img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Humani kapital

27. april 2011, 15:35 Milan Milošević
Copied

Pošto se pokazalo da ne postoji socijalizam s ljudskim likom, umesto izraza radna snaga, šljakatori, giljovani, manosi, radoljubi, fizosi, šljakavci, šančeri, crnci, boškići i vukovci ovde je zacario sterilni izraz humani kapital – valjda da bi nam se utuvilo u glavu da postoji – kapitalizam s ljudskim likom.

Humani kapital je, inače, zbir znanja, veština, sposobnosti, ličnih odnosa, potreban da bi se radom proizvodila ekonomska vrednost. Ranije smo pominjali sličan termin (videti: Novogovor: Humani resurs, „Vreme“ 941, 15. januar 2009).

Izraz humani kapital je ušao u masovnu upotrebu šezdesetih XX veka u Čikaškoj školi za ekonomiju (knjiga Garija Bejkera Humani kapital, 1964).

Neoliberalno cinično rekli bismo da smo milijarderi, imamo višak slobodnog humanog kapitala: prema odgovorima na upitnik EU, u Srbiji je januara 2010. registrovano 751.590 nezaposlenih lica. Nesolidna kapitalistička klasa (25 odsto poništenih privatizacija) nametnula je, međutim, našim upravljačima da jave Evropi da je naš humani kapital nešto kao nevažeći novac – „ima neodgovarajuću starosnu i profesionalnu strukturu i slabu pokretljivost“.

A inače je pitom: Sudeći po odgovorima na Upitnik EU, od 1. januara do 8. decembra 2010. u Srbiji su izbila 104 štrajka, u kojima je učestvovalo preko 26.000 zaposlenih. Najčešći razlog štrajka je taj što vlasnici preduzeća zaposlenima nisu isplaćivali zarade. Minimalna cena rada je samo 102 dinara po radnom času (bez poreza i doprinosa), a septembra 2010. bila je 90.

Upitnik EU: „(A) da li su dozvoljeni lokauti?“

Odgovor srpske vlade: „Pravo na lokaut nije predviđeno zakonom.“

Lokaut je izraz za ono kada, radi jačeg sindikalnog pritiska na poslodavce, zaposlene sprečavaju da rade tokom štrajka. Šta nas ispituju o tome, kao da ne znaju da smo to odbacili zajedno s diktaturom proletarijata, a i sa odlukom Prvog kongresa II Internacionale iz 1889. da Prvi maj bude međunarodni praznik kojim se manifestuje radnička klasna solidarnost!

A i to potiče iz Čikaga: u subotu 1. maja 1886. tamo su bile masovne demonstracije za osmočasovni radni dan; 3. maja, tuča članova sindikata i štrajkbrehera, policija ubila četiri člana sindikata; 4. maja neko je bacio bombu koja je ubila sedam i ranila 67 policajaca, pa je osam anarhista osuđeno na smrt, a četvorica njih su i pogubljena…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure