img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Borba italijanskih sindikata protiv Fijata

Proleteri svih zemalja

04. avgust 2010, 14:05 Enzo Mangini
Copied

"Fijatova strategija pokušava da osigura profit grupe na račun radničkih prava i njihovih zarada", kaže za "Vreme" Mauricio Landini, generalni sekretar metalurških ogranaka najbrojnijeg italijanskog sindikata CGIL

Za „Vreme“ iz Rima

Pomalo je ironično što je fabrika Zastava uvučena u bezočan konflikt između Fijat Grupe i Fioma, metalurških ogranaka federacije najbrojnijeg italijanskog sindikata CGIL. Generalni sekretar Mauricio Landini objašnjava za „Vreme“: „Mi održavamo stabilne i prijateljske veze sa radnicima Zastave, zbog čega ne bismo želeli da naše protivljenje Fijatovim planovima u Srbiji može da se interpretira ili predstavi kao suprotstavljanje našim srpskim kolegama.“

Fiom je 1999. započeo proteste u Italiji protiveći se NATO bombardovanju Srbije. Radnici iz Fioma su štrajkovali kada je Zastava bila pogođena i prikupili su novčana sredstva kako bi pomogli srpskim kolegama u posleratnim danima. „Mi smo stvorili program da bismo podržali srpsku decu iz porodica koje su izgubile primanja što je bila posledica ratnih dešavanja“, priseća se Landini.

ZAVADI PA VLADAJ: Početkom septembra, tako dobri odnosi su doveli do direktnog kontakta između Fioma i srpskih sindikata, sa ciljem da razgovaraju o planovima Fijata i na koji način italijanski najveći proizvođač automobila pokušava da suprotstavi radnike. „Mi ne želimo da Fijat prestane da investira u Srbiju“, objašnjava Landini. „Mi bismo pre svega želeli da otvorimo novu fazu u industrijskim odnosima, da povežemo sve unije sindikata iz svih evropskih zemalja u kojima Fijat poseduje svoje fabrike, kako bismo međusobno raspravili šta treba učiniti u vezi sa trenutnom strategijom grupacije.“

Sastanak sa srpskom unijom sindikata predstavljaće, prema Landinijevim rečima, prvi korak ka organizaciji brojnijeg skupa sa sindikatima iz drugih zemalja, kao što je Poljska, još jedan od Fijatovih strateških ciljeva na Istoku.

Landini ovako objašnjava zbog čega je trenutna strategija izvršnog direktora Fijata Serđa Markionea pogrešna: „Njihova strategija se menja svakih šest meseci i deluje kao da oni uopšte ne poseduju realan, ostvariv industrijski plan, već se trude da osnaže finansijsku stranu Fijatovih poslovnih aktivnosti. Zbog toga smo vrlo zabrinuti, ne samo zbog budućnosti italijanske proizvodne automobilske industrije. Jer, šta se danas dešava u Italiji, sutra se može dogoditi u Srbiji.“

KOLEKTIVNI UGOVOR: Ali šta se zapravo događa sa Fijatom u poslednje vreme? Pre nekoliko godina Fijat je predložio ugovor na lokalnom nivou fabrici proizvodnje u Pomiljanu, u blizini Napulja, koja se smatra fabrikom za proizvodnju automobila sa istorijskim nasleđem kakvo je nekada pripadalo Alfa Romeu, drugoj italijanskoj firmi za proizvodnju automobila, koju je na kraju kupio Fijat u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog veka. Fabrika u Pomiljanu zapošljava skoro 4900 radnika i bila je pogođena dugoročnom krizom u proizvodnji, za koju je Fijat tvrdio da će je rešiti novim ugovorom, nešto drugačijim od državnog kolektivnog ugovora koji se odnosi na radnike u metalurgiji, koji je, na primer, primenjivan u drugim Fijatovim fabrikama.

Ovaj novi ugovor su prihvatili svi sindikati u Pomiljanu osim Fioma, koji je posedovao otprilike 15 odsto radničkih glasova. Sindikati u Pomiljanu su organizovali 21. juna referendum o kolektivnom ugovoru. Izlaznost je bila 95 odsto. „Za“ je glasalo 63 odsto radnika, dok je sa „ne“ glasalo gotovo 37 odsto. Nekoliko dana pre referenduma Markione je izjavio reporterima da očekuje najmanje 70 odsto glasova u svoju korist. Ovakvi rezultati su shvaćeni kao poraz Fijatovog menadžmenta i pokazali da Fiom poseduje snažniju podršku no što je to bilo očekivano.

Landini objašnjava da Fijat predlaže novi ugovor koji je „neprihvatljiv“. „Oni žele puno pravo da kontrolišu slobodno vreme radnika, uključujući pauzu za ručak ili pravo na odmor; takođe žele da ukinu beneficije i ukinu pravo na štrajk, do te mere, da radnici koji štrajkuju mogu biti otpušteni.“

Pravo na štrajk je priznato italijanskim ustavom, zbog čega Landini smatra da „takav“ predlog zapravo krši zakon, budući da ne poštuje smernice državnog ugovora i narušava Ustav države time što pravo radnika na štrajk zamenjuje pravom radnika da se kolektivno cenjkaju sa firmama. Plan Fijata u Italiji predviđa zatvaranje druge fabrike u mestu Termini Imerese na Siciliji, gde je zaposleno više od 2500 radnika.

Po shvatanju Fioma, reč je o direktnom udarcu koji izvodi najznačajnija grupa proizvođača i preuzima ulogu i suštinu postojanja sindikata. „To je nešto što ne smemo da dopustimo, ali i nešto zbog čega svaki Italijan treba da se zabrine“, dodaje Landini.

POZIV NA OTPOR: Zbog toga je Fiom za 16. oktobar sazvao demonstracije u Rimu. To će uglavnom predstavljati demonstraciju radnika iz oblasti metalurgije, ali Landini dodaje da oni žele da ih učine brojnijim, da udruže snagu sa drugim organizacijama, partijama i društvenim pokretima koji su zabrinuti zbog trenutnog trenda koji vlada u italijanskim industrijskim odnosima i zbog ekonomske situacije.

„Postaće jasno da strategija Fijata pokušava da osigura profit grupe na račun radničkih prava i njihovih zarada. To je kompetitivna strategija koja se bazira na smanjivanju troškova rada, umesto investiranja u istraživanja, inovativne metode, nove tehnologije, „zelene“ automobile, bezbednost. Mislimo da je jedini dugoročni izlaz iz ove krize ponovno promišljanje naših društvenih modela, jačanje socijalne pomoći, proširivanje opsega prava, a ne njihovo gušenje“, kaže Landini.

FIJAT UZVRAĆA UDARAC: Na ovaj argument Fijat je reagovao na dva načina: oduzimanjem ostatka imovine fabrici Pomiljano, otvaranjem nove kompanije i odvajanjem automobilskog sektora od ostalih aktivnosti grupacije (kao što su kamionska industrija). Finansijska tržišta su pozdravila obe inicijative, podižući vrednost Fijatovh deonica na berzi.

Krajem jula Markione je odleteo u SAD kako bi razgovarao sa predsednikom Barakom Obamom i radnicima Krajslera, koji je Fijat kupio na vrhuncu finansijske krize američke automobilske industrije. Govoreći o sindikatima u Americi Markinone je rekao da je to vrsta sindikata koja je neophodna i u Italiji i Evropi. Landini mu je odgovorio: „Krajslerovi radnici ne rizikuju samo svoju zaradu već i penzije – nešto što je u Italiji i drugim evropskim zemljama nezamislivo. Da li Markione zaista priželjkuje takvo društvo? Ukoliko je tako, postoje mnogo veći problemi oko kojih se treba brinuti no što je to Pomiljano.“

Landini ističe da je trenutna situacija takođe posledica slabosti italijanske vlade vis-a-vi ekonomske krize sa kojom se momentalno suočava. „U SAD Obama je svojom političkom težinom stao iza automobilske industrije kako bi stvorio smernice i okvir za industrijsku politiku. Isto se dogodilo sa Nemačkom i kancelarkom Merkel, i Francuskom i predsednikom Sarkozijem.“ Ništa slično tome se, međutim, nije dogodilo u Italiji, gde je Berluskonijeva vlada često pod udarom korupcijskih skandala i unutrašnjih razmirica i gde je Premijer opsednut sprovođenjem zakona o prisluškivanju i drugim „lakšim“ pitanjima koja tresu vladajuću koaliciju.

Krajem prošle nedelje predsednik poslaničkog doma italijanskog parlamenta, Đanfranko Fini, drugi čovek Berluskonijeve partije Popolo delle liberta (PDL, Narod slobode) napustio je partiju i formirao u parlamentu novu poslaničku grupu.

U praznom prostoru koji je nastao zbog nedostatka političkog vođstva i ekonomskog poslovanja, Fijat pokušava da ispuni prazninu i utvrdi svoju ulogu i poziciju možda prema nekom Berluskonijevom nasledniku njegovog ranga, ili čak prema nekoj opozicionoj partiji. Neke opozicione partije otvoreno podržavaju Fiom, kao što je Italia dei valori (Časna Italija), koju predvodi bivši sudija Antonio di Pietro. Druga snaga koja je otvoreno podržala Fiom jeste Sinistra ecologia e liberta (Levičarska ekološka partija), koju predvodi italijanska levičarska zvezda u usponu Niki Vendola. Demokratska partija (DP) radije se priklanja Fiomu, nego Fijatu. Međutim, u skorašnjem intervjuu njihov lider Perluiđi Bersani naglasio je da nacionalni kolektivni ugovor mora da bude reformisan, ali ne i ukinut.

POSLEDNJA JESEN PREMIJERA: Prema govorkanjima koja se čuju iz vladinih i parlamentarnih kuloara, sledeća jesen biće poslednja za sadašnju vladu, iako Berluskoni i dalje tvrdi da je njegov kabinet dovoljno jak da vodi državu do 2013. godine, uprkos raskidu sa bliskim sledbenikom koji je izneo neke stvari koje je Berluskoni želeo da prikrije: nedostaci zakona, reforma sudstva, državna reforma, ekonomska politika, sve veća politička težina Severne lige i ministra finansija Đulija Tremontija, što takođe pojačava nezadovoljstvo u Berluskonijevom kabinetu, problemi sa regionalnim vladama koje se trude da se suprotstave politici smanjivanja troškova i štednje, koju Tremonti želi da uvede.

Prognoze kažu da će leto 2010. biti najvrelije u XXI veku, nakon teške 2003. godine. Političke prognoze kažu i da će jesen 2010. biti vruća i to za duže vreme: Fiom se bori protiv Fijata i ta borba je nešto što Italija u tim razmerama nije iskusila poslednjih 30 godina. Jedna druga teška konfrontacija unutar Fijata 1980. godine završena je ubedljivom pobedom vlasnika firme i menadžera. To je bio istorijski preokret u skorašnjoj italijanskoj istoriji društva. Označila je kraj snažnog pokreta radničkih protesta i pobeda, koje su započele za vreme demonstracija 1968–1969. i otvorile novu političku eru u Italiji.

Letnji odmori obično predstavljaju predah kako za političare tako i za sindikate i industrijske menadžere. Parlament se zatvara, fabrike se zatvaraju, a glavna briga javnosti su saobraćajne gužve ka odmaralištima i plažama. Svi, međutim, znaju, da će se počev od neba iznad Pomiljana septembra ove godine nad Italijom brzo nadviti tamni oblaci.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure