img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Uvek budni Teofil Pančić

08. avgust 2012, 03:18 Marinko M. Vučinić
Copied

"Za u izlog i za po kući"; VREME 1126

Teofil Pančić nije mogao da odoli a da se pridruži cipelarenju (kako on to voli da kaže) novog ministra kulture Bratislava Petkovića. Pritom se nije potrudio ni da sazna njegovo pravo ime. On se poslužio starim i oprobanim verbalističkim trikom da nije u pitanju da neko mrzulja, ocrnjuje i nipodaštava ministra kulture, jer Teofil Pančić je uvek na braniku borbe protiv srpskog nacionalizma, provincijalizma, patrijarhalizma i tradicionalizma, a spreman je i pripravan da istrajno deluje na polju idejne borbe kao svaki pravi boljševik. To i sada čini, nastojeći da u potpunosti degradira i ideološki žigoše Bratislava Petkovića, koristeći se pritom diskvalifikacijama najniže vrste. Sladoledžija, Poslastičar, siromah čovek, pokrovitelj stvaralaštva ratnih zločinaca i teških psihopata, ljubitelj starih automobila i majstor za (nadama se) sveže krempite, g. Išpinger, kao relevantna kulturna i umetnička činjenica, čovek je naprosto Niko i Ništa, sve su to najprizemniji kvalifikativi kojima Teofil Pančić nastoji da omalovaži i diskredituje novog ministra kulture, koji očigledno ne deli njegove ideološke i umetničke koncepcije. Za Teofila Pančića se radi o čoveku koji je hobistički pozorišni reditelj čijih se predstava ne sećate čak i ako ste ih gledali, a niste, skoro niko skoro nikad nije. Verovatno se ovih predstava ne sećaju ni Svetlana Bojković, Tihomir Stanić i Đuza Stoiljković, koji su nosili glavne uloge u predstavama koje je režirao Bratislav Petković. Ne treba zaboraviti da je on završio studije režije u vreme kada su postojali izuzetno visoki umetnički i estetski kriterijumi, a da se dramaturgijom i pisanjem dramskih tekstova bavi nekoliko decenija.

Teofil Pančić nam je još jednom pokazao da postoje kolumnisti i analitičari u našoj tzv. liberalno-demokratskoj i antitradicionalističkoj javnosti kojima je sve dozvoljeno, pa i besomučno vređanje ljudi koji nisu deo njihovog ideološkog i političkog, ali i interesnog kruga, jer jedino oni znaju i čuvaju prave i istinske umetničke vrednosti, a da pritom sude o predstavama koje nisu ni gledali. Teofil Pančić je pokazao da očigledno ne čita ni tekstove u „Vremenu“, listu u kome radi, jer je u tom broju u kojem se on „obračunava“ sa novim ministrom kulture mogao da pročita mišljenje Petra Zeca (verovatno on nije hobistički reditelj) o odnosu univerzalnih vrednosti i nacionalnog osećanja i svojstva jednog naroda. „Danas, baš kao i revolucionarne 1848. godine, duh i svest srpskog etosa su ponovo stavljeni na teška iskušenja i ispite sudbinskog opstanka. Nažalost, istorija i jeste večni povratak istog, a što bi rekao Crnjanski, i služi tome da nas ničemu ne nauči. I tad se prodavala Vojvodina baš kao što pokušavaju i u današnje vreme. Za Steriju Kosovo je naše večno sudbinsko pitanje. SAD i Evropa podržavaju nacionalizam susednih nam država dok nama pridikuju kako su otadžbina, nacija teritorija, istorijska prošlost i tradicija nepotreban i suvišan balast. Da li je moguć univerzalistički čovek bez nacionalnih svojstava bića, etničke pripadnosti, običaja, jezika i istorije. U mnogim zemljama ljubav prema otadžbini se podrazumeva. U japanske škole je uveden predmet Rodoljublje, negovanje patriotske svesti i pripadnosti svojoj naciji i državi. Kako li su ovakvi ideološki nepodobni i politički nekorektni stavovi o značaju tradicije i patriotizma mogli da promaknu uvek budnom Teofilu Pančiću.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure