img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Afrički šljivik

31. januar 2013, 05:51 Dragan Ilić
Copied

Pre nekoliko dana u jutarnjem programu „Buđenje“ dobili smo citat govora iz 2009. jednog brazilskog naučnika, održanog povodom dobijanja Nobelove nagrade za medicinu.

Citat je izrekao dobitnik dr Drauzio Varella, najpoznatiji brazilski onkolog, svetskog glasa:

„U današnje vreme se u svetu pet puta više investira novca u preparate i medikamente za mušku potenciju i silikone za žene, nego za lečenje Alchajmerove bolesti. Tako ćemo za nekoliko godina imati stare babe sa velikim sisama i stare dede sa velikim tvrdim penisima, ali se niko od njih zbog Alchajmera neće moći setiti zašto je to dobro i čemu to uopšte služi.“

Dok gledate TV program ili čitate štampu u Srbiji, shvatićete koliko je ova konstatacija tačna, pa je logično da se upitamo – da li smo zaista toliko mlitavi?

Devedesetih godina je dr Savo Bojović prvi patentirao tehničko pomagalao koje je promenilo TV reklame u ovoj oblasti. Malko ocvala devojka, ali veoma obdarena, meškoljila se po krevetu mazno šapućući slogan – „Uz pomoć VEP-a budućnost je lepa!“

Nije bilo potrebno mnogo da proizvod dobije kultni status, mada je danas reklama nestala sa malih ekrana. Dakle, koreni srpske impotencije delom leže u devedesetim i otuda dolazi deo paničnog straha od podsećanja na ta vremena.

U svetu je nastala revolucija sa pojavom male plave tablete i danas se gotovo isključivo pojavljuju reklame za biljne ili hemijske preparate.

Barjak je podigla i dugo nosila – a ko drugi nego – Vendi Vukelić. Ona se pojavila u spotu za nešto što se zove „Vulkan“. Da bi poruka delovala uverljivije, naslonjena je na crnca. Ova fiksacija i opsesija crnačkom potencijom veoma je neobična. Verovatno je zanemarljiv procenat žena kod nas koje su imale seksualne odnose sa crncima, ali uverenje o veličini i potenciji crnog roba ljubavi je ostalo.

Otuda je gotovo redovno (od spota Seke Aleksić Crno i Zlatno) pojavljivanje crnih manekena i statista u spotovima naših folk pevačica. Uz naglašeno obdarene ženske – logično pasuju hipernabudženi crnci. Ovaj seksualni rasizam ponovio se u još jednoj reklami za borbu protiv impotencije.

Do danas sam verovao da je Čačanska lepotica, ili Madžarka, šljiva zaštitni znak Srbije. Međutim, odnedavno je ovde stigla autohtona vrsta – Afrička šljiva! Od ove šljive – muškarac postaje u najmanju ruku Šaka Zulu, erotski ratnik, čije „koplje“ stoji uspravno, kao u reklami. Da glupost bude još upadljivija, nekog rmpajliju su nagaravili imalinom da glumi crnca. Ovim se indirektno vraćamo na filmske početke Pevača džeza, gde tamnopute muzičare glume beli, ali nagaravljeni holivudski glumci. Čekajte onda, ako ćemo objektivno, na Balkanu su Romi najbogatiji decom. Natalitet je veliki i kod Albanaca. Zamislite samo preparat koji bi u Srbiji reklamirao neki Rom ili Albanac. Marketinško samoubistvo. Kao Bata Zver (Srbin) sa Šteficom Cvek (Hrvaticom) u filmu U raljama života. Dakle, potencija je delom i metafizička kategorija. Logično pitanje, koje sam čuo na jednoj beogradskoj pijaci, gde se degustira šljivovica (a pretpostavljam da je redovna tema i seks) jeste da li je moguće uvesti dotičnu šljivu, napraviti zasade i eventualno peći rakiju od iste. Veruje se da bi afrikovača naišla na divan prijem i davala i venac i snagu.

Nije ni električna energija ostala neiskorišćena za potrebe potencije. Hvala bogu, još niko nije pokušao Teslu da iskoristi u ove svrhe (a ruku na srce ni istorijski fakti ne idu naruku) međutim – istosmerna struja je korisno upotrebljena. Neke tablete, mislim da se zovu „potencijal“, koriste tri baterije u oslikavanju praistorijskog oblika falusa u erekciji. Potencijal je, kao što znamo, još od Luiđija Galvana, nagomilana električna energija, dok razlika u potencijalima dovodi do protoka struje – istosmerne. Može, dakle, i na struju.

U reklamama za ova pomoćna lekovita sredstva se pojavljuju i lepuškaste medicinske sestre, koje kobajagi medicinskom terminologijom, đavolice male, nude lako rešenje za čičine probleme. Otud i guranje u redu za nekakve tablete gde stariji osiguranik bez recepta uzima lekić.

Postoji i čitava lepeza sirupa za prostatu gde osnovni problem nije curkanje, nego prateća impotencija. Ponovo u kadru čini mi se Aljoša, koji sprema romantičnu večeru za neku mnogo mlađu cicu, al popio je sirupić – biće vatrometa!

Dakle, što bi rekao nobelovac sa početka, sve smo stariji kao nacija, pa je logično da što duže želimo kvalitetan i potpun život. Pitanje je samo da li zaista želimo seks ili se samo kurčimo?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i mladi

04.april 2026. Sonja Ćirić

Muzička omladina: Odlukom Skupštine Beograda, Međunarodno takmičenje više ne postoji

Odlukom Skupštine grada, Muzička omladina više nije organizator Međunarodnog takmičenja mladih muzičara. Brisel se odmah oglasio

Slučaj Generalštab

04.april 2026. Sonja Ćirić

Suđenje ministru: Opcije po kojima Selaković ne bi bio optužen

Naredno ročište Nikoli Selakoviću u slučaju Generalštab zakazano je za 15. april. Ima nekoliko opcija kako da ministar prođe nekažnjeno

Baština

03.april 2026. Sonja Ćirić

Da li je Srbija mogla da kupi „Bašibozuk“ po nižoj ceni

Londonski Sotebi će krajem aprila ponuditi još jedno orjentalno delo Paje Jovanovića, što je obnovilo pitanje da li je pre dve i po godine njegov „Odmor bašibozuka“ mogao da se kupi po nižoj ceni

Nagrada

03.april 2026. Sonja Ćirić

Miljenko Jergović: Nisam bio u žiriju koji je nagradio Igora Mirovića

Najnoviji dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“ je Igor Mirović, političar. Zadužbina Petar Kočić je objavila da je član žirija bio Miljenko Jergović, iako nije

Galerija u Novom Sadu, natpisi

Lični stav

02.april 2026. Lidija Marinkov

Cenzura i održavanje privida

Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure