img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slike napretka – Solvejeve konferencije

Fotografija čistog uma

27. april 2011, 13:10 Slobodan Bubnjević
Copied

Pre tačno sto godina, u Briselu, u Belgiji, počinju da se organizuju Solvejeve konferencije, koje će postati verovatno najznačajniji skupovi svetskih fizičara i hemičara u istoriji nauke

Mada nisu dovoljno poznate u najširoj javnosti, Solvejeve konferencije su dugoročno obeležile naučni i tehnološki razvoj – u najbukvalnijem smislu vodeći svetski naučnici su tokom ovih skupova suočavali raznovrsne koncepcije i viđenja strukture sveta, koji su decenijama potom trasirali način razmišljanja o prirodi. Prva Solvejeva konferencija održana je pre sto godina, 1911, u hotelu Metropol u Briselu.

Na ovom kongresu raspravljalo se o zračenju i kvantima, a među dvadeset četiri učesnika bili su Ernest Raderford, Maks Plank, Hendrik Lorenc, Marija Kiri, Anri Poenkare, Arnold Zomerfeld i u to doba jedan od najmlađih, Albert Ajnštajn. U suštini posvećen odnosu klasične i kvantne mehanike, kongres je pokazao da je u tadašnjoj nauci došlo do konačnog raskida sa Njutnovim pogledom na svet i da fizika ulazi u novo doba.

Skup je organizovao belgijski naučnik i industrijalac Ernest Solvej (1838–1922). U drugoj polovini XIX veka, Solvej je otkrio nekoliko značajnih hemijskih procesa, uključujući i postupak dobijanja sode, to jest natrijum-karbonata, koji je i danas poznat kao Solvejev proces. Na temelju svojih otkrića podigao je niz fabrika koje su mu donele ogromno bogatstvo, a jedan njegov ne tako mali deo uložio je u afirmisanje nauke i kulture. Godine 1911. Solvej je sazvao tada najpoznatije fizičare u Brisel, da bi i sam učestvovao na skupu koji je zapravo bio prvi svetski kongres fizičara.

Pošto se kongres pokazao kao uspešan, Solvej se odlučuje da redovno finansira slične konferencije. Od tada na njima učestvuju samo naučnici po pozivu, izabrani tako da predstavljaju sam vrh svetske fizike i hemije. Na konferencijama nema samoprijavljenih učesnika, a samo nekolicini probranih belgijskih naučnika dozvoljeno je da sede u publici i slušaju diskusije. Za svaku od konferencija, na zadatu temu, materijali se spremaju unapred, tako da učesnici budu upoznati sa temom diskusije. Inače, konferencije se održavaju tako da se na svake tri godine okupljaju fizičari, zatim nastupa godina pauze, pa se sastaju hemičari, i onda se ciklus ponavlja.

U istoriji Solvejevih konferencija, bez sumnje je najznačajnija bila peta po redu. Ona je održana nakon Solvejeve smrti, u oktobru 1927. godine, i okupila je dvadeset devet svetskih fizičara, među kojima je bilo čak 19 dobitnika Nobelove nagrade. Oni su u okviru teme „Elektroni i fotoni“ raspravljali o interpretacijama kvantne mehanike i o Hajzenbergovom principu, a skup je obeležila mitska debata između Alberta Ajnštajna i Nilsa Bora o tome da li „Bog baca kocke“. Diskusije su bile tako napete i prepune terminoloških digresija da je austrijski fizičar Pol Ehrenfest u jednom trenutku izašao i na tabli napisao citat iz Biblije o jezicima Vavilona.

„Nespremnost da se odrekne determinističkog opisa prirode, u principu, najviše je pokazivao Ajnštajn. On nas je izazivao argumentima“, napisao je četrdeset godina kasnije tvorac kvantne mehanike Nils Bor. Naime, nakon pete Solvejeve konferencije kvantna mehanika postala je zaokružena kao nauka. Smatra se da je posle velike debate Borovo stohastično tumačenje prevladalo Ajnštajnov skepticizam i nova fizika je oživela – u narednim decenijama ona će, korak po korak, dovesti do razvoja nuklearne tehnologije i nastanka atomskih oružja, ali i razvoja tranzistora i elektronike koju danas poznajemo, kompjutera, digitalnih kamera i optoelektronike.

Bila je to jedna od najznačajnijih raskrsnica na putu razvoja moderne civilizacije. U jednom trenutku, učesnici konferencije su izašli u obližnji park Leopold i fotografisali se. Tada je nastala slika sa najviše nobelovaca fotografisanih na jednom mestu.

Peta Solvejeva konferencija, park Leopold, Brisel, 1927.

(slika iz foto galerije i na vrhu teksta)

Gornji red – sleva nadesno:

Avgust Pikard (A. Piccard, 1884–1962, istraživanje atmosfere balonom), Emil Anro (E. Henriot, 1885–1961, otkrio prirodnu radioaktivnost i nuklearne centrifuge), POL EHRENFEST (P. Ehrenfest, 1880–1933, dao doprinos u spajanju kvantne i statističke fizike), EDUARD HERCEN (Ed. Herzen, 1877–1936), Teofil de Donder (Th. De Donder, 1872–1957, otac ideje nepovratnosti procesa u termodinamici), Ervin Šredinger (E. Schrödinger, 1887–1961, nobelovac, autor Šredingerove jednačine, centralnog principa kvantne mehanike), Žil-Emil Vešafelt (J. E. Verschaffelt, 1870–1955), Volfang Pauli (W. Pauli, 1900–1958, nobelovac, kreator Paulijevog principa, bazičnog zakona u opisivanju kvantnog sveta), Verner Hajzenberg (W. Heisenberg, 1901–1976, nobelovac, otac kvantne mehanike i Hajzenbergovog principa neodređenosti), RALF FAULER (R.H. Fowler, 1889–1944, značajan doprinos statističkoj fizici), LEON BRULIEN (L. Brillouin, 1889–1969, otkrio Brulienovo rasejanje i istoimene zone u kristalima).

Srednji red:

PETER DEBAJ (P. Debye, 1884–1966, nobelovac, razvio Debajev model koji opisuje kvantno poreklo toplotnih pojava kod čvrstih tela), MARTIN KNUDSEN (M. Knudsen, 1871–1949, izučavao molekularne gasove), VILIJAM BRAG (W.L. Bragg, 1890–1971, nobelovac, otkrio Bragov zakon difrakcije X zračenja – ključni za razumevanje kvantne strukture čvrstih tela), HENDRIK KRAMERS (H.A. Kramers, 1894–1952, autor brojnih zakonitosti kvantne fizike), Pol Dirak (P.A.M. Dirac, 1902–1984, nobelovac, tvorac kvantne elektrodinamike, opisao fermione i predvideo antimateriju), ARTUR KROMPTON (A.H. Compton, 1892–1962, nobelovac, otkrio Komtponov efekat – eksperimentalni dokaz da svetlost ima čestičnu prirodu), Luj de Brolj (L. de Broglie, 1892–1987, nobelovac, talasna priroda čestica), MAKS BORN (M. Born 1882–1970, nobelovac, dao objašnjenje kvantnih veličina u Šredingerovoj jednačini), Nils Bor (N. Bohr, 1885–1962, nobelovac, otac kvantne fizike).

Donji red:

IRVING LANGMUIR (I. Langmuir, 1881–1957, nobelovac, otkrio koncentrični položaj elektrona u atomu), Maks Plank (M. Planck, 1858–1947, nobelovac, otkrio da je svetlost kvantovana), Marija Kiri (M. Curie, 1867–1934, nobelovac, otkrila radioaktivnost), Henrik Lorenc (H.A. Lorentz, 1853–1928, nobelovac, teorija elektromagnetnog zračenja – matematička osnova za Ajnštajnovu teoriju relativnosti), Albert Ajnštajn (A. Einstein, 1879–1955, nobelovac, otac moderne fizike), POL LANŽEVEN (P. Langevin, 1872–1946, dao značajan doprinos statističkoj fizici), ČARLS-EUGEN GAJ (Ch. E. Guye, 1866–1942, dao značajan doprinos teoriji relativnosti), ČARLS VILSON (C.T.R. Wilson, 1869–1959, nobelovac, napravio Vilsonovu komoru za snimanje elementarnih čestica), OVEN RIČARDSON (O.W. Richardson, 1879–1959, nobelovac, otkrio zakone termoelektronske emisije elektrona).

Gornji red – sleva nadesno: Avgust Pikard, Emil Anro, POL EHRENFEST, EDUARD HERCEN, Teofil de Donder, Ervin Šredinger, Žil-Emil Vešafelt, Volfang Pauli, LEON BRULIEN Srednji red: PETER DEBAJ, MARTIN KNUDSEN, VILIJAM BRAG, HENDRIK KRAMERS, Pol Dirak, ARTUR KROMPTON, Luj de Brolj, MAKS BORN, Nils Bor Donji red: IRVING LANGMUIR, Maks Plank, Marija Kiri, Henrik Lorenc, Albert Ajnštajn, POL LANŽEVEN, ČARLS-EUGEN GAJ, ČARLS VILSON, OVEN RIČARDSON
Gornji red – sleva nadesno: Avgust Pikard, Emil Anro, POL EHRENFEST, EDUARD HERCEN, Teofil de Donder, Ervin Šredinger, Žil-Emil Vešafelt, Volfang Pauli, LEON BRULIEN
Srednji red: PETER DEBAJ, MARTIN KNUDSEN, VILIJAM BRAG, HENDRIK KRAMERS, Pol Dirak, ARTUR KROMPTON, Luj de Brolj, MAKS BORN, Nils Bor
Donji red: IRVING LANGMUIR, Maks Plank, Marija Kiri, Henrik Lorenc, Albert Ajnštajn, POL LANŽEVEN, ČARLS-EUGEN GAJ, ČARLS VILSON, OVEN RIČARDSON
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: Da li će FIFA kazniti Argentinu zbog transparenta na utakmici sa Engleskom

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Povodom izložbe

15.jul 2026. Vojislava Crnjanski Spasojević

Jergovićev orah i minđuše Slavenke Drakulić

Četrdesetak umetnika, novinara i aktivista doniralo je po jedan predmet i sećanje koje budi, a vezuje ih za devedesete. Tako je nastala izložba Devedesete, lično

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure