U Hrvatskoj danas deluje 200 braniteljskih udruženja koja imaju više od 26.000 podružnica u celoj zemlji. Povlastice koje ima 501.666 zvanično registrovanih branitelja nisu male: od penzija koje su triput veće od "civilnih" i prava na stambeno zbrinjavanje do olakšica pri kupovini automobila, zaposlenja, deonica javnih poduzeća i upisa dece u školu. Sada se postavlja pitanje: odakle svi ti ljudi
U ona nenarodna vremena prije raspada bivše SFRJ svi su se smijali jednom vremešnom funkcioneru SUBNOR-a koji je upozoravao da ta organizacija mora „obnoviti i podmladiti svoje redove“. Nakon dva desetljeća hrvatske samostalnosti izvojevane ratom priča kao da se ponavlja: u Hrvatskoj je danas registrirano 501.666 branitelja, s time da se od januara 1999. do kraja 2009. broj branitelja na spiskovima Ministarstva obrane i unutrašnjih poslova povećao za 115.365!
foto: reutersKOLIKO NAS JE SAMO: Protest branitelja 2009.
OBJAVA TAJNE: Godinama već traje pravi rat između silnih braniteljskih udruženja i vladajućih oko pitanja javnog objavljivanja registra branitelja, da bi sve to presjekao Nepoznat Netko, objavivši na sajtu registarbranitelja.com pretraživač registra koji, po njegovim tvrdnjama, obuhvaća više od 90 odsto dosad registriranih branitelja. Odmah je nastala uzbuna: premijerka Jadranka Kosor je izjavila da je to djelo „paraobavještajne zajednice“, a slično je ustvrdio i predsjednik Ivo Josipović, koji se, inače, zalaže za javno objavljivanje registra, ali „u zakonitom postupku“.
Sumnja je odmah pala na Marka Rakara, blogera koji je donedavno bio u izbornom timu Ive Josipovića: nakon što su ga po brojnim forumima i blogovima označili kao mogućeg krivca za objavljivanje, na savjet Josipovićevog savjetnika za sigurnost Saše Perkovića, sam se uputio u policiju, koja mu je odmah zaplijenila svu elektronsku opremu i pretresla stan. Zasad nema dokaza protiv njega, a Rakar, blogerskog imena Mrak, i dalje tvrdi da je u toj stvari posve nevin.
Postavljač registra u uvodu naslovljenom sa „Zašto“ kaže da njegovim objavljivanjem „skida teret sa Vlade“, te se poziva na javni interes i činjenicu da se skrivanjem registra od javnosti skrivaju i nečasne radnje zahvaljujući kojima se među časnim ljudima nalaze i oni koji su se samo zbog povlastica i zahvaljujući korupciji našli na tom spisku. A povlastice nisu male: od penzija koje dio registriranih prima, koje su triput veće od „civilnih“, prava na stambeno zbrinjavanje, olakšica pri kupovini automobila, zaposlenja, dionica javnih poduzeća, upisa djece u školu, oslobođenja od sudskih i inih pristojbi…
ŠOKANTNO: Iz objavljenog registra slijedi: da je više od 5000 ljudi zavedeno u registar, a da su pritom služili u vojsci pet dana ili manje (više od 350 ljudi je otpušteno isti dan kada su i primljeni, a više od 1500 ljudi je u vojsci boravilo samo dva dana). Gotovo 20.000 ljudi od pola milijuna branitelja je u registru zavedeno kao da su služili 15 dana ili manje. Preko 12.200 ljudi status branitelja steklo je nakon 01.09.1995. godine.
Također, sad su već poznate brojke rasta broja branitelja: 1999. godine bilo ih je registrirano 386.301, 2005. godine broj raste na 489.407, da bi 2009. godina bila završena s 501.666 upisanih branitelja.
Više od 75 odsto građana Hrvatske se izjasnilo da želi objavu registra, među njima mnogi i sami sudionici rata, dok su protiv toga Vlada Hrvatske i veliki broj udruženja koja okupljaju branitelje. Da bi se shvatio razmjer te priče: u Hrvatskoj danas djeluje 200 braniteljskih udruženja koja imaju više od 26.000 podružnica u cijeloj zemlji, a riječki „Novi list“ je iščeprkao podatak da je u Hrvatskoj registrirano 995 udruženja čija je primarna djelatnost Domovinski rat.
Prvi je registar, inače, napravljen još 1996. godine. Dušan Viro, brigadir Hrvatske vojske, tad je, kao zamjenik načelnika Političke uprave Ministarstva obrane, bio u komisiji koja je imala zadatak obuhvatiti sve građane koji su na bilo koji način sudjelovali u ratu. Došlo se do brojke od 326.000 branitelja koja je obuhvatila sve pripadnike narodne zaštite, sve kuhare, tajnice i čistačice i svakoga tko je u vojsci proveo bar jedan dan.
„Rijetke smo odbili. Sjećam se jednog takvog slučaja: jedna žena iz Dalmacije, u svom zahtjevu da joj se prizna status branitelja, navela je da je braniteljima pekla kolače“, kazao je Viro i sam ogorčen primjerom poznanika koji je na temelju lažne potvrde o boračkom stažu i lažne dijagnoze PTSP-a otkupio stan u koji je bespravno uselio, te dobio i penziju.
DOBROVOLJNI REGISTAR: Osjećaju ogorčenje i mnogi drugi koji se ovih dana javljaju u medijima sa sličnim pričama. Među njima je i posljednji zapovjednik Vukovara Branko Borković, koji je još 1996. godine konstatirao da je Hrvatska vojska mogla doći do Zemuna da je imala toliko boraca 1991. kako se tvrdi, kao i Predrag Matić Fred, vukovarski branitelj i danas savjetnik predsjednika Josipovića, kao i oni koji su na Fejsbuku osnovali grupu „dobrovoljni registar branitelja“, ostavljajući sve podatke o borbenom putu i svoje lične.
Oni su bijesni i javnost je bijesna i traži pravdu. Problem je u tome što bi revizija registra dirnula u biračku bazu HDZ-a i pokazala svu korumpiranost njegove vlasti, kao i dodatno nagrizla ugled premijerke Kosor koja je u hrvatskoj vladi godinama bila zadužena i za problem hrvatskih branitelja i teško će joj i tu proći priča da je za sve kriv njen prethodnik Ivo Sanader.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od januara 2025. godine, Bugarska i Rumunija postaće deo zone Šengena, saopštio je mađarski ministar unutrašnjih poslova. Do sada je ulazak ove dve zemlje u šengenski prostor blokirala Austrija
Premijer Izraela zbog naloga za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda u Hagu svakako neće putovati ni u jednu od 124 zemlje potpisnice Rimskog statuta, ali se to ne odnosi na Sjedinjene Američke Države, odakle je već dobio veliku podršku, ukazao je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić
Predsednički izbori u Hrvatskoj zakazani su za 29. decembar, a sve su prilike da će Zoranu Milanovićevu glavni protivnik biti Dragan Primorac, kandidat kog je podržao vladajući HDZ. Da li iko može da stane na put najpopularnijem političaru u Hrvatskoj u pokušaju da obezbedi novi predsednički mandat
Trenutno je oko 15 odsto danske teritorije je pod šumom, tačnije 640.835 hektara. Ali uz najavljene planove, koji čekaju formalno odobrenje parlamenta, ove brojke bi mogle znatno da porastu
Dugo je Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) raspravljala o tome ko bi bio bolji kandidat za kancelara: Olaf Šolc ili ministar odbrane Boris Pistorijus. Sada je Pistorijus objavio da ne želi da bude kandidat
Kako se, na prvi znak da se otpor može organizovati drukčije nego mirnim šetnjicama, sad najednom vlast i njeni telali dosetiše da „batina ima dva kraja“?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!