img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanje – »Šta je kome Jugoslavija« (»Vreme« br. 1144)

Nerođeno jugoslovenstvo i rasne fantazije

12. decembar 2012, 19:09 Miloš Tomin
Copied

Najočiglednija besmislica je Midžićeva teza o sahrani jedne (monarhističko tradicionalističke) Jugoslavije, čiji je simbol u pozitivnom i negativnom smislu bio Crnjanski, i rođenju druge, ristićevske socijalističko-internacionalističke, da bi potom tvrdio da Jugoslavija nije ni rođena?! To je svakako zbog toga što je ristićevska generacija svojom ideološkom opijenošću u temelje te "nerođene" (nadrealističke?) Jugoslavije ukopala i uređaje njenog samouništenja

Midžićev kursistički komentar Bazduljevog eseja, u kome nastoji da zaobilaznim putem suprotstavi i izdigne vrednosti 29. novembra 1943. nasuprot mračnoj strani mladobosanskog pakta, jeste niz relativističkih nedoslednosti u čisto logičkom (non sequitur) smislu, dok se o političkoj pozadini takvog stava može slobodno diskutovati.

Najočiglednija besmislica je teza o sahrani jedne (monarhističko tradicionalističke) Jugoslavije, čiji je simbol u pozitivnom i negativnom smislu bio Crnjanski, i rođenju druge, ristićevske socijalističko-internacionalističke, da bi potom (zaobilaženje) mogao da tvrdi da Jugoslavija nije ni rođena?!

To je svakako zbog toga što je ristićevska generacija svojom ideološkom opijenošću u temelje te „nerođene“ (nadrealističke?) Jugoslavije ukopala i uređaje njenog samouništenja. Upravo su mehanizmi ravnopravnosti, emancipacije i pravdoljubivosti, pa čak i republičke državnosti, iskorišćeni pa odbačeni 1991. godine od strane republikanskih (i republičkih) komunističkih pseudoelita u cilju nacionalističkih ideja, koje su nužno ograničeno realizovane po otcepljenju, a bile bi negirane i suzbijene i u onoj Jugoslaviji tipa Crnjanskog.

Jugoslavija je dva puta rođena i dva puta ubijena, oba puta mržnjom malih razlika, velikodušno potpomognutom od proverbijalnih „Velikih sila“. Rasprava o tome šta je kome Jugoslavija danas priziva na pamet anglosaksonski izraz o bičevanju mrtvog konja.

Prozivanje Crnjanskog da nije shvatio da treba podržati Kataloniju potpuno je promašeno, kao i pominjanje zagledanosti u Franka i Staljina. Republikanska Jugoslavija je bila smrtno zaljubljena u Staljina dok tu ljubav nije sublimirala transformacijom Staljina u Broza. Da sudbina ili istorija jasno ilustruje logičke nedoslednosti, vidi se po primeru Katalonije i Franka. Po smrti Broza najglasniji argumenti za otcepljenje Slovenije bili su prvenstveno ekonomski a tek potom nacionalno-etnički (jezičko pitanje). Katalonija je najbogatiji region u Španiji, koja se posle frankove smrti i diktature transformisala u demokratsku ustavnu monarhiju. Zahtevi za samostalnost Katalonije usred prve ekonomske krize ovog veka takođe su prvenstveno ekonomski a tek posle jezički i kulturno-nacionalistički poput slovenačkih. Što kriza duže traje argumenata je sve više, i van Španije i širom Evrope. Ako se Španija i raspadne nakon što je nadživela bratstvojedinstvenu Jugoslaviju za više od dve decenije, to će barem biti na miran i nenasilan način, ali pre svega zbog istorijskog trenutka u kome se to može desiti.

U svakom slučaju, to ne opravdava impotentnost internacionalističko-utopističkog i socijalističkog jugoslovenstva Marka Ristića i njegovih današnjih pristalica koje se upravo završilo „u masovnim grobnicama i koncentracionim logorima“.

Kakva je onda razlika između tog „nerođenog jugoslovenstva“ i „čubrilovićevskih rasnih fantazija“?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

21.decembar 2025. S. Ć.

Ivan Medenica: U kulturi ne mogu da zamislim goreg ministra od Selakovića

Selaković je dno dna kakvo se nije moglo zamisliti i ja, iskreno rečeno, ne mogu da zamislim gore od Selakovića, kad je sektor kulture u pitanju, rekao je Ivan Medenica

Slučaj Generalštab

21.decembar 2025. S. Ć.

Kako su po Vučiću blokaderi digli cenu Trampovom hotelu

Marta prošle godine zidanje Trampovog hotela u Beogradukoštalo je oko 460 miliona evra, a sad, kad je sporazum propao, predsednik Vučić kaže da košta 750 miliona dok Jovanov i Đuka tvrde da je mnogo skuplji

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure