img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav – Posle samita NATO-a u Lisabonu

Balkanska agenda

24. novembar 2010, 20:12 Predrag Simić
foto: reuters
Copied

Za zemlje Zapadnog Balkana zaključak bi mogao glasiti da će NATO u predstojećim godinama posvetiti pažnju širenju i dovršenju misije na ovom prostoru

Upravo završeni samit Severnoatlantskog pakta u Lisabonu imao je za cilj da pokaže da je ovaj vojnopolitički savez i u svojoj šezdeset prvoj godini zadržao vitalnost i da je spreman da odgovori na bezbednosne izazove XXI veka. Vašington može biti zadovoljan pošto su u Lisabonu ispunjena sva američka očekivanja. Usvojen je novi strateški koncept na osnovu dokumenta „NATO 2020“ koji je pripremila grupa stručnjaka sa Medlin Olbrajt na čelu, učvršćene su savezničke veze, nastavljen je rad na izgradnji odbrambenog raketnog štita, a prisustvo ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva pokazalo je da se dijalog između NATO-a i Rusije nastavlja i da operacija NATO-a u Avganistanu i dalje može da računa na ruske baze u Srednjoj Aziji.

Uprkos tome što u ovom trenutku ne postoje direktne vojne pretnje bezbednosti članicama NATO-a, ovaj vojni savez je svoju svrhu potražio u odgovoru na izazove koje donosi globalizacija, poput ugrožavanja pomorskih komunikacija od kojih zavisi snabdevanje razvijenih zapadnih društava naftom i drugim strateškim sirovinama ili napada na njihove osetljive kompjuterske sisteme. Iako ovi izazovi ne zahtevaju odgovor nuklearnim snagama, u Lisabonu je još jednom ukazano na značaj nuklearnog naoružanja, pre svega američkog, za odvraćanje hipotetičkog agresora. Jačajući veze između SAD i Evrope kao i između Severnoatlantskog pakta i Evropske unije, planirajući dalje širenje i razvijajući odnose sa Rusijom, mediteranskim zemljama i drugim partnerima, NATO je na Lisabonskom samitu još jednom pokazao nameru da izraste u najmoćniju vojnu silu na svetu čija će baza ostati u Evropi.

DILEME: Uprkos slavljeničkoj atmosferi, neke dileme su ipak ostale. Među današnjim članicama izdvajaju se tri grupe zemalja koje različito vide budućnost ovog vojnopolitičkog saveza. Prvu čine SAD i Velika Britanija koje smatraju da bi NATO trebalo da nastavi da se širi i pokriva sve veći deo sveta odgovarajući, praktično, na sve moguće krize. Nove članice iz Istočne Evrope u tome ih, uglavnom, podržavaju, jer u daljem jačanju NATO-a vide garanciju bezbednosti naspram Rusije. Većina zapadnoevropskih članica je, ipak, mišljenja da bi NATO trebalo da ostane privržen svojoj izvornoj misiji odbrane Severnoatlantskog regiona i ne vide razloga za njegovu globalnu ulogu koja podrazumeva velike izdatke za naoružanje i misije van Evrope koje su se i u Iraku i u Avganistanu pokazale kao problematične. Vodeće članice EU, Nemačka i Francuska, pri tom ne vide ni razlog za dalje nadmetanje sa Rusijom, koja postaje sve važniji trgovinski partner i izvor nafte i gasa na kojima počiva njihova privreda.

Sa svoje strane, Rusija ostaje protivnik svakog širenja NATO-a iako ne propušta nijednu priliku za dijalog i razvoj odnosa sa ovom vojnopolitičkom organizacijom. Američki predsednik Barak Obama i ruski predsednik Dmitrij Medvedev do sada su načinili niz krupnih koraka na unapređenju odnosa Moskve i Vašingtona, ali je senku na njihove odnose bacila nedavna pobeda republikanaca u SAD na dopunskim izborima za američki Kongres koji su odmah stavili do znanja da se protive ratifikaciji sporazuma o ograničavanju strateškog naoružanja. Odmeravanje snaga dve velike sile tokom prethodnih godina završilo se nerešeno: uprkos protivljenju Rusije, SAD i većina njihovih saveznika u NATO-u priznalo je jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, ali su rat na Kavkazu i nezavisnost Južne Osetije i Abhazije jasno pokazali granicu do koje je Rusija spremna da toleriše širenje NATO-a. Namera NATO-a da se proširi na Gruziju i Ukrajinu za sada su zaustavili čvrst stav Moskve prema Gruziji i političke promene u Ukrajini, gde je posle nedavnih izbora splasnulo raspoloženje za ulazak u NATO.

NOVA MISIJA: To je, verovatno, bio povod da NATO na samitu u Lisabonu svoju pažnju ponovo usmeri ka zemljama Zapadnog Balkana. Iz američkog ugla posmatrano, angažovanje NATO-a na Balkanu predstavlja nedvosmislenu potvrdu nove misije ove organizacije. Vojna intervencija na Kosovu 1999. godine smatra se primerom uspešne out–of–area operacije NATO-a koja je ubrzala ulazak Albanije i Hrvatske i otvorila perspektivu njegovog daljeg širenja na Zapadom Balkanu očekivanim prijemom Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Kruna ovog procesa bio bi eventualni ulazak Srbije u NATO koji bi doneo konačnu potvrdu ispravnosti njegove politike tokom prethodnih dvadesetak godina. Koliko je ovakav način razmišljanja prisutan u krugovima NATO-a nedavno je potvrdio bivši američki ambasador SAD u Srbiji Vilijem Montgomeri, kada je na predstavljanju svoje knjige u Beogradu izjavio da je ubedljiva vojna i politička pobeda na Balkanu bila jedan od glavnih razloga što se administracija Džordža Buša mlađeg odvažila na vojnu intervenciju u Iraku.

Za zemlje Zapadnog Balkana zaključak bi mogao glasiti da će NATO u predstojećim godinama posvetiti pažnju širenju i dovršenju misije na ovom prostoru. U deklaraciji Lisabonskog samita zapisano je: „Pozdravljamo postignuti napredak Kosovskih bezbednosnih snaga pod nadzorom NATO-a i Policije Kosova. Imajući u vidu poboljšavanje bezbednosne situacije, KFOR se kreće u pravcu jedne manje brojčane snage koja će biti fleksibilnija i koja će sprečavati nerede. Očekujemo da ovaj proces tranzicije, koji podrazumeva smanjenje trupa, traje onoliko koliko nam uslovi dozvoljavaju.“ Kao što se moglo i očekivati, NATO je pozdravio poboljšanje odnosa sa Srbijom i poručio da je članstvo u NATO-u za nju otvoreno. Da poruka u Beogradu bude ispravno shvaćena pobrinuo se hrvatski predsednik Ivo Josipović koji je, prema zagrebačkom „Jutarnjem listu“, u Lisabonu izjavio da je „Srbija dobrodošla u NATO“ ističući da bi njeno članstvo doprinelo jačanju stabilnosti regiona. Prema istom izvoru, Zagreb „pomaže i podržava“ ulazak u NATO i Bosne i Hercegovine i Makedonije.

NIJE NA DNEVNOM REDU: Uprkos stavu zvaničnog Beograda da „ova tema nije na dnevnom redu“, o njoj se nesumnjivo razmišlja i u Vašingtonu i u Moskvi. Još pre šesnaest godina, u jeku rata u Bosni i Hercegovini, javnost u Srbiji uzbudila je izjava američkog predstavnika u Kontakt grupi, ambasadora Čarlsa Tomasa, da „Vašington želi da vidi Beograd u NATO-u“, na koju je tadašnji ruski ambasador u Zagrebu Leonid Kerestedžijanc kratko odgovorio da „Moskva prihvata članstvo Beograda u EU ali ne i u NATO-u“. Ne tako davno pažnju je privukla i izjava ruskog predstavnika u ovoj organizaciji, Dmitrija Rogozina, da bi u slučaju ulaska Srbije u NATO Rusija promenila svoju politiku prema Kosovu. Aktuelne nedoumice Moskve prema Srbiji nedavno je izrazila i redovni član ruske Akademije nauka, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti i član Senata Republike Srpske Jelena Guskova rečima da „ako Beograd toliko uporno pravi ustupke na Kosovu, Sandžaku i Vojvodini, zbog čega mu je uopšte potrebna podrška Rusije“.

Otuda i izjave zvaničnog Beograda ne deluju ubedljivo. Pritisnuta dubokom ekonomskom i političkom krizom Srbija ne može mnogo da očekuje od najavljenog dijaloga Beograda i Prištine bez snažne podrške sa Zapada. Štaviše, bez ove podrške Srbija bi mogla da se suoči i sa dezintegrativnim procesima i u njoj samoj i to će verovatno uticati i na raspoloženje javnosti i, naročito, političkih krugova za koje brzo približavanje i ulazak u EU sve više deluju kao slamka spasa usled krize na koju ni vlast ni opozicija nemaju ubedljive odgovore. Iako i evropska birokratija u Briselu integraciju vidi kao logičan „sledeći korak“ koji bi potvrdio da je Unija, uprkos krizi kroz koju prolazi, sposobna za nastavak svoje politike, otpor javnosti u državama-članicama ne uliva mnogo nade zemljama Zapadnog Balkana. Zbog toga nije teško pretpostaviti da bi, kao i toliko puta do sada, snažna podrška SAD mogla da donese preokret i ubrza „balkansko širenje EU“. Nije teško pretpostaviti da se upravo na to i računalo u Vašingtonu kada je zemljama Zapadnog Balkana iz Lisabona upućen do sada najotvoreniji poziv da se priključe NATO-u.

Autor je profesor na Fakultetu političkih nauka

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure