img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Svetla budućnost regenerativne medicine

19. oktobar 2011, 15:38 R. V
Copied

Novi, 21. vek započeo je jednom potpuno novom granom medicine – regenerativnom medicinom. Regenerativna medicina je razvijena iz ideje da je matična ćelija sposobna da se diferencira u druge ćelije i tkiva i da se pomoću toga stvore uslovi za terapiju nekog oboljenja.

Terapije „adultnim“ (odraslim) matičnim ćelijama intenzivno su se razvile u poslednjih deset godina, kada je tehnologija uznapredovala i uspela da ih bezbedno sačuva i u određenom trenutku bezbedno upotrebi. U poslednjih nekoliko godina, u čitavom svetu, urađeno je više desetina hiljada ovih terapija kod velikog broja oboljenja.

Te terapije su bile baza za razvoj regenerativne medicine, koja danas podrazumeva mnogo širi spektar ćelijskih terapija, genskih terapija i upotrebe ćelijskog i genetičkog inženjeringa korišćenjem bazične nauke, farmakologije i hirurgije.

Tako, gotovo svakodnevno, možemo pratiti napredak u ovoj oblasti. Spisak bolesti koje matične ćelije uspešno leče sve je duži. Za sada ih je oko sto. Među njima su razne vrste leukemija, genetske bolesti metabolizma, imunološkog sistema i anemije, srčana oboljenja, dijabetes…

Do pre petnaest godina matične ćelije uzimane su, uglavnom, iz koštane srži, što je bolan i prilično mukotrpan proces (u nekim slučajevima je čak potrebno da se bedrena kost ubode više od trista puta). Od devedesetih godina prošlog veka, međutim, zaživela je praksa čuvanja sopstvenih matičnih ćelija, uzetih iz krvi pupčanika posle rođenja deteta. One su izuzetno mlade i vitalne, a postupak dobijanja je potpuno bezopasan i bezbolan. Osim krvi, i sam pupčanik je izuzetno bogat matičnim i to mezinhimalnim ćelijama koje imaju sposobnost izgradnje mnogih različitih tipova tkiva, kao što je nervno tkivo ili ćelije za proizvodnju insulina, a kod potpuno odrasle osobe smatraju se važnim u procesu obnavljanja organa. Poslednjih godina otvorena je i mogućnost uzimanja (i čuvanja) matičnih ćelija iz zuba, pa čak i iz sala.

Srpski stručnjaci ne zaostaju mnogo za trendovima svojih kolega u inostranstvu, a čuvanje matičnih ćelija iz krvi pupčanika postaje sve popularnije. Doduše, još nemamo mogućnost da sačuvamo i pupčanik novorođenčeta, i još uvek nemamo javnu banku matičnih ćelija, ali postoje snažni nagoveštaji da će doći do promena i po tim pitanjima.

„Pre trideset godina regenerativna medicina u Srbiji bila je tek u povoju i delovalo je da se rezultati mogu očekivati tek za mnogo decenija. Danas je sasvim izvesno da je lečenje matičnim ćelijama toliko napredovalo i da je budućnost svetla, da će mnoge bolesti upravo na ovaj način, i u Srbiji, biti uspešno lečene“, zaključio je prošle nedelje na IV međunarodnom simpozijumu „Regenerativna medicina, tkivno i genetičko inžinjerstvo“ u Beogradu prof. dr Bela Balint.

Simpozijum je održan u organizaciji Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo i Nacionalne asocijacije za unapređenje regenerativne medicine, okupio je veliki broj stranih i domaćih stručnjaka i za temu imao najnovija istraživanja iz oblasti regenerativne medicine, tkivnog i genetičkog inženjerstva.

Osim o upotrebi matičnih ćelija za biotehnološku, farmaceutsku i medicinsku aplikaciju, istaknuti stručnjaci govorili su o osposobljavanju sledeće generacije naučnika za inženjering, ćelijske terapije i regenerativnu medicinu, utvrđivanju naučnih metoda i aplikacija matičnih ćelija i razmeni iskustava i rezultata istraživanja i, konačno, o tome da rezultati istraživanja postanu široko dostupni za naučnu i medicinsku javnost, kao i opštu populaciju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure