![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/Solc_Beograd_11-309x232.jpg)
Komentar
Šolcov dil sa Srbima: Nama litijum, vama Vučić
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Obećano, ispunjeno. Četiri zemlje regiona ili, ako hoćete, pretpristupni deo SFRJ, Srbija, Crna Gora, BiH i Makedonija, potpisale su u ponedeljak u Budvi Sporazum o sniženju cene rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama. Predviđeno je bilo da ga prihvate i Turska i Albanija, ali su one ovoga puta samo viknule „dalje“.
U verziji Sporazuma koju je autor ove rubrike imao prilike da vidi nema ničeg spektakularnog, više liči na pismo o namerama nego na ozbiljan, obavezujući ugovor. Regulatorna tela zadužuju se da od početka novembra krenu sa usklađivanjem i snižavanjem, ali se nikakvi tvrdi rokovi ne postavljaju. Posle potpisivanja spominjane su tri godine kao vreme do kada bi cene rominga trebalo da budu usklađene sa cenama tih usluga u EU. A tamo se roming od sledećeg leta neće plaćati sve do 2022. Dakle, ovdašnji operateri imaju tri godine da se odreknu svake pare od rominga, a do tada nek se dogovaraju sa regulatorima o tempu spuštanja cena. Ministri potpisnici najavljuju da će pokušati da se dogovore i sa EU, tako da nam roming cene budu ukinute gotovo na celom kontinentu. Ta opcija trenutno nije mnogo realna.
Budući da besplatnog rominga ima samo za vreme besplatnog ručka, postavlja se pitanje ko će taj trošak ubuduće plaćati? Operateri u EU smatraju da je greška to što je cena od leta 2015. anulirana, to jest misle da je trebalo ostaviti makar neku veleprodajnu, razmensku cenu. S tim se, izgleda, sve više slažu i regulatori. Jer su ovako na udaru najviše turističke i tranzitne zemlje, gde se usluga troši a ne plaća. Kao kada se onima sa austrijskom vinjetom ne bi naplaćivao auto-put kroz Srbiju.
Jedan od načina da se amortizuje novonastali gubitak jeste da se povise cene u domaćem saobraćaju. Tako bi svi podneli trošak za one koji više putuju, recimo poslovne ljude koji više neće morati ni da se obaziru koliko telefoniraju, ako su to do sada i radili. Ta je opcija trenutno najrealnija.
Neki procenat vrednosti izgubiće i srpski Telekom, ako se bude prodavao, jer više neće moći da iskaže dobitak od rominga kao perspektivu. Operateri kažu da pozdravljaju dogovor (što je pametno govoriti kada nema alternative), ali ukazuju da prostora za populizam ima i u smanjenju interkonekcije (cena po kojoj operateri međusobno razmenjuju usluge, kada zovete broj iz druge mreže), kao i u nižim carinama i porezima na IT opremu, što bi im takođe pojeftinilo poslovanje i uticalo na sniženje cena.
Ovako gledano, čini se da će se roming trošak sada socijalizovati, razmazati na razne druge usluge, dok operateri ne budu zadovoljni, regulatori i političari pohvaljeni, a sirotinja raja srećna što će moći bezbrižno da zove s plaže, ako je se dokopa.
Ipak, to je jedan strah manje i to strah od komuniciranja. Malo li je? Na ovu skupoću?
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve