img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Nasušna voda

26. januar 2011, 19:32 Aleksandar Ćirić
Copied

Stručnjaci se danas uveliko slažu da su evropski klimatski okviri u proteklih 10.000 godina bitno uticali da Evropa u jednom dugom istorijskom trenutku postane obrazac globalne civilizacije. Možda je preterano dodati, ali samo zato što nije imala problema s – vodom

Ono što danas nazivamo evropskom ili, šire, zapadnom kulturom, nastaje relativno kasno u istoriji. Na području današnje Kine, u jugoistočnoj Aziji, Indiji, na srednjem i Bliskom istoku i u Africi cvetale su raznovrsne kulture, nastajale i nestajale sjajne civilizacije mnogo pre no što će se u Evropi pojaviti nešto drukčije, različito, evropsko.

Stari Grci divili su se drevnosti i trajnosti faraonskog Egipta isto kao što su cenili bogatstvo i veličinu Persijskog carstva. Uprkos tome, nikada se nisu potrudili da u sopstvenoj zemlji naprave nešto tome slično, čak i kada su postali velika sila starog sveta. Egiptu su priznavali prvenstvo čak i u stvarima koje su sami „izmislili“ – geometriju ili filozofiju, na primer – ali su primetili da se ta velika država nikako ne menja. Što se Persije tiče, divili su se raskoši carskih dvorova i savršeno uređenom poštanskom sistemu, nisu odbijali ni persijsko zlato, ali su po cenu odsudnog rata odbili da postanu vazali carstva i grade društvo u kome je samo jedan čovek slobodan a svi ostali njegovo roblje.

I, kakve veze voda ima s tim? Pa, ima, a to nas vraća u doba nastanka poljoprivrede i, s njom u vezi, stalnih ljudskih naselja.

Računa se da je od tada prošlo oko 10.000 godina. Uzgajanje pitomog bilja može biti relativno lak posao svuda gde ima plodne zemlje i vode. U redu je tamo gde su kiše redovne i padaju na vreme, ali poljoprivreda postaje pravi kuluk tamo gde nagla kiša ili topljenje snega u hiljadama kilometara dalekim planinama za nekoliko sati, dan i dva uništi celu jednu žetvu. A to je – u Kini i Jugoistočnoj Aziji čak i danas – čest slučaj. Ukratko, ljudi su od samih početaka poljoprivrede morali da se bave vodom. Da je „dovedu“ kad je suša, i da je „odvedu“ kad je ima previše.

To nije problem za jednu ili nekoliko porodica, pa ni za ona područja u kojima stanovništvo jednog naselja zahvaljujući rezervama hrane može da preživi lošu godinu. Problem je kada život celog stanovništva nekog područja zavisi od jedne velike poplave ili jedne velike suše. A to je velikim delom bio slučaj s najstarijim ljudskim civilizacijama, nastalim u dolinama Nila, Tigra i Eufrata, Ganga i Žute reke.

Otuda je za njih oduvek bilo važno omogućiti vodi da se posle poplave vrati u korito, zasejati i, navodnjavajući njive, sačekati žetvu. A to ne znači samo izgraditi i održavati sistem kanala, brana, šadufa za izvlačenje vode iz reke, vodomernih stanica, već i stalno zaposliti mnogo ljudi, bar jednom svake godine premeravati plodno zemljište i označiti granice pojedinačnih imanja, u slučaju naglih poplava brzo organizovati mnogo ljudi za učvršćivanje nasipa, obezbediti im alat, korpe za donošenje ili odnošenje zemlje, hranu i vodu, prenoćište ako zatreba…

Ukratko, taj posao zahteva organizaciju. A organizacija u ovom slučaju znači planiranje radova bilo da je reč o navodnjavanju, bilo o odbrani od poplava, organizovanje pojedinih grupa radnika i njihovih „poslovođa“, od „desetara“ do „generala“, proračunavanje obima i vrste poslova, obuku specijalista od pekara i kuvara do matematičara, astronoma i sveštenika… Tako, po nekim istraživačima – sociolozima, istoričarima, ekonomistima… – nastaju „hidraulička društva“. Drugim rečima, ljudska zajednica čija je jedna od osnovnih funkcija ono što se danas naziva „upravljanje vodama“. Najznačajniju upravljačku ulogu u takvim društvima nema ni car ili kralj pa makar da lično zastupa boga na zemlji, ni bilo koji drugi oblik političkog organizovanja, već birokratija zadužena za sve one pomenute poslove s vodom ili oko vode.

I, eto opet onog pitanja o „evropskoj“ demokratiji kao jedinstvenom izumu u istoriji čovečanstva. I stari Grci i evropske civilizacije starije od njih – nastale duž toka Dunava ili na Kritu – nisu se razvijale kao „hidraulične“, dobro organizovane i strogo kontrolisane, iako su izvodile zadivljujuće poduhvate u navodnjavanju suvih i isušivanju vlažnih terena. Bez obzira da li prihvataju ili odbacuju teoriju o poreklu „azijskog despotizma“, stručnjaci se danas uveliko slažu da su evropski klimatski okviri u proteklih 10.000 godina bitno uticali da Evropa u jednom dugom istorijskom trenutku postane obrazac globalne civilizacije. Možda je preterano dodati, ali samo zato što nije imala problema s – vodom.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Samit Kina-SAD

15.maj 2026. Uroš Mitrović

Susret Trampa i Si Đinpinga: Varljivo primirje u globalnom sukobu za prevlast

Poseta Donalda Trampa Kini prevazilazi okvir klasične diplomatije i predstavlja pokušaj Vašingtona i Pekinga da, uprkos rastućem rivalstvu oko trgovine, tehnologije, Tajvana i Bliskog istoka, očuvaju stabilne ekonomske odnose i spreče prerastanje globalnih tenzija u otvoreni sukob

Gerhard Sreder

Rat u Ukrajini

15.maj 2026. Anja Mihić

EU odbacila Putinov predlog: Šreder neće govoriti u ime Evropljana

EU je odbacila predlog Vladimira Putina da bivši nemački kancelar, naklonjen Kremlju, Gerhard Šreder bude evropski posrednik u mirovnim pregovorima za okončanje rata u Ukrajini

Uhapšen serijski ubica u Severnoj Makedoniji

Serijski ubica

15.maj 2026. A.P.

Serijski ubica u Makedoniji osumnjičen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva

Osnovno javno tužilaštvo u Kumanovu vodi istragu protiv T.B. (25) zbog sumnje da je počinio četiri ubistva i dva pokušaja ubistva. Tužilaštvo navodi da su zločini motivisani mržnjom prema ženama i koristoljubljem

Tuča u Zagrebu

Hrvatska

15.maj 2026. A.M.

Devojka u centru Zagreba pretukla Filipinca: Slučaj već danima potresa Hrvatsku

Snimak brutalnog napada na filipinskog državljanina u centru Zagreba izazvao je buru na društvenim mrežama i osude javnosti. Policija je privela 20-godišnju Mateu O, za koju mediji navode da je i ranije bila pod merama opreza

Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za stanje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama

SAD

15.maj 2026. I.M.

Američki sud blokirao sankcije Frančeski Albaneze: Presuda u korist izvestiteljke UN

Savezni sud u SAD privremeno je obustavio sankcije protiv specijalne izvestiteljke UN Frančeske Albaneze, koje je ranije uvela američka administracija zbog njenih kritika politike prema Gazi. Sud je ocenio da se radi o ograničavanju slobode govora

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure