici i protestanti ujedinjeni su u osudi ubistava i želji za nastavkom mirovnog procesa koji je počeo sporazumom na Veliki petak 1998, a kojim su prekinuti tridesetgodišnji nemiri koji su odneli više od 3000 života. Ubistva je osudio i predsednik republikanske partije Sin Fejn, Džeri Adams, nekadašnji član raspuštene IRA, koji se za ideal „Jedno ostrvo jedna država“ od 1997. bori političkim sredstvima.

Akcije Prave IRA

S početkom mirovnog procesa krajem devedesetih, republikanska gerilska organizacija IRA je odlučila da se razoruža i prestane da postoji kao takva. Članovi su većinom prešli na parlamentarnu borbu. Deo njih je ipak ostao veran idealu oružane borbe dokle god su “okupatori Britanci” na Ostrvu. Preuzeli su ime Prava IRA (Real IRA) i od 1997. nastavili da rade na principima gerilske i disidentske oružane borbe.

  • 1998. u Omahu su postavili bombu, poginulo je 29 ljudi;
  • 2000. su detonirali dve bombe u Londonu, blizu zgrade M16 i BBC-jevog TV centra;
  • Veruje se da im članstvo broji između 100 i 200 većinom mladih ljudi, a da im oružje stiže iz Istočne Evrope i od simpatizera iz Amerike;
  • Pripadnik Prave IRA je u nedelju nazvao telefonom irske novine i rekao da ova organizacija preuzima odgovornost za najnovije napade, i dodao da ne žale za životima britanskih vojnika i za onima koji im pružaju usluge;
  • U ponedeljak uveče preminuo je policajac koji je ranjen dok je istraživao kraj u Kregevonu, gde se veruje da ima pripadnika Prave IRA;
  • Jedan od razloga za nova ubistva britanskih vojnika posle punih 12 godina jeste povećavanje broja britanskih trupa, što je i potvrdio britanski vojni zvaničnik dan pre prvih napada;
  • Trenutno u Severnoj Irskoj ima oko 5000 vojnika. Sredinom sedamdesetih, u vreme eskalacije sukoba, bilo ih je 27.000.
  • Copied

    Međuvreme

    Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
    Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

    Više iz rubrike Svet

    Samit Kina-SAD

    15.maj 2026. Uroš Mitrović

    Susret Trampa i Si Đinpinga: Varljivo primirje u globalnom sukobu za prevlast

    Poseta Donalda Trampa Kini prevazilazi okvir klasične diplomatije i predstavlja pokušaj Vašingtona i Pekinga da, uprkos rastućem rivalstvu oko trgovine, tehnologije, Tajvana i Bliskog istoka, očuvaju stabilne ekonomske odnose i spreče prerastanje globalnih tenzija u otvoreni sukob

    Gerhard Sreder

    Rat u Ukrajini

    15.maj 2026. Anja Mihić

    EU odbacila Putinov predlog: Šreder neće govoriti u ime Evropljana

    EU je odbacila predlog Vladimira Putina da bivši nemački kancelar, naklonjen Kremlju, Gerhard Šreder bude evropski posrednik u mirovnim pregovorima za okončanje rata u Ukrajini

    Uhapšen serijski ubica u Severnoj Makedoniji

    Serijski ubica

    15.maj 2026. A.P.

    Serijski ubica u Makedoniji osumnjičen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva

    Osnovno javno tužilaštvo u Kumanovu vodi istragu protiv T.B. (25) zbog sumnje da je počinio četiri ubistva i dva pokušaja ubistva. Tužilaštvo navodi da su zločini motivisani mržnjom prema ženama i koristoljubljem

    Tuča u Zagrebu

    Hrvatska

    15.maj 2026. A.M.

    Devojka u centru Zagreba pretukla Filipinca: Slučaj već danima potresa Hrvatsku

    Snimak brutalnog napada na filipinskog državljanina u centru Zagreba izazvao je buru na društvenim mrežama i osude javnosti. Policija je privela 20-godišnju Mateu O, za koju mediji navode da je i ranije bila pod merama opreza

    Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za stanje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama

    SAD

    15.maj 2026. I.M.

    Američki sud blokirao sankcije Frančeski Albaneze: Presuda u korist izvestiteljke UN

    Savezni sud u SAD privremeno je obustavio sankcije protiv specijalne izvestiteljke UN Frančeske Albaneze, koje je ranije uvela američka administracija zbog njenih kritika politike prema Gazi. Sud je ocenio da se radi o ograničavanju slobode govora

    Komentar
    Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

    Pregled nedelje

    Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

    Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

    Filip Švarm
    Aleksandar Vučić

    Pregled nedelje

    Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

    Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

    Filip Švarm
    Aleksandar Vučić

    Komentar

    Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

    Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

    Nemanja Rujević
    Vidi sve
    Vreme 1845
    Poslednje izdanje

    Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

    Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
    Političko gledanje u budućnost

    Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

    Dobrica Veselinović, ZLF

    Bojim se tučnjave svih protiv sviju

    Kopanje tunela u centru Beograda

    Majstore, dokle ide “mali metro”?

    Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

    AI (i) univerzitet

    Vidi sve

    Arhiva

    Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

    Vidi sve
    Vreme 1845 13.05 2026.
    Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
    Vreme 1842 22.04 2026.
    Vreme 1840-1841 08.04 2026.
    Vreme 1839 02.04 2026.
    Vreme 1838 25.03 2026.
    Vreme 1837 18.03 2026.
    Vreme 1836 11.03 2026.
    Vreme 1835 05.03 2026.
    Vreme 1834 26.02 2026.
    Vreme 1833 18.02 2026.
    Vreme 1832 11.02 2026.

    Međuvreme

    Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
    Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

    Vreme Logo
    • Redakcija
    • Pretplata
    • Marketing
    • Uslovi korišćenja
    • Njuzleter
    • Projekti
    Pratite nas:

    © 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

    Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure