img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slike napretka – Solvejeve konferencije

Fotografija čistog uma

27. април 2011, 13:10 Slobodan Bubnjević
Copied

Pre tačno sto godina, u Briselu, u Belgiji, počinju da se organizuju Solvejeve konferencije, koje će postati verovatno najznačajniji skupovi svetskih fizičara i hemičara u istoriji nauke

Mada nisu dovoljno poznate u najširoj javnosti, Solvejeve konferencije su dugoročno obeležile naučni i tehnološki razvoj – u najbukvalnijem smislu vodeći svetski naučnici su tokom ovih skupova suočavali raznovrsne koncepcije i viđenja strukture sveta, koji su decenijama potom trasirali način razmišljanja o prirodi. Prva Solvejeva konferencija održana je pre sto godina, 1911, u hotelu Metropol u Briselu.

Na ovom kongresu raspravljalo se o zračenju i kvantima, a među dvadeset četiri učesnika bili su Ernest Raderford, Maks Plank, Hendrik Lorenc, Marija Kiri, Anri Poenkare, Arnold Zomerfeld i u to doba jedan od najmlađih, Albert Ajnštajn. U suštini posvećen odnosu klasične i kvantne mehanike, kongres je pokazao da je u tadašnjoj nauci došlo do konačnog raskida sa Njutnovim pogledom na svet i da fizika ulazi u novo doba.

Skup je organizovao belgijski naučnik i industrijalac Ernest Solvej (1838–1922). U drugoj polovini XIX veka, Solvej je otkrio nekoliko značajnih hemijskih procesa, uključujući i postupak dobijanja sode, to jest natrijum-karbonata, koji je i danas poznat kao Solvejev proces. Na temelju svojih otkrića podigao je niz fabrika koje su mu donele ogromno bogatstvo, a jedan njegov ne tako mali deo uložio je u afirmisanje nauke i kulture. Godine 1911. Solvej je sazvao tada najpoznatije fizičare u Brisel, da bi i sam učestvovao na skupu koji je zapravo bio prvi svetski kongres fizičara.

Pošto se kongres pokazao kao uspešan, Solvej se odlučuje da redovno finansira slične konferencije. Od tada na njima učestvuju samo naučnici po pozivu, izabrani tako da predstavljaju sam vrh svetske fizike i hemije. Na konferencijama nema samoprijavljenih učesnika, a samo nekolicini probranih belgijskih naučnika dozvoljeno je da sede u publici i slušaju diskusije. Za svaku od konferencija, na zadatu temu, materijali se spremaju unapred, tako da učesnici budu upoznati sa temom diskusije. Inače, konferencije se održavaju tako da se na svake tri godine okupljaju fizičari, zatim nastupa godina pauze, pa se sastaju hemičari, i onda se ciklus ponavlja.

U istoriji Solvejevih konferencija, bez sumnje je najznačajnija bila peta po redu. Ona je održana nakon Solvejeve smrti, u oktobru 1927. godine, i okupila je dvadeset devet svetskih fizičara, među kojima je bilo čak 19 dobitnika Nobelove nagrade. Oni su u okviru teme „Elektroni i fotoni“ raspravljali o interpretacijama kvantne mehanike i o Hajzenbergovom principu, a skup je obeležila mitska debata između Alberta Ajnštajna i Nilsa Bora o tome da li „Bog baca kocke“. Diskusije su bile tako napete i prepune terminoloških digresija da je austrijski fizičar Pol Ehrenfest u jednom trenutku izašao i na tabli napisao citat iz Biblije o jezicima Vavilona.

„Nespremnost da se odrekne determinističkog opisa prirode, u principu, najviše je pokazivao Ajnštajn. On nas je izazivao argumentima“, napisao je četrdeset godina kasnije tvorac kvantne mehanike Nils Bor. Naime, nakon pete Solvejeve konferencije kvantna mehanika postala je zaokružena kao nauka. Smatra se da je posle velike debate Borovo stohastično tumačenje prevladalo Ajnštajnov skepticizam i nova fizika je oživela – u narednim decenijama ona će, korak po korak, dovesti do razvoja nuklearne tehnologije i nastanka atomskih oružja, ali i razvoja tranzistora i elektronike koju danas poznajemo, kompjutera, digitalnih kamera i optoelektronike.

Bila je to jedna od najznačajnijih raskrsnica na putu razvoja moderne civilizacije. U jednom trenutku, učesnici konferencije su izašli u obližnji park Leopold i fotografisali se. Tada je nastala slika sa najviše nobelovaca fotografisanih na jednom mestu.

Peta Solvejeva konferencija, park Leopold, Brisel, 1927.

(slika iz foto galerije i na vrhu teksta)

Gornji red – sleva nadesno:

Avgust Pikard (A. Piccard, 1884–1962, istraživanje atmosfere balonom), Emil Anro (E. Henriot, 1885–1961, otkrio prirodnu radioaktivnost i nuklearne centrifuge), POL EHRENFEST (P. Ehrenfest, 1880–1933, dao doprinos u spajanju kvantne i statističke fizike), EDUARD HERCEN (Ed. Herzen, 1877–1936), Teofil de Donder (Th. De Donder, 1872–1957, otac ideje nepovratnosti procesa u termodinamici), Ervin Šredinger (E. Schrödinger, 1887–1961, nobelovac, autor Šredingerove jednačine, centralnog principa kvantne mehanike), Žil-Emil Vešafelt (J. E. Verschaffelt, 1870–1955), Volfang Pauli (W. Pauli, 1900–1958, nobelovac, kreator Paulijevog principa, bazičnog zakona u opisivanju kvantnog sveta), Verner Hajzenberg (W. Heisenberg, 1901–1976, nobelovac, otac kvantne mehanike i Hajzenbergovog principa neodređenosti), RALF FAULER (R.H. Fowler, 1889–1944, značajan doprinos statističkoj fizici), LEON BRULIEN (L. Brillouin, 1889–1969, otkrio Brulienovo rasejanje i istoimene zone u kristalima).

Srednji red:

PETER DEBAJ (P. Debye, 1884–1966, nobelovac, razvio Debajev model koji opisuje kvantno poreklo toplotnih pojava kod čvrstih tela), MARTIN KNUDSEN (M. Knudsen, 1871–1949, izučavao molekularne gasove), VILIJAM BRAG (W.L. Bragg, 1890–1971, nobelovac, otkrio Bragov zakon difrakcije X zračenja – ključni za razumevanje kvantne strukture čvrstih tela), HENDRIK KRAMERS (H.A. Kramers, 1894–1952, autor brojnih zakonitosti kvantne fizike), Pol Dirak (P.A.M. Dirac, 1902–1984, nobelovac, tvorac kvantne elektrodinamike, opisao fermione i predvideo antimateriju), ARTUR KROMPTON (A.H. Compton, 1892–1962, nobelovac, otkrio Komtponov efekat – eksperimentalni dokaz da svetlost ima čestičnu prirodu), Luj de Brolj (L. de Broglie, 1892–1987, nobelovac, talasna priroda čestica), MAKS BORN (M. Born 1882–1970, nobelovac, dao objašnjenje kvantnih veličina u Šredingerovoj jednačini), Nils Bor (N. Bohr, 1885–1962, nobelovac, otac kvantne fizike).

Donji red:

IRVING LANGMUIR (I. Langmuir, 1881–1957, nobelovac, otkrio koncentrični položaj elektrona u atomu), Maks Plank (M. Planck, 1858–1947, nobelovac, otkrio da je svetlost kvantovana), Marija Kiri (M. Curie, 1867–1934, nobelovac, otkrila radioaktivnost), Henrik Lorenc (H.A. Lorentz, 1853–1928, nobelovac, teorija elektromagnetnog zračenja – matematička osnova za Ajnštajnovu teoriju relativnosti), Albert Ajnštajn (A. Einstein, 1879–1955, nobelovac, otac moderne fizike), POL LANŽEVEN (P. Langevin, 1872–1946, dao značajan doprinos statističkoj fizici), ČARLS-EUGEN GAJ (Ch. E. Guye, 1866–1942, dao značajan doprinos teoriji relativnosti), ČARLS VILSON (C.T.R. Wilson, 1869–1959, nobelovac, napravio Vilsonovu komoru za snimanje elementarnih čestica), OVEN RIČARDSON (O.W. Richardson, 1879–1959, nobelovac, otkrio zakone termoelektronske emisije elektrona).

Gornji red – sleva nadesno: Avgust Pikard, Emil Anro, POL EHRENFEST, EDUARD HERCEN, Teofil de Donder, Ervin Šredinger, Žil-Emil Vešafelt, Volfang Pauli, LEON BRULIEN Srednji red: PETER DEBAJ, MARTIN KNUDSEN, VILIJAM BRAG, HENDRIK KRAMERS, Pol Dirak, ARTUR KROMPTON, Luj de Brolj, MAKS BORN, Nils Bor Donji red: IRVING LANGMUIR, Maks Plank, Marija Kiri, Henrik Lorenc, Albert Ajnštajn, POL LANŽEVEN, ČARLS-EUGEN GAJ, ČARLS VILSON, OVEN RIČARDSON
Gornji red – sleva nadesno: Avgust Pikard, Emil Anro, POL EHRENFEST, EDUARD HERCEN, Teofil de Donder, Ervin Šredinger, Žil-Emil Vešafelt, Volfang Pauli, LEON BRULIEN
Srednji red: PETER DEBAJ, MARTIN KNUDSEN, VILIJAM BRAG, HENDRIK KRAMERS, Pol Dirak, ARTUR KROMPTON, Luj de Brolj, MAKS BORN, Nils Bor
Donji red: IRVING LANGMUIR, Maks Plank, Marija Kiri, Henrik Lorenc, Albert Ajnštajn, POL LANŽEVEN, ČARLS-EUGEN GAJ, ČARLS VILSON, OVEN RIČARDSON
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta, Svetsko prvenstvo 2026. Egipat Argentina

Suđenje na Svetskom prvenstvu u fudbalu

08.јул 2026. Aleksa Petrovski

Hipertehnološko suđenje: VAR u prvom planu

Nakon grupne faze na Svetskom prvenstvu u fudbalu, tehnolški hiperunapređeno suđenje je navuklo na sebe veliki broj kritika. U nokaut fazi postale su još glasnije

Novađ Đoković na Vimbldonu sa reketom u ruci nasmejan

Vimbldon

08.јул 2026. A.I.

Epska pobeda Novaka Đokovića: Bendžamin Baton svetskog tenisa

Novak Đoković je u četvrtfinalu Vimbldona posle pet sati i petnaest minuta u super tajbrejku savladao četrnaest godina mlađeg Kanađanina Feliksa Ože-Aljasima i pokazao da jednostavno odbija da stari

Javni toalet Terazzije

Iz njuzletera

08.јул 2026. I.C.

Kad prigusti: Kakvo je stanje javnih toaleta u Beogradu?

Javni toaleti u Beogradu nisu strašni, ali ih ima baš malo… a radnice koje održavaju higijenu moraju da gledaju i da slušaju svašta

Brajan Džonson

Zdravlje

07.јул 2026. B. B.

„Čovek koji želi da živi večno“ boluje od neizlečive autoimune bolesti

Brajan Džonson, koji zbog svoje ekstremne zdravstvene rutine važi za „čoveka koji želi da živi večno“, otkrio je da ima autoimunu bolest za koju smatra da su odgovorne zaslađene žitarice, gazirana pića i brza hrana koju je ranije konzumirao

Srpski teniser Novak Đoković

Tenis

07.јул 2026. I.C.

Đoković protiv Ože-Alijasima za polufinale Vimbldona

Meč između Novaka Đokovića i trinaest godina mlađeg kanadskog tenisera Feliks Ože-Alijasima zakazan je za danas, 7. jula, od 16.30 sati. Do sada su se sastajali dva puta i skor je 1:1.

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure