
Komentar
I policajke plaču, zar ne?
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Kada je prvi put uzeo ajfon u ruke, Bil Gejts je zadivljen i pomalo zavidan pomislio kako Microsoftovi inženjeri i dizajneri jednostavno nisu ciljali dovoljno visoko. Ovo je sam priznao nekoliko godina kasnije, doduše komentarišući ajped, koji na njega nije ostavio tako snažan utisak. Svejedno, jedan od dva najveća čoveka u svetu računara priznao je da ga je konkurent ostavio bez daha. A taj konkurent je Stiven Džobs, čovek koji je izmislio Apple za koji mnogi pogrešno misle da je korporacija koja proizvodi računare i gadžete, a zapravo je firma koja naše snove pakuje u lepo dizajnirane aparate i servise. Koje smo, radosno, spremni da kupimo iako nisu jeftini.
Prošle nedelje Stiv Džobs objavio je da se povlači sa mesta prvog čoveka koji operativno rukovodi kompanijom Apple. To znači da više neće dnevno donositi odluke vezane za rad kompanije. Razlog je odavno poznat, Džobs je teško bolestan, pre nekoliko godina presađena mu je jetra, ali biće da se stvari ne kreću u najboljem smeru. Što se vidi i na njemu, bolesno je mršav, pokreti su mu usporeni, ali i dalje uspeva (tačnije, uspevao je) da podigne na noge ne samo salu u kojoj je predstavljao nove Applove proizvode već i ceo svet koji ih je uglavnom nestrpljivo očekivao. Nije izgubio ni gram od svoje harizme, naprotiv. Korišćenje Applovih proizvoda doveo je na granicu religije, bolje rečeno, Bil Gejts nam je računar doneo na sto, a Stiv Džobs nam ga je smestio u srce.
Kada je početkom osamdesetih nagovarao tadašnjeg direktora Pepsija da pređe u Apple, Džobs ga je pitao da li želi da celog života prodaje šećernu vodicu ili da promeni svet. Ispostavilo se da taj lik, neki Džon Skali, nije dobacivao dalje od gaziranih pića jer je ubrzo izbacio Džobsa iz Applea i kompaniju doveo na rub propasti. Džobs se vratio 1996. nakon što je napravio NeXT kompjuter (osnova za budući OS X) i osnovao kompaniju Pixar, koja je napravila revoluciju u animiranju filmova pomoću kompjutera (Priča o igračkama i tako dalje). Da je samo to uradio, zaslužio bi mesto u istoriji, ali on je u proteklih 15 godina osmislio nekoliko revolucionarnih aparata (ajmek, ajpod, ajfon, ajped) i servisa (ajtjuns i ajklaud u nastajanju) tako uspešnih da je Apple od firme na ivici stečaja postao najbogatija kompanija na svetu, sa više keša (78 milijardi dolara) od američke države!
U vreme kada je ceo svet mislio da se za muziku više nikada neće plaćati, on je uspeo da nas ubedi da za svaku pesmu platimo 99 centi, a zauzvrat nam je omogućio da uživamo i u kupovini i u slušanju te muzike. Slično je uradio sa filmovima, a na redu su novine. S tim da će glavni deo tog posla morati da obave njegovi naslednici, no to je druga priča o kojoj svetske berze još nisu formirale mišljenje, osim sumnji.
Ima onih koji misle da je pravi tvorac Applea Stiv Voznijak, genije kompjuterske arhitekture. Što je potpuno pogrešno. On je, doduše, pomerio granice onoga šta mogu kompjuteri. Stiven Džobs je pomerio granice onoga šta mogu ljudi.
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“
Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše
Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti
Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve