img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bukurešt

Prednosti i mane antiraketnog štita

04. maj 2011, 18:42 ACT media
Copied

Rumunski predsednik Trajan Basesku i Stejt department objavili su saopštenje da će na teritoriji Rumunije biti postavljeni raketni presretački sistemi, kao deo protivraketnog štita u cilju zaštite Evrope. Basesku je rekao da je glavna vojna i bezbednosna institucija Rumunije prihvatila američki predlog da bude uključena u sistem za zaštitu od „potencijalnih napada balističkim projektilima ili raketama srednjeg dometa“, izveštava Rojters navodeći da će američki kapaciteti postati operativni 2015. godine. Prethodni američki predsednik Džordž Buš imao je nameru da postavi antiraketni sistem u Poljskoj i Češkoj, ali je Barak Obama odustao od tog plana u okviru strategije o „resetovanju“ odnosa sa Rusijom. Očekuje se saopštenje zvaničnog Kremlja, kojem je rumunski predsednik Basesku kategorično poručio da „novi sistem nije usmeren protiv Rusije, već protiv drugih opasnosti“. Ta druga opasnost je Iran, kao što su nekoliko puta isticali Obama i njegov prethodnik Buš.

Šta rumunska javnost misli o ovoj važnoj odluci državnog vrha? Rumunski institut za evaluaciju i strategiju (IRES) u aprilu je sproveo istraživanje o tome koliko rumunska javnost zna o vezama njihove zemlje sa NATO-om i da li znaju za mogućnost da se postavi raketni presretački sistem u Rumuniji. Prema tim rezultatima, većina Rumuna podržava NATO i ideju da se postavi antiraketni štit.

Međutim, kada je reč o tome da li je postavljanje štita bezbednost ili pretnja, više od trećine Rumuna strahuje od potencijalnih terorističkih napada zbog ulaska njihove zemlje u američki sistem, a 51 odsto smatra da im upravo „američki kišobran“ garantuje bezbednost. Kada se ovo pitanje postavi malo drugačije, 52 odsto anketiranih se izjasnilo da Rumuniji treba zaštita od štita; 8,9 odsto smatra da će Rumunija postati meta napada terorista, kao i da će se pokvariti odnosi sa Rusijom (8,4 odsto) i da će postavljanje štita uticati na povećanje cena u Rumuniji (7,2 odsto).

Redakcijski komentar

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure