img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slike napretka – Solvejeve konferencije

Fotografija čistog uma

27. april 2011, 13:10 Slobodan Bubnjević
Copied

Pre tačno sto godina, u Briselu, u Belgiji, počinju da se organizuju Solvejeve konferencije, koje će postati verovatno najznačajniji skupovi svetskih fizičara i hemičara u istoriji nauke

Mada nisu dovoljno poznate u najširoj javnosti, Solvejeve konferencije su dugoročno obeležile naučni i tehnološki razvoj – u najbukvalnijem smislu vodeći svetski naučnici su tokom ovih skupova suočavali raznovrsne koncepcije i viđenja strukture sveta, koji su decenijama potom trasirali način razmišljanja o prirodi. Prva Solvejeva konferencija održana je pre sto godina, 1911, u hotelu Metropol u Briselu.

Na ovom kongresu raspravljalo se o zračenju i kvantima, a među dvadeset četiri učesnika bili su Ernest Raderford, Maks Plank, Hendrik Lorenc, Marija Kiri, Anri Poenkare, Arnold Zomerfeld i u to doba jedan od najmlađih, Albert Ajnštajn. U suštini posvećen odnosu klasične i kvantne mehanike, kongres je pokazao da je u tadašnjoj nauci došlo do konačnog raskida sa Njutnovim pogledom na svet i da fizika ulazi u novo doba.

Skup je organizovao belgijski naučnik i industrijalac Ernest Solvej (1838–1922). U drugoj polovini XIX veka, Solvej je otkrio nekoliko značajnih hemijskih procesa, uključujući i postupak dobijanja sode, to jest natrijum-karbonata, koji je i danas poznat kao Solvejev proces. Na temelju svojih otkrića podigao je niz fabrika koje su mu donele ogromno bogatstvo, a jedan njegov ne tako mali deo uložio je u afirmisanje nauke i kulture. Godine 1911. Solvej je sazvao tada najpoznatije fizičare u Brisel, da bi i sam učestvovao na skupu koji je zapravo bio prvi svetski kongres fizičara.

Pošto se kongres pokazao kao uspešan, Solvej se odlučuje da redovno finansira slične konferencije. Od tada na njima učestvuju samo naučnici po pozivu, izabrani tako da predstavljaju sam vrh svetske fizike i hemije. Na konferencijama nema samoprijavljenih učesnika, a samo nekolicini probranih belgijskih naučnika dozvoljeno je da sede u publici i slušaju diskusije. Za svaku od konferencija, na zadatu temu, materijali se spremaju unapred, tako da učesnici budu upoznati sa temom diskusije. Inače, konferencije se održavaju tako da se na svake tri godine okupljaju fizičari, zatim nastupa godina pauze, pa se sastaju hemičari, i onda se ciklus ponavlja.

U istoriji Solvejevih konferencija, bez sumnje je najznačajnija bila peta po redu. Ona je održana nakon Solvejeve smrti, u oktobru 1927. godine, i okupila je dvadeset devet svetskih fizičara, među kojima je bilo čak 19 dobitnika Nobelove nagrade. Oni su u okviru teme „Elektroni i fotoni“ raspravljali o interpretacijama kvantne mehanike i o Hajzenbergovom principu, a skup je obeležila mitska debata između Alberta Ajnštajna i Nilsa Bora o tome da li „Bog baca kocke“. Diskusije su bile tako napete i prepune terminoloških digresija da je austrijski fizičar Pol Ehrenfest u jednom trenutku izašao i na tabli napisao citat iz Biblije o jezicima Vavilona.

„Nespremnost da se odrekne determinističkog opisa prirode, u principu, najviše je pokazivao Ajnštajn. On nas je izazivao argumentima“, napisao je četrdeset godina kasnije tvorac kvantne mehanike Nils Bor. Naime, nakon pete Solvejeve konferencije kvantna mehanika postala je zaokružena kao nauka. Smatra se da je posle velike debate Borovo stohastično tumačenje prevladalo Ajnštajnov skepticizam i nova fizika je oživela – u narednim decenijama ona će, korak po korak, dovesti do razvoja nuklearne tehnologije i nastanka atomskih oružja, ali i razvoja tranzistora i elektronike koju danas poznajemo, kompjutera, digitalnih kamera i optoelektronike.

Bila je to jedna od najznačajnijih raskrsnica na putu razvoja moderne civilizacije. U jednom trenutku, učesnici konferencije su izašli u obližnji park Leopold i fotografisali se. Tada je nastala slika sa najviše nobelovaca fotografisanih na jednom mestu.

Peta Solvejeva konferencija, park Leopold, Brisel, 1927.

(slika iz foto galerije i na vrhu teksta)

Gornji red – sleva nadesno:

Avgust Pikard (A. Piccard, 1884–1962, istraživanje atmosfere balonom), Emil Anro (E. Henriot, 1885–1961, otkrio prirodnu radioaktivnost i nuklearne centrifuge), POL EHRENFEST (P. Ehrenfest, 1880–1933, dao doprinos u spajanju kvantne i statističke fizike), EDUARD HERCEN (Ed. Herzen, 1877–1936), Teofil de Donder (Th. De Donder, 1872–1957, otac ideje nepovratnosti procesa u termodinamici), Ervin Šredinger (E. Schrödinger, 1887–1961, nobelovac, autor Šredingerove jednačine, centralnog principa kvantne mehanike), Žil-Emil Vešafelt (J. E. Verschaffelt, 1870–1955), Volfang Pauli (W. Pauli, 1900–1958, nobelovac, kreator Paulijevog principa, bazičnog zakona u opisivanju kvantnog sveta), Verner Hajzenberg (W. Heisenberg, 1901–1976, nobelovac, otac kvantne mehanike i Hajzenbergovog principa neodređenosti), RALF FAULER (R.H. Fowler, 1889–1944, značajan doprinos statističkoj fizici), LEON BRULIEN (L. Brillouin, 1889–1969, otkrio Brulienovo rasejanje i istoimene zone u kristalima).

Srednji red:

PETER DEBAJ (P. Debye, 1884–1966, nobelovac, razvio Debajev model koji opisuje kvantno poreklo toplotnih pojava kod čvrstih tela), MARTIN KNUDSEN (M. Knudsen, 1871–1949, izučavao molekularne gasove), VILIJAM BRAG (W.L. Bragg, 1890–1971, nobelovac, otkrio Bragov zakon difrakcije X zračenja – ključni za razumevanje kvantne strukture čvrstih tela), HENDRIK KRAMERS (H.A. Kramers, 1894–1952, autor brojnih zakonitosti kvantne fizike), Pol Dirak (P.A.M. Dirac, 1902–1984, nobelovac, tvorac kvantne elektrodinamike, opisao fermione i predvideo antimateriju), ARTUR KROMPTON (A.H. Compton, 1892–1962, nobelovac, otkrio Komtponov efekat – eksperimentalni dokaz da svetlost ima čestičnu prirodu), Luj de Brolj (L. de Broglie, 1892–1987, nobelovac, talasna priroda čestica), MAKS BORN (M. Born 1882–1970, nobelovac, dao objašnjenje kvantnih veličina u Šredingerovoj jednačini), Nils Bor (N. Bohr, 1885–1962, nobelovac, otac kvantne fizike).

Donji red:

IRVING LANGMUIR (I. Langmuir, 1881–1957, nobelovac, otkrio koncentrični položaj elektrona u atomu), Maks Plank (M. Planck, 1858–1947, nobelovac, otkrio da je svetlost kvantovana), Marija Kiri (M. Curie, 1867–1934, nobelovac, otkrila radioaktivnost), Henrik Lorenc (H.A. Lorentz, 1853–1928, nobelovac, teorija elektromagnetnog zračenja – matematička osnova za Ajnštajnovu teoriju relativnosti), Albert Ajnštajn (A. Einstein, 1879–1955, nobelovac, otac moderne fizike), POL LANŽEVEN (P. Langevin, 1872–1946, dao značajan doprinos statističkoj fizici), ČARLS-EUGEN GAJ (Ch. E. Guye, 1866–1942, dao značajan doprinos teoriji relativnosti), ČARLS VILSON (C.T.R. Wilson, 1869–1959, nobelovac, napravio Vilsonovu komoru za snimanje elementarnih čestica), OVEN RIČARDSON (O.W. Richardson, 1879–1959, nobelovac, otkrio zakone termoelektronske emisije elektrona).

Gornji red – sleva nadesno: Avgust Pikard, Emil Anro, POL EHRENFEST, EDUARD HERCEN, Teofil de Donder, Ervin Šredinger, Žil-Emil Vešafelt, Volfang Pauli, LEON BRULIEN Srednji red: PETER DEBAJ, MARTIN KNUDSEN, VILIJAM BRAG, HENDRIK KRAMERS, Pol Dirak, ARTUR KROMPTON, Luj de Brolj, MAKS BORN, Nils Bor Donji red: IRVING LANGMUIR, Maks Plank, Marija Kiri, Henrik Lorenc, Albert Ajnštajn, POL LANŽEVEN, ČARLS-EUGEN GAJ, ČARLS VILSON, OVEN RIČARDSON
Gornji red – sleva nadesno: Avgust Pikard, Emil Anro, POL EHRENFEST, EDUARD HERCEN, Teofil de Donder, Ervin Šredinger, Žil-Emil Vešafelt, Volfang Pauli, LEON BRULIEN
Srednji red: PETER DEBAJ, MARTIN KNUDSEN, VILIJAM BRAG, HENDRIK KRAMERS, Pol Dirak, ARTUR KROMPTON, Luj de Brolj, MAKS BORN, Nils Bor
Donji red: IRVING LANGMUIR, Maks Plank, Marija Kiri, Henrik Lorenc, Albert Ajnštajn, POL LANŽEVEN, ČARLS-EUGEN GAJ, ČARLS VILSON, OVEN RIČARDSON
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure