img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoom

Lopta je krenula sa centra – Vlada je rekonstruisana, neka se spreme fudbalski klubovi, Jelko Kacin čestitao, Marko Jakšić nije čestitao pa mu isključili mikrofon…

04. septembar 2013, 16:45 Dragoljub Žarković
foto: ap
Copied

Vrhovni zapovednik reformskih snaga rekonstruisane Srbije – što je titula jednako nepostojeća kao i titula prvog potpredsednika Vlade – dakle, sveprisutni Aleksandar Vučić svaki dan napreduje u svakom pogledu i postavlja nove ciljeve

Fudbal i beda: Dobrovoljni danak u krvi

Aleksandar Vučić se založio za privatizaciju fudbalskih klubova u Srbiji, što evo javno i sa oduševljenjem prihvatam. Privatluk u fudbalu koji je odavno postao vrhunski biznis poslednja je faza u razvoju ovog sporta, kao što se verovalo da je imperijalizam poslednja faza kapitalizma. Zar braća šeici ne drže kontrolne pakete akcija nekih vodećih britanskih klubova, a ovi se prave važni da su oni izmislili igru i podarili je ostatku sveta.

Srpski fudbal je u velikoj krizi i to je dobrim delom posledica nerešenih statusnih pitanja pa su se tu ugradili mešetari različitih struka, a najpre oni što obavljaju političke funkcije. Vodeći klubovi se izdržavaju od dobrovoljnog danka u krvi, prodajući pre vremena golobradu decu po belom svetu.

Tu se svi malo ogrebu, obezbedi se neka crkavica za opstanak u domaćem takmičenju i tako do novog prelaznog roka i nove sezone. Pretpostavljam da bi interes privatnika bio drugačiji i da bi ulaganje kapitala u fudbal shvatio kao prirodan investicioni ciklus gde bi par godina morao da ulaže da bi na kraju maksimizirao profit.

Evo kako bi, recimo, danas mogao da izgleda sastav fudbalskog kluba Partizan da sledeći igrači nisu prodati u poslednjih pet godina:

1. Mladen Božović (Videoton) 2. Antonio Rukavina (Valjadolid) 3. Marko Lomić (Dinamo Moskva) 4. Stefan Savić (Mančester siti) 5. Matija Nastasić (Mančester siti) 6. Ljubomir Fejsa (Benfika) 7. Zoran Tošić (CSKA Moskva) 8. Adem Ljajić (Roma) 9. Aleksandar Mitrović (Anderleht) 10. Stevan Jovetić (Mančester siti) 11. Lazar Marković (Benfika)… a kandidati za taj idealni tim od rasprodatih fudbalera bili bi još Marko Jovanović (Visla Krakov), Ivan Obradović (Real Saragosa), Radoslav Petrović (Genčelerbrigli), Nemanja Tomić (Genčelerbrigli)…

Ovakav sastav imao bi nesporno zapaženu ulogu u Ligi šampiona. To takmičenje donosi klubovima mnogo novca, ali glavna zarada vlasnika kluba bila bi u razlici u ceni. Pomenutih 15 igrača mnogo više vredi danas nego u trenutku kada su prodati, a svaki timski uspeh na međunarodnoj sceni povećava i njihovu individualnu vrednost.


Čestitke i želje: Šta je poručio Jelko Kacin

Rekonstrukcija srpskog fudbala mnogo je teži proces od rekonstrukcije vlade, pa se taj proces nekako završio i ako je nekom za utehu zadovoljstvo je iskazao i Jelko Kacin, onaj što nas duži u Evropskoj uniji, upozorava, hrabri i referiše tamo gde treba. U poruci Ivici Dačiću Kacin je napisao: „Smatram da je proces rekonstrukcije doneo neophodan presek i novu energiju za izazove s kojima se Srbija suočava.“

U saopštenju vladine Kancelarije za saradnju s medijima navedeno je i ovo iz poruke: „Rekonstrukcijom Vlade stvoren je pozitivan politički momenat koji treba iskoristiti za ubrzavanje reforme pravosuđa i implementaciju Strategije za borbu protiv korupcije.“ Srbija je, prema njegovim rečima, sada u prilici da iskoristi svoj ljudski, ekonomski i geografski potencijal i povede ceo region ka bržoj integraciji u Evropsku uniju.

„Preduslov uspeha ovog procesa ostaje regionalna saradnja i normalizacija odnosa sa Prištinom. Uveren sam da ćete ostati jedan od predvodnika u naporima koji se ulažu na ovom polju“, poručio je Kacin.

Srbi u ovoj diplomatskoj poruci teško mogu da prepoznaju sopstvena očekivanja od rekonstruisane vlade. Oni očekuju bolje zarade i više posla, a reforma pravosuđa, recimo, ili primena antikoruptivne strategije, na dnu su narodnih prioriteta, kao i apstraktna laskanja o „pozitivnom političkom momentu“, „neophodnom preseku i novoj energiji“, a obaška ono o predvoditeljskoj ulozi.

Kacin jednostavno kaže šta Evropa od nas očekuje, a za hleb i posao moraćemo sami da se postaramo. Naravno, u centru poruke je „normalizacija odnosa sa Kosovom“.


Kosovsko pitanje: Reč po reč, ostao bez reči

Ta tema je što veštim spinovanjem, olakšanim narodnom potrebom da okrene glavu od teških poraza, što naturanjem drugih tema kao dominantnih, gurnuta u zapećak. Iz tog budžaka javne pažnje pitanje Kosova pokušao je na svetlost dana da izgura Marko Jakšić, poslanik DSS-a u Narodnoj skupštini. Nije mu to do kraja uspelo, jer mu je posle dve javne opomene isključen mikrofon i udaljen je sa sednice do kraja zasedanja. Evo kako je to izgledalo:

„Briselski sporazum koji je potpisala ova vlada, rekao je Jakšić, predstavlja čin najveće nacionalne izdaje u istoriji srpskog naroda.

Sam sporazum je na najsuroviji način – satiranje temelja duhovnosti srpskog naroda u celini. A pre samo pet godina – u istom ovom domu – ondašnji poslanici Skupštine Srbije, od koji se neki i danas nalaze u poslaničkim klupama, odbili su mnogo bolji i za Srbe na KiM Ahtisarijev plan.

Koje su to sile nebeske nagnale političku elitu Srbije da promeni nacionalno stanovište? Samo gola vlast.

Vlast koja je bila od 2008. do 2012. godine, kao i ovu sadašnju, skrojili su ambasadori zapadnih zemalja, pre svega Amerike. Cena dolaska na vlast bila je fleksibilnost ili bolje rečeno – izdaja Kosova i Metohije.

Zato smo za vreme prethodne vlasti imali Borkove dogovore, a danas Briselski sporazum, koji u suštini predstavlja kapitulaciju države.

Ova izdaja se brani izgovorom da je to zbog boljeg života građana Srbije jer će ulaskom u EU, a predajom Kosova, njihov materijalni status biti bolji. U stvarnosti, što bliže Evropskoj uniji – građani žive sve teže. Po sistemu: što bliže Nišu – sve gore pišu.

Glavni ‘uspeh’ današnje vlade Srbije je njena navodna borba protiv korupcije i kriminala, ali da vas podsetim da je najveći kriminal u pravnom sistemu svake države – tzv. čin nacionalne veleizdaje.

U Americi je 25-godišnji Bredli Mening za odavanje državne tajne dobio 35 godina strogog zatvora. Ako bismo sledili američki sistem pravde – bojim se da bi zbog izdaje na KiM naše državno rukovodstvo bilo večito na robiji…

(poslanik Jakšić ovde dobija od predsednika Skupštine Nebojše Stefanovića prvu opomenu)

… Za utehu možda mogu da očekuju da im separatistička vlast u južnoj srpskoj pokrajini dodeli ime jedne od ulica zbog zasluga u stvaranju nezavisnog Kosova, za šta ja preporučujem Ivicu Dačića kao potpisnika Briselskog sporazuma…

(Stefanović izriče drugu opomenu poslaniku Jakšiću)

… Da li bi ta ulica bila pored ulice Bila Klintona ili Tonija Blera – ostaje da se vidi.

Dame i gospodo, danas biramo rekonstruisanu vladu Republike Srbije, ali ipak treba da se podsetimo šta su prvaci iz ove vlasti govorili u predizbornoj kampanji.

Ondašnji predsednički kandidat, a danas predsednik Srbije – magistar Tomislav Nikolić – obećao je da će da poništi Borkove dogovore i da nikada neće postojati granica između KiM i centralne Srbije.

Slagao nas je! Napravio je granicu na Jarinju i Brnjaku i umesto da poništi Borkove dogovore – on nam, zajedno sa vladom Srbije, plasira deset puta gore Briselske sporazume.

U našem narodu postoji poslovica, zapisao ju je Vuk Karadžić, koja glasi: ‘Niko krupno ko Turčin ne laže!’

Meni se čini da ova vlast to čini još krupnije, možda i zato što smo pet vekova robovali pod Turcima pa se ovaj pelcer jako dobro primio kod našeg državnog rukovodstva. Uostalom, do pre nekog vremena – prvaci Srpske napredne stranke imali su za politički program Veliku Srbiju. Koliko se sećam, sadašnji predsednik SNS bio je i urednik lista Velika Srbija. Danas kad su na vlasti – sprovode politički program Velike Albanije.

Pojednostavljeno, nije važno da li je Srbija ili Albanija, važno je da je – velika…“

(na ovom mestu je Stefanović isključio poslaniku Jakšiću mikrofon i izrekao mu meru udaljenja sa sednice).

Evo šta je poslanik Jakšić, po agenciji Fakti, hteo još da kaže u svom govoru:

„… Posle potpisanog Briselskog sporazuma Srbima na KiM preti veliko etničko čišćenje. O tome govori i Nacrt zakona koji je pripremila vladina Kancelarija za KiM, koji predviđa da između 10 i 12 hiljada ljudi ostanu bez svojih radnih mesta posle lokalnih novembarskih izbora koje je raspisala Atifete Jahjaga.

Za Srbe se predviđa da svi idu na socijalni kazan sa platom od 9000 dinara, koja može biti refundirana i u naturi (brašno, šećer, ulje).

Takvih ljudi, sa članovima njihovih porodica, biće gotovo 50.000.

Nekad su Srbe sa KiM proterivali Turci, Nemci i Arbanasi, danas to rade Srbi Srbima. Nekad su Srbe progonili ognjem i mačem, danas to čine uskraćivanjem prava na rad, što je suprotno Ustavu države Srbije.

Ovoj tzv. rekonstruisanoj vladi ne predviđam dugo trajanje.

Vlada koja ima za ekonomsku politiku prazne fondove EU i krezubog arapskog šeika – nema veliku budućnost. Doduše, priznajem, ima i drugačijih tonova. Predsednik Srbije, magistar Tomislav Nikolić, snishodljivo moli rukovodstvo Belorusije da pomogne posrnulu mašinsku industriju ove zemlje. To traži od Belorusije kojoj je Srbija – na zahtev EU – uvela ekonomske sankcije.

Licemerno, nema šta!

Tako ne biva, ili bolje reći – ne može dugo da traje.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure