img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dve decenije od pada Berlinskog zida

Proslava na kiši

11. novembar 2009, 14:58 Andrej Ivanji
foto: reuters
Copied

Pobeda slobode. Kraj komunističke diktature. Praznik čitave Evrope. Srećan trenutak Nemaca i Nemačke. Velike reči pljuštale su zajedno sa kišom 9. novembra u Berlinu. Važni ljudi izgovarali su ih slaveći i prisećajući se pada Berlinskog zida pre tačno dvadeset godina. Scena je bila postavljena za događaj mitoloških razmera. Što valjda neizostavno prati određena doza kiča i patosa. Sve od imena i ranga u Evropi i njoj srodnom svetu skupilo se da svečano prođe Brandenburškom kapijom: 27 šefova država i vlada Evropske unije, na proslavama pobede kapitalizma nad komunizmom sovjetskog tipa neizostavni Mihail Gorbačov i Leh Valensa, predsednik Rusije Dmitrij Medvedev, ministarka spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država Hilari Klinton i njen legendarni prethodnik Henri Kisindžer, Džordž Buš senior i drugi. Izostao je jedino Barak Obama, navodno zato što su mu PR-savetnici savetovali da je dosta bilo simbolike i jurcanja po čitavom svetu i da sada malo treba da se bavi politikom. On se video-porukom obratio prisutnima: „Hajde da nikada ne zaboravimo taj 9. novembar 1989. te da održimo svetlo slobode i u najmračnijim noćima tiranije“, poručio je Obama. Izjava je odgovarala tonu ostalih govornika. Osim iskusnog Kisindžera, koji je, osvrćući se na završetak hladnog rata, rekao: „Rešenje svakog problema oduvek je bila ulaznica za nove teškoće.“

Berlin je 9. novembra 2009. svakako bio glavni grad Evrope. I MTV je ove godine nagrade dodeljivao u glavnom gradu ujedinjene Nemačke, tako da su i Bijonse ili Šakira pridonele globalnom slavlju. A od svih slavljenika najsrećnija je bila domaćica Angela Merkel. Za nju nemački „Špigl“ kaže: ako je bivši kancelar Helmut Kol otac ujedinjenja Nemačke, onda je ona, više nego iko drugi, ćerka ujedinjenja. Merkelova, koja je odrasla i radila u Istočnoj Nemačkoj, to jest Nemačkoj Demokratskoj Republici (NDR), 9. novembra pre dvadeset godina nije ni primetila da se nešto događa. Saznala je za istorijski događaj tek dan kasnije.

Sada je bila u centru pažnje. „Pre nego što je sreća došla, mnogi su patili“, rekla je kancelarka koja tek što je osvojila i drugi mandat: „To je bio najsrećniji dan novije nemačke istorije.“ Na međunarodnoj sceni Merkelova se zalaže za novi globalni poredak. Nacionalne države moraju deo svojih kompetencija da prepuste Evropskoj uniji. EU jača sa svojim novim članicama, iako neke baš uvek i ne odobravaju odluke Brisela. Što se Nemačke tiče, Merkelova ni dvadeset godina kasnije ne misli da je proces ujedinjenja završen: „Treba još truda, da se životni uslovi na istoku i zapadu izjednače.“

A Zapadna Nemačka je u svoj istočni deo, prema studijama Instituta za istraživanje privrede u Haleu, od pada Berlinskog zida uložila oko 1300 milijardi evra. Između 1991. i 2005. godine 67 procenata svih novčanih transfera sa zapada na istok išlo je za socijalne dažbine, a jedva 10 procenata uloženo je u privredni razvoj. Prema nekim procenama, istočnonemačke provincije bi tek 2019. mogle približno da dostignu prosečan nivo privrednog razvoja na zapadu zemlje. Na istoku Nemačke i dalje ima dvostruko više nezaposlenih nego na zapadu, a i plate su za slične poslove za oko 30 procenata manje. Zato neki o istoku ujedinjene Nemačke govore kao o regiji u kojoj ljudi imaju manje prava i najniža primanja. NDR je 1988. imala nešto manje od 17 miliona stanovnika. Kako samo iz srpske perspektive zvuče tih 1300 milijardi evra koje su bogati zapadnjaci uložili u razvoj svojih istočnih sunarodnika, a da ovi, dvadeset godina kasnije, i dalje ponekad uzdišu za socijalnom sigurnošću bivše države i nad neravnopravnim položajem u zajedničkoj zemlji. Ali o tome se ne govori za vreme proslave ujedinjenja.

I dok se slavi pobeda kapitalizma nad komunizmom/socijalizmom, a države masovno preuzimaju kontrolu nad posrnulim bankama i privrednim gigantima slobodnog tržišta, istraživanje javnog mnjenja u 27 država po nalogu britanskog BBC-ja pokazuju, da samo 11 odsto stanovništva EU smatra da kapitalizam u svom sadašnjem obliku funkcioniše kako treba. Većina ispitanika, njih 51 odsto, misli da tržišta treba više kontrolisati. „Izgleda da pad Berlinskog zida nije bio baš tako ubedljiva pobeda slobodnog tržišta, kako se tada mislilo“, kaže Dag Miler, šef instituta za istraživanje javnog mnjenja GlobeScan. Kako reče Kisindžer: „Rešenje svakog problema otvara druge probleme.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure