img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Al Džazira nad Balkanom

Na obe strane fronta

29. septembar 2010, 14:40 Momir Turudić
Copied

Za jedne je najpoznatija arapska televizija "zverka u jagnjećoj koži", za druge pak finansijski dobrostojeća mreža okrenuta kvalitetnom programu

Odavno najava otvaranja neke nove televizijske stanice nije izazvala toliko komentara širom bivše Jugoslavije, kao vest da televizijska mreža Al Džazira iz Katara otvara u Sarajevu regionalni centar. Nova mreža nosiće naziv Al Džazira Balkan, njen program biće dostupan glavnim kablovskim operaterima u regionu i emitovan na satelitu. Najavljeno je da će se na lokalnim jezicima emitovati vesti i aktuelna zbivanja, da će Al Džazira Balkan biti „lider visokokvalitetnog programa, sa dopisničkim centrima u svim balkanskim zemljama, kao i važnim svetskim centrima“.

Mada je konkurs za generalnog direktora Al Džazire Balkan zatvoren tek 27. septembra, još pre objavljivanja konkursa čule su se glasine da je najozbiljniji kandidat za tu poziciju novinar Goran Milić, i da predstavnici katarske televizije žele da u svoj projekat uključe tri velike novinarske zvezde iz BiH, Hrvatske i Srbije. U projekat se inače investira oko deset miliona evra, predviđa se da će biti zaposleno stotinak ljudi, od čega 40 novinara iz zemalja bivše Jugoslavije, a kako je najavljeno iz ove medijske kuće, emitovanje će krenuti početkom naredne godine, na frekvenciji sarajevskog kanala NTV 99, koji je kupljen za 1,2 miliona evra.

ISLAMSKE ASPIRACIJE ILI POSLOVNI POTEZ: Dolazak Al Džazire na Balkan najviše komentara je izazvao u BiH, ali i sa drugih strana bivše zajedničke države stižu brojne reakcije. Pristalice teorije islamske zavere mogu se pronaći u rečima Nikole Poplašena, profesora Univerziteta u Banjaluci, koji je u izjavi za „Politiku“ Al Džaziru nazvao „zverkom u jagnjećoj koži“ koja, po njemu, „priprema prodor misli i kulture istoka“. Zanimljivom tezom istakao se i Brane Božić, predsednik Udruženja novinara RS, koji doduše smatra da je reč o potpuno legitimnom poslovnom potezu u eri globalizacije, ali je siguran i da dolazak arapske TV stanice sigurno ima veze sa neoosmanizmom, odnosno sa veoma izraženim aspiracijama Turske na ove prostore. Zajednički srpsko-hrvatski strah od Al Džazire u Bosni reflektovao je i poslanik u parlamentu BiH i član HDZ-a Ivo Miro Jović, koji postavlja pitanje zašto će centar Al Džazire biti baš u BiH i kome će on biti potreban, dodajući da je to „uz zahtev Harisa Silajdžića da BiH bude punopravni član Saveza islamskih zemalja, samo jedno dodatno provociranje situacije u BiH“.

Na suprotnoj strani su oni koji, poput Borke Rudić, generalnog sekretara Udruženja novinara BiH, smatraju da će dolazak Al Džazire uticati na medijsku sliku Balkana, jer se radi o finansijski dobro stojećoj mreži koja je okrenuta kvalitetnim vestima. Ona smatra da jačanje uticaja sa istoka nije motiv ove TV kuće i podseća da je i dolazak TV Pinka bio propraćen „različitim skepticizmima o uticajima Miloševićeve politike, negativne politike prema BiH uopšte, što se ipak nije dogodilo“.

DRUGAČIJI OD DRUGIH: Različit odnos prema Al Džaziri nije karakterističan samo za balkanske zemlje. Al Džazira (na arapskom poluostrvo) je katarska televizija sa sedištem u gradu Dohi. Počela je sa radom u novembru 1996. godine, po odluci katarskog emira Hamada bin Halifa i uz njegovu novčanu podršku. Većina osoblja je došla iz satelitskog televizijskog programa BBC-ja emitovanog iz Saudijske Arabije koji je zatvoren te 1996. godine zbog cenzorskih pritisaka saudijskih vlasti.

Prvih godina je Al Džazira emitovala satelitski program samo na arapskom jeziku. Taj program je bio bitno drugačiji od uobičajenih programa državnih televizija u arapskim zemljama, koje uglavnom govore ono što vlade i vladari žele da kažu. Moto Al Džazire bio je „mišljenje i suprotstavljeno mišljenje“, što joj je obezbedilo veliki broj gledalaca, ali i česte probleme sa vladama pojedinih zemalja. Na primer, vlada Alžira je 1999. u jednom trenutku isključila struju u mnogim alžirskim gradovima da se ne bi videla emisija ove stanice u kojoj se kritikuje vlada.

TRN U OKU: Širom sveta je Al Džazira postala poznata posle terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine. Ova TV stanica je objavila video-poruke Osame bin Ladena u kojima on brani i opravdava napade, a na optužbe, naročito od strane zvaničnika SAD, da tako promovišu teroriste, iz Al Džazire su poručivali da je to sloboda štampe, da su snimci bili bez komentara, i da su ih preuzele mnoge druge svetske stanice. Još veća slava stiže početkom rata u Avganistanu, gde je Al Džazira bila jedina TV mreža sa stalnim dopisništvom i satelitskim komunikacijama u Kabulu. Izveštaji Al Džazire sa svih strana avganistanskog fronta bili su trn u oku Amerikancima, 13. novembra 2001. američka raketa uništila je kancelariju ove TV stanice u Kabulu, navodno greškom. Snimatelja Al Džazire, Sudanca Samija al Hadža, uhapsile su 2001. u Avganistanu američke snage, posle čega je bez zvanične optužbe proveo šest godina u zatvoru Gvantanamo na Kubi.

Al Džazira je već tada postala nova zvezda na svetskom medijskom nebu, gde se definitivno učvrstila 2003. godine, za vreme drugog rata protiv Iraka. Tada je razbila pristup ratu kao zanimljivoj video-igrici koji je promovisao CNN tokom prvog rata u Zalivu 1991. godine. Snimatelji i novinari Al Džazire su u Iraku bili na obe strane fronta, na mestima kojima zapadni izveštači nisu mogli ili nisu ni hteli da priđu, prikazujući pakao rata u njegovoj potpunoj ogoljenosti, često sa slikama dece kao žrtvama u krupnom planu.

Kada su prve slike mrtvih i zarobljenih američkih vojnika u Iraku posredstvom Al Džazire počele da kruže svetom, tadašnji američki ministar odbrane Donald Ramsfeld izjavio je da to predstavlja kršenje Ženevske konvencije, a predstavnici katarske TV stanice su odgovarali da izvršavaju svoje profesionalne obaveze i obaveštavaju svetsku javnost o činjenicama rata, podsećajući američke zvaničnike da se nisu bunili kada su na mnogim TV stanicama, uključujući i Al Džaziru, emitovani snimci mrtvih i zarobljenih iračkih vojnika. Za razliku od Kabula, kada u raketnom napadu na predstavništvo Al Džazire nije bilo žrtava, u Bagdadu je 8. aprila 2003. od američke rakete koja je pogodila predstavništvo ove TV stanice poginuo reporter Tarik Sajub.

FAKTOR MOĆI: Još tokom rata i američka vlada je uvidela da je Al Džazira postala suviše uticajna da bi bila ignorisana, pa su intervjue toj televiziji dali tadašnji američki sekretar za odbranu Donald Ramsfeld i savetnica za nacionalnu bezbednost Kondoliza Rajs. Iako su se nesporazumi, naročito sa američkom administracijom, nastavili i posle iračkog rata, najčešće zbog emitovanja video-poruka čelnika Al kaide, snimaka kidnapovanih u Iraku i Avganistanu, snimaka poruka bombaša samoubica, Al Džazira je izrasla u moćan faktor u medijskom svetu. Iako ima i druge programe, i danas je Al Džazira najprepoznatljivija po vestima. Veb-sajt na engleskom jeziku pokrenut je 2003. godine, satelitski program na engleskom jeziku sa centrima u Dohi, Kuala Lumpuru, Londonu i Vašingtonu i dopisništvima širom sveta počeo je da radi 2006. Za nju rado govore svi, od Radovana Karadžića i iranskog predsednika Mahmuda Ahmadinežada do američkih zvaničnika. Sa oko 50 miliona gledalaca, to je najgledanija televizija u arapskom svetu, a na svetskom nivou je ozbiljna konkurencija najvećim svetskim televizijama poput BBC-ja i CNN-a.

Prema Al Džaziri je malo ko u svetu ravnodušan. Bilo da ih nazivaju glasilom terorista ili pokretačem reformi i demokratskih promena u arapskom svetu, bilo da ih napadaju tvrdeći da su pristrasni kada je „muslimanska stvar“ u pitanju ili da ih brane da pristrasnosti ponekad ima, ali da ova TV stanica ne izmišlja vesti, Al Džaziri neke stvari priznaju svi: niko ne poriče njenu profesionalnost i sjajnu organizaciju, kao ni to da je njen uspeh pokrenuo slične projekte, poput saudijske stanice Al Arabija, i doprineo većem šarenilu na nekada jednoličnom medijskom nebu Bliskog istoka.

O kvalitetu programa Al Džazire Balkan, njegovoj uravnoteženosti, pristrasnosti i uticaju moći će da se priča tek kada taj program počne da se emituje. Nije malo onih koji misle da će jedan od problema za televiziju koja želi da emituje regionalni program biti i to što stanovnici novonastalih balkanskih država skoro da više ne znaju ništa jedni o drugima, a zajedničke teme su im samo prekogranični organizovani kriminal ili zajedničke finansijske afere. Ako bude doprinela da se barijere tog neznanja i nezainteresovanosti bar malo smanje, svako dobronameran će pozdraviti dolazak Al Džazire na Balkan.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure