U izdanju beogradskog Komika, nedavno je objavljen strip Frederika Petersa Plave pilule, potresna autobiografska priča o životu s ženom koju voli i njenim trogodišnjim sinom, koji su oboje zaraženi HIV-om
Više od decenije nakon premijernog objavljivanja na francuskom, izdavačka kuća Komiko iz Novog Sada nam donosi autobiografsko remek-delo Frederika Petersa, švajcarskog strip autora mlađe generacije. Delo koje ga je vinulo u sam vrh evropske strip scene, Plave pilule, priča je o nadanjima, strahovima, borbi sa samim sobom, ali pre svega – ljubavna priča.
Frederik Peters je početkom milenijuma objavio ovo delo nastalo kao pokušaj da svojim bližnjima i okolini objavi činjenicu da su njegova partnerka Kati, koju neizmerno voli, kao i njen sin, koji je postao deo njegovog života, zaraženi HIV-om. Sva objašnjenja, činjenice, svoja razmišljanja i strahove Peters pretače u slike i tekst, a čitalac na kraju ostaje razoružan pred optimizmom i snagom jedne nesvakidašnje porodice.
SUDBINA: Strip počinje kadrovima koji su jednostavno osmišljeni, a opet prikazuju emociju koju Fred i Kati dele. U nastavku se autor priseća prvih uzgrednih susreta sa svojom budućom ljubavi, sve do dočeka 2000. godine. Sudbonosni ponovni susret za ovo dvoje mladih ljudi se pretvara u otkrivanje međusobnih emocija, nakon čega sledi nekoliko izlazaka. Scena zajedničke večere ostavlja čitaoca bez daha. Dok Kati počinje da otkriva svoje strahove, Fred, vidno zbunjen, poredi razgovor sa partiturama i melodijom koja odjednom nailazi na zastoj.
„Ja sam seropozitivna… I moj sin, takođe.“ Nakon što je čuo ovu rečenicu od Kati, Freda preplavljuju talasi različitih emocija. On odbacuje tugu, beg, sažaljenje, gnušanje, i kada ponovo ovlada sobom poziva Kati da provede noć sa njim. Noć „dugu, oklevajuću, nežnu, ali ne previše seksualnu…“ Život mu je promenjen. Ili ponovo počinje.
Nastavak stripa u fazama prati Fredovo zbližavanje sa Katinim sinom, suočavanje sa okolinom, probleme u vezi sa seksualnim kontaktom… Dok Fred pristupa Kati i njenom sinu, bez bolesti u prvom planu, vidimo i razvoj njihovog odnosa. Frederik gradi ulogu očuha sa trogodišnjim detetom, ne sa „bolesnim trogodišnjakom“, i uspešno se snalazi sa ulogom s kojom ranije nije imao iskustva. On postaje i oslonac svojoj partnerki u najbolnijem trenutku za nju, uvođenju trojne terapije za klinca.
HIV je opaki virus, danas u velikoj meri ukroćen terapijom koja se uzima tri puta dnevno. Pre 13 godina, kada je strip nastajao, nuspojave su bile česte i neprijatne, te Kati uvođenje terapije za sina vidi kao kapitulaciju pred virusom. Trojna, ili kombinovana terapija, podrazumeva uzimanje tri leka koji, ukoliko se uzimaju maksimalno disciplinovano, zajedno suzbijaju HIV virus kod inficiranog. Kombinovana terapija, pod zvaničnim nazivom antiretrovirusna terapija (ARV) obuhvata i lek „truvada“ ili „tenovir“, pilule plave boje, i uzima se doživotno.
Emocije sa kojima se Fred i Kati bore, pored predrasuda okoline, snažno su prikazane, a pretakanje njihove lične priče u slike, „strip u stripu“, ideja je koju Fred deli sa Kati od samog početka. Na ovaj način oni zajednički žele da okolini predstave sve sa čime se suočavaju, i ostavljaju čitaocima da li će ovaj par prihvatiti ili ne.
BELI NOSOROG: Neminovna stvar u vezi sa ovim parom je da pre ili kasnije dođe do rizičnog odnosa, i taj događaj otvara poglavlje koje autor koristi da razbije tabue o HIV-u. Pucanje kondoma i odlazak kod porodičnog lekara unosi u strip niz objašnjenja. Pre svega, čitalac saznaje gde se virus nalazi, koja je njegova koncentracija i koji su načini prenosa. Potom lekar objašnjava da je Katin virus pod kontrolom što se tiče koncentracije u krvi, te nakon pregleda Fredovog polnog organa svečano objavljuje da će odraditi test iz krvi, ali da je šansa da test bude pozitivan ista koliko i da kada izađu iz ordinacije na ulici sretnu belog nosoroga.
Život mladog para polako se oslobađa stega i strahova, uz rutinu vezanu za terapiju, kondome i preglede zbog ranica na telu. Terapija, rutina i disciplina donose veću kontrolu bolesti, veza između Freda i Kati obeležena je uzajamnim poverenjem, a priča se približava svom kraju. Fred svoj „strip u stripu“ privodi završetku, a planiranje putovanja je nagrada koju ova mala porodica sebi na kraju dopušta.
Komikovo izdanje Plavih pilula izlazi trinaest godina nakon završetka priče ispričane u stripu. Godine su Petersu donele svetsku slavu, njegov strip je u međuvremenu prevođen, nagrađivan i ekranizovan – za Plave pilule Peters je dobio nagradu za najbolji strip na međunarodnom strip festivalu u Angulemu, kao i Premios La Cárcel de Papel u Španiji, za najbolji strani strip. Trinaest godina kasnije, Fred upravo u ovom izdanju daje svojoj priči epilog, u vidu kratkog post skriptuma i dodatnih osam stranica.
Nakon objavljivanja Plavih pilula 2001. godine, Fred i Kati su uspeli da dobiju ćerku koja u trenutku crtanja ovih dodatnih osam strana ima devet i po godina. Devojčica je rođena carskim rezom i nema virus HIV-a u krvi. Katin sin je danas tinejdžer, bavi se boksom, i dalje redovno uzima terapiju, i ne krije od prijatelja i simpatija da je zaražen HIV-om. Kati redovno uzima terapiju i virus joj se povukao iz krvi, ali je prisutan u limfnim čvorovima. Fred je i dalje Katin oslonac, ona je njegova muza „…glave pune strahovanja i nadanja… i torbe pune malih plavih pilula…“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!