img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dama

03. jun 2009, 11:46 Vladan Stošić
Copied

Pedesetih godina u pariskom gej klubu Karusel, pod umetničkim imenom Peki d’ Oslo, nastupao je kao transvestit Alan Tap. Oni koji su sa njim radili kao i oni koji su posećivali taj lokal tvrdili su potom da su Alan Tap i Amanda Lir ista osoba, a nudili su i fotografije kao dokaz. U Karusel je dolazio i Salvador Dali, tu je upoznao Alana i tako je počelo druženje koje je trajalo više od dve decenije, sve do Dalijeve smrti. Dali je platio operaciju promene pola u Kazablanki.

Početkom šezdesetih Amanda odlazi u London, počinje da se bavi manekenstvom i ubrzo se nalazi na naslovnim stranama najpoznatijih modnih časopisa i u centru londonskog noćnog života, gde se u klubovima pojavljivala i sa članovima Bitlsa i Rolingstonsa.

Kada su glasine da ona nije „prava“ žena stigle do Londona, morala je da prestane sa manekenstvom. Ipak, postala je deo sveta slavnih pa je tako godinu dana njen ljubavnik bio i Dejvid Bouvi s kojim je raskinula jer je, po njenim rečima, voleo njene fotografije, a ne nju. U vreme dok je bila u vezi sa Brajanom Ferijem njena fotografija se pojavila na omotu ploče grupe Roksi mjuzik. Družeći se sa muzičarima, Amanda je početkom sedamdesetih rešila da se i sama okuša na tom polju. Bio je to početak disko ere u koju se ona savršeno uklopila i preko noći je postala zvezda.

Supruga mog druga je preslušala sve Amandine numere iz tog doba koji se mogu naći na Jutjubu i konstatovala je da je njene disko numere pojelo vreme, ali da one koje ne pripadaju tom stilu i danas zvuče dobro. Pustila nam je Just a gigolo i Blue tango i morali smo da se složimo s njom. Kada smo čuli kako u nekoj TV emisiji peva „Lili Marlen“ klizeći iz nemačkog jezika u francuski pa u engleski, mogli smo samo da konstatujemo kako ni Marlen Ditrih ne bi imala primedbe, a onda smo saznali da pored pomenutih Amanda govori i italijanski i španski. „Ako će vam biti lakše, niste se samo vi ložili na nju i nije prevarila samo vas. Prevarila je i ‘Plejboj’“, kazala nam je supruga mog druga i pokazala fotografije nage Amande iz onog doba. Uspela je da prevari i KGB jer je sovjetska diskografska kuća Melodija objavljivala njene ploče u ogromnim tiražima.

Sa prolaskom disko ere Amandina muzička slava je počela da bledi, ali je ona postala uspešna na drugom polju. Kao televizijska voditeljka bila je zvezda na italijanskoj, francuskoj i nemačkoj televiziji. Pošto je tvrdila da ju je Salvador Dali učio slikanju, počela je da izlaže svoje radove i prodavala ih i za 10.000 dolara. Objavila je knjigu Moj život sa Dalijem i iz Holivuda dobila ponudu za ekranizaciju. Kada je čula da će nju glumiti Klaudija Šifer, bila je oduševljena.

„Odjurila sam da se nađem sa njom u jednom restoranu. Klaudija mi je kazala: ‘Baš mi se dopada tvoja knjiga! Ko ti ju je napisao?’ Odgovorila sam: ‘Ja, draga moja, a ko je tebi pročitao?’ I to je bilo sve, film nikada nije snimljen“, pričala je kasnije.

Amanda Lir nije živela u nekoj metropoli, već u jednom mestu kraj Avinjona. U požaru 2000. godine u kući je poginuo Amandin muž; u braku sklopljenom u Las Vegasu bili su više od dve decenije. U požaru su nestale i slike koje je dobila na poklon od Salvadora Dalija. Novinari su tada napisali da je izgoreo ceo njen život.

Sledeće godine Amanda je dobila priliku da se pojavi na filmu. Francuzi su rešili da snime svoju verziju britanske serije „Apsolutno fantastične“ i ponudili su joj ulogu Petsi. Na prvi pogled laskava, ponuda je u stvari bila ponižavajuća. Naime, Džoana Lamli, koja je glumila Petsi u seriji, otvoreno je izjavljivala da je taj lik kreiran prema Amandi Lir koju je i lično poznavala iz Londona, jer su zajedno radile kao manekenke. Iz tih razloga se u jednoj epizodi serije pominje Petsina promena pola u Kazablanki. Amanda je rekla da ne želi da glumi u tom filmu, dodavši: „Proživela sam ga.“

Kada je 2006. godine francusko ministarstvo kulture saopštilo da je odlikovalo Amandu Lir za doprinos francuskoj kulturi, neki su pomislili da će se tada konačno dokazati da je ona rođena kao muškarac. Naime, Amanda Lir nikada nije saopštila gde je i kada rođena i ko su joj roditelji. Kao mesta rođenja pominjala je Hanoj, Hongkong, čak i Transilvaniju, a oduvek je tvrdila da potiče iz nacionalno mešovitog braka – ali su tokom godina njeni roditelji bili iz Engleske, Francuske, Rusije, Mongolije i Indonezije. Pre prijema ordena trebalo je da dostavi izvod iz matične knjige rođenih i zato je ukaz o nosiocu ordena očekivan s nestrpljenjem. U ukazu je pisalo da se orden dodeljuje gospođi Amandi Tap, zvanoj Amanda Lir. I dok su jedni tvrdili da je konačno morala da prizna da joj je pravo prezime Tap, a da je ime naknadno promenila, drugi su konstatovali da oba imena počinju slovom A, da je to sasvim dovoljno i da nema potrebe za cepidlačenjem.

Pre dve godine desio se incident u Milanu: Amanda je godinama pevala na gej prajdovima, učestvovala u antiejds kampanjama i davala intervjue za gej medije. Zbog toga njen nastup u milanskom gej klubu nije bio ništa neobično. Problem je nastao kada se ispostavilo da će se te noći u klubu održati izbor za najlepšeg transeksualca. Amanda je odbila da se pojavi na sceni s takmičarkama i da s njima bude fotografisana. Njeno „Sklanjajte te trandže od mene!“ osudile su homoseksualne organizacije.

„Šta mislite, zašto je tako reagovala?“, upitala nas je domaćica. Slegli smo ramenima. „Ako ste vas dvojica sada tako lako zaključili da ona nije prava žena, to je najbolji dokaz koliko su danas transeksualci uobičajeni. U vreme kada je Amanda počinjala gej nije bilo OK, a pogotovo su transeksualci bili nepoželjni. Sve što je u životu postigla bilo je uprkos tome što je bila transeksualac i sada joj je očevidno bilo muka da gleda kako neko paradira time što je promenio pol, kao da je to samo po sebi nešto značajno.“

Nazdravili smo, za Amandu. I za damu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
16.oktobar 2025. Jovan Kale Gligorijević

Krsna slava

09.oktobar 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

01.oktobar 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.septembar 2025. Dragan Todorović

70

17.septembar 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure