img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Nasušna voda

26. januar 2011, 19:32 Aleksandar Ćirić
Copied

Stručnjaci se danas uveliko slažu da su evropski klimatski okviri u proteklih 10.000 godina bitno uticali da Evropa u jednom dugom istorijskom trenutku postane obrazac globalne civilizacije. Možda je preterano dodati, ali samo zato što nije imala problema s – vodom

Ono što danas nazivamo evropskom ili, šire, zapadnom kulturom, nastaje relativno kasno u istoriji. Na području današnje Kine, u jugoistočnoj Aziji, Indiji, na srednjem i Bliskom istoku i u Africi cvetale su raznovrsne kulture, nastajale i nestajale sjajne civilizacije mnogo pre no što će se u Evropi pojaviti nešto drukčije, različito, evropsko.

Stari Grci divili su se drevnosti i trajnosti faraonskog Egipta isto kao što su cenili bogatstvo i veličinu Persijskog carstva. Uprkos tome, nikada se nisu potrudili da u sopstvenoj zemlji naprave nešto tome slično, čak i kada su postali velika sila starog sveta. Egiptu su priznavali prvenstvo čak i u stvarima koje su sami „izmislili“ – geometriju ili filozofiju, na primer – ali su primetili da se ta velika država nikako ne menja. Što se Persije tiče, divili su se raskoši carskih dvorova i savršeno uređenom poštanskom sistemu, nisu odbijali ni persijsko zlato, ali su po cenu odsudnog rata odbili da postanu vazali carstva i grade društvo u kome je samo jedan čovek slobodan a svi ostali njegovo roblje.

I, kakve veze voda ima s tim? Pa, ima, a to nas vraća u doba nastanka poljoprivrede i, s njom u vezi, stalnih ljudskih naselja.

Računa se da je od tada prošlo oko 10.000 godina. Uzgajanje pitomog bilja može biti relativno lak posao svuda gde ima plodne zemlje i vode. U redu je tamo gde su kiše redovne i padaju na vreme, ali poljoprivreda postaje pravi kuluk tamo gde nagla kiša ili topljenje snega u hiljadama kilometara dalekim planinama za nekoliko sati, dan i dva uništi celu jednu žetvu. A to je – u Kini i Jugoistočnoj Aziji čak i danas – čest slučaj. Ukratko, ljudi su od samih početaka poljoprivrede morali da se bave vodom. Da je „dovedu“ kad je suša, i da je „odvedu“ kad je ima previše.

To nije problem za jednu ili nekoliko porodica, pa ni za ona područja u kojima stanovništvo jednog naselja zahvaljujući rezervama hrane može da preživi lošu godinu. Problem je kada život celog stanovništva nekog područja zavisi od jedne velike poplave ili jedne velike suše. A to je velikim delom bio slučaj s najstarijim ljudskim civilizacijama, nastalim u dolinama Nila, Tigra i Eufrata, Ganga i Žute reke.

Otuda je za njih oduvek bilo važno omogućiti vodi da se posle poplave vrati u korito, zasejati i, navodnjavajući njive, sačekati žetvu. A to ne znači samo izgraditi i održavati sistem kanala, brana, šadufa za izvlačenje vode iz reke, vodomernih stanica, već i stalno zaposliti mnogo ljudi, bar jednom svake godine premeravati plodno zemljište i označiti granice pojedinačnih imanja, u slučaju naglih poplava brzo organizovati mnogo ljudi za učvršćivanje nasipa, obezbediti im alat, korpe za donošenje ili odnošenje zemlje, hranu i vodu, prenoćište ako zatreba…

Ukratko, taj posao zahteva organizaciju. A organizacija u ovom slučaju znači planiranje radova bilo da je reč o navodnjavanju, bilo o odbrani od poplava, organizovanje pojedinih grupa radnika i njihovih „poslovođa“, od „desetara“ do „generala“, proračunavanje obima i vrste poslova, obuku specijalista od pekara i kuvara do matematičara, astronoma i sveštenika… Tako, po nekim istraživačima – sociolozima, istoričarima, ekonomistima… – nastaju „hidraulička društva“. Drugim rečima, ljudska zajednica čija je jedna od osnovnih funkcija ono što se danas naziva „upravljanje vodama“. Najznačajniju upravljačku ulogu u takvim društvima nema ni car ili kralj pa makar da lično zastupa boga na zemlji, ni bilo koji drugi oblik političkog organizovanja, već birokratija zadužena za sve one pomenute poslove s vodom ili oko vode.

I, eto opet onog pitanja o „evropskoj“ demokratiji kao jedinstvenom izumu u istoriji čovečanstva. I stari Grci i evropske civilizacije starije od njih – nastale duž toka Dunava ili na Kritu – nisu se razvijale kao „hidraulične“, dobro organizovane i strogo kontrolisane, iako su izvodile zadivljujuće poduhvate u navodnjavanju suvih i isušivanju vlažnih terena. Bez obzira da li prihvataju ili odbacuju teoriju o poreklu „azijskog despotizma“, stručnjaci se danas uveliko slažu da su evropski klimatski okviri u proteklih 10.000 godina bitno uticali da Evropa u jednom dugom istorijskom trenutku postane obrazac globalne civilizacije. Možda je preterano dodati, ali samo zato što nije imala problema s – vodom.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure