img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Socijalno nezadovoljstvo u Velikoj Britaniji

Kada se broje i vimbldonske jagode

06. јул 2011, 14:20 Marko Milovanović
MANITE SE NAŠIH PENZIJA: Protesti u Londonu protiv penzione reforme… / fotografije: reuters
Copied

Dok sindikati prete štrajkovima "kakvi nisu viđeni već sto godina", vlada insistira na drastičnom smanjenju javne potrošnje i reformi "trulog" penzionog sistema

Za „Vreme“ iz Londona

Otkako se Dejvid Kameron pre nešto više od godinu dana uselio u premijersku rezidenciju u Dauning stritu broj 10, Ujedinjeno Kraljevstvo se nosi sa rigoroznim merama štednje. Prilično dosledno sprovođenje planova britanske vlade koji bi javnu potrošnju trebalo da smanje za 80 milijardi funti, izazvalo je nemire koji podsećaju na socijalni bunt iz vremena vladavine Margaret Tačer. Prošlogodišnji protesti studenata zbog povećanja školarina pamte se po demoliranom sedištu Konzervativne partije, a nakon demonstracija ovog proleća pušio se i londonski Trafalgar skver. U opštem nezadovoljstvu koje potresa Veliku Britaniju neko je besno izračunao da je broj pojedenih jagoda, koje publika teniskog turnira u Vimbldonu tradicionalno konzumira sa šlagom u pauzama između mečeva, za samo nekoliko dana premašio broj nezaposlenih u Kraljevstvu.

…i premijera Dejvida Kamerona

Na sve već uvedene mere, u nastavku borbe za smanjenje deficita i javne potrošnje, koaliciona vlada konzervativaca i liberala nedavno je predstavila i reformu penzionog sistema, koja predviđa pomeranje starosne granice za odlazak u penziju sa 60 na 66 godina i povećanje doprinosa za penziono osiguranje. „Svi mi živimo duže, pa je logično da duže i radimo“ obrazloženje je zvaničnog Dauning strita.

Sindikati su oštro poručili da je to još jedan finansijski udar na građane suočene sa poskupljenjima osnovnih životnih namirnica i svega ostalog, do kojeg je dovelo povećanje PDV-a sa 17,5 na 20 odsto.

ŠTRAJK VEKA: Dejv Prentis, generalni sekretar Unisona, najmasovnijeg sindikata u Britaniji, u „Gardijanu“ je najavio da će se merama vlade suprotstaviti „najvećim štrajkom u poslednjih sto godina“.

„Obećavamo doslednu akciju štrajkova kakvu ova zemlja nije videla još od generalnog štrajka 1926. godine“, rekao je Prentis. Tada je generalni štrajk trajao skoro šest meseci.

Kako bi to moglo da izgleda videlo se prošlog četvrtka kada je dve trećine škola u Britaniji stupilo u jednodnevni štrajk upozorenja. Kevin Kartni, generalni sekretar Unije sindikata, izvinio se roditeljima oko dva miliona učenika koji su morali da ostanu kod kuća. Istovremeno se carinska kontrola na aerodromima i u lukama odvijala otežano, policija i vatrogasci su intervenisali samo u hitnim slučajevima.

„Mi smo se nadali da ćemo postići dogovor sa vladom pre stupanja u štrajk, ali vlada jednostavno nije dovoljno ozbiljno pristupila pregovorima“, naglasio je Kartni. I Mark Servotka, lider Sindikata javnih službi, kritikovao je i Kameronov kabinet koji nije spreman ni na kakav kompromis.

Premijer je na to odgovorio da je zapravo samo mali broj sindikata odlučio da stupi u štrajk. „Ja ne verujem da postoji ijedan valjan razlog za ovakvu akciju, pre svega jer se razgovori još uvek vode“, rekao je Kameron.

Politički komentatori i sociolozi širom Britanije predviđaju, a sindikati najavljuju „leto nezadovoljstva“ po ugledu na „zimu nezadovoljstva“ 1978. godine kada je Kraljevstvo bilo potpuno blokirano štrajkovima. Kameron je upozorio da ovakve akcije nisu pravi način borbe za prava radnika i da su štetne po ekonomiju.

I OPOZICIJA PROTIV ŠTRAJKA: Kao rezultat višemesečnog nadmudrivanja sindikata i vlade oko 750.000 zaposlenih u javnom sektoru stupilo je u jednodnevni štrajk upozorenja. Petina onih koje zapošljava država nisu otišli na svoja radna mesta, a hiljade nezadovoljnih građana izašlo je na ulice širom Velike Britanije. Centralni London bio je ponovo potpuno blokiran – slika koja se često viđa poslednjih godina. Vladajućoj koaliciji je transparentima poručeno: „Zaustavite rezanje prihoda“, „Spasimo svoju starost“, „Kameronu je vreme da ide“.

Prosvetnim radnicima i zaposlenima u javnom sektoru u demonstracijama na ulicama širom Kraljevstva pridružili su se studenti, đaci, njihovi roditelji, pa čak i penzioneri koje predloženi zakon neće pogoditi.

Lider opozicije i predsednik Laburističke partije Ed Miliband na prolećnim demonstracijama, suprotno „pravilima lepog ponašanja“, podržao je sindikate u protestima održavši govor u Hajd parku. Ovoga puta sa svoje internet stranice Miliband je poručio da je „štrajk u momentu dok traju pregovori sa vladom velika greška“, jer ovako „i roditelji i javnost trpe kako zbog vlade tako i zbog štrajkača“. „Vlada je bez sumnje arogantna i provocira, ali obe strane treba da se usredsrede na pregovore ne bi li sprečile da se ovako nešto ponovo desi“, rekao je lider laburista.

Sindikati koji su pozvali na štrajk reagovali su vidno razočarano. „Ono što je rekao Ed Miliband je sramotno, trebalo bi da se stidi. Ako je ovaj štrajk greška, šta je on uradio da spreči napad na naše penzije. Ako opozicija neće da brani naše penzije, sami ćemo to uraditi“, poručila je Meri Boustid u ime sindikata profesora marširajući ulicama Vestminstera.

Iako su sindikati uz podršku londonskog „Dejli mejla“ podgrevali situaciju upozoravajući da dolazi „crni četvrtak“ za aerodrome i luke, iz Dauning strita su stigle potvrde da su problemi sa kašnjenjima i zastojima zbog štrajka bili minimalni. „Gardijan“ je objavio istraživanje javnog mnjenja koje pokazuje da je prošlonedeljni štrajk podelio Britance: 41 odsto se izjasnilo „za“, a 42 odsto „protiv“ ovakvih akcija u borbi protiv planova za stezanje kaiša vladajuće koalicije. Policija je protestni skup u Londonu opisala kao „pretežno miran“, ako se izuzme 37 uhapšenih, jedan povređeni policajac i malo lomljavine na Trafalgar skveru.

IMIGRACIONI TALAS: Iako milioni nezadovoljnih tvrde da je Britanska ekonomija brod koji tone, čini se da na ovaj brod, uprkos tome što tone, putnici i dalje pristižu. Dok sindikati zaposlenih u javnoj službi najavljuju vrelo leto i još vreliju jesen, vlasti pokušavaju da se izbore i sa velikim prilivom „letnje radne snage“ koja u britansku prestonicu pristiže iz ekonomski daleko ugroženijih evropskih zemalja. Španci, Litvanci, Poljaci, Portugalci, Bugari i ostali u čijim zemljama nema posla traže utočište na Ostrvu. Iako je nezaposlenost u Velikoj Britaniji tek 7,7 odsto, što je svrstava među „zaposlenije“ članice Evropske unije, ministar za rad Ijan Dankan Smit ipak je našao za shodno da upozori da na nezaposlenost Britanaca velikim delom utiču imigracioni zakoni.

„Imigraciju moramo kontrolisati, nema izgovora za gubljenje radnih mesta koja mogu da popune Britanci“, rekao je Dankan Smit. Takođe, mnogi podaci ukazuju na to da su radnici iz istočne Evrope znatno produktivniji i motivisaniji od prosečnih Britanaca, a dobro govore i engleski. Koaliciona vlada odavno se ljulja po pitanju imigranata koje konzervativci pokušavaju da kontrolišu, dok liberali ističu da Britanija treba da bude otvorena za najtalentovanije ljude iz celog sveta, jer će je samo to ojačati u vremenu globalizovane ekonomije. Propisi o otvaranju tržišta rada za „nove“ članice Evropske unije ostali su u nadležnosti nacionalnih vlada.

Analitičari naglašavaju da stanje u Kraljevstvu ipak nije toliko zabrinjavajuće i da se veliki broj građana davno pomirio sa rigoroznim merama štednje. Stanje nacije nije ni približno slično Španiji ili Grčkoj, na čiji se scenario lideri sindikata često pozivaju. Konzervativci su svesni da čine niz nepopularnih mera, ali tvrde da na taj način ojačavaju britansko društvo i britansku ekonomiju za generacije koje dolaze.

I vodeći britanski mediji smatraju da je produženje radnog veka do 66. godine neminovno. Najnoviji štrajk za „Gardijan“ jeste „miljokaz“ protesta protiv mera štednje, ali njegov značaj „ne treba preceniti“. Jer sada se ipak ne radi o borbi za vlast, kao u vreme Margaret Tačer osamdesetih godina prošlog veka. „Indipendent“ piše da štrajk neće uticati na „nužne“ reforme. „Tajms“ je štrajk nazvao „grubom greškom“. Državni službenici su u odnosu na privatni sektor i dalje relativno privilegovani, i to je razlog što argumenti vlade u prilog opštoj štednji nailaze na razumevanje dobrog dela građana.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure