Komentar
Šolcov dil sa Srbima: Nama litijum, vama Vučić
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Taman kada pomisliš da te više ništa ne može iznenaditi, pojavi se komentar u „Vol strit žurnalu“ (WSJ) o tome kako će mobilni uređaji ograničiti slobodu na internetu i oslobodi čitav univerzum teorija i proročanstava.
Komentator WSJ-a Kristofer Mims napisao je da je internet nekada bio pojam digitalne slobode, ne samo u smislu da je tamo moglo svašta da se piše i stavlja, već i da je sadržaju moglo slobodno da se pristupa sa bilo koje platforme i kompjutera i dobijali biste istu sliku, eventualno sa malim odstupanjima. Web ili HTML, kako hoćete, ukinuo je razliku između vindouza, linuksa i meka, svi su bili jednaki i dobrodošli. A onda su se pojavili pametni telefoni, android, ios i vindouz za mobilne (plus još nekoliko aspiranata, da ne govorimo o povratku blekberija) i njihove aplikacije. Koje su za slobodni prostor interneta isto što i bodljikava žica za prostranstva Divljeg Zapada.
Odjednom vam je za pristup omiljenom sadržaju postalo bitno da li postoji aplikacija koja odgovara operativnom sistemu vašeg telefona ili tableta. U Americi prvo prave aplikaciju za ajfon, u Evropi za android. To što je aplikacija besplatna ne čini prostor slobodnijim već samo manje ograničenim. Jer, već smo podelili mobilni internet na Apstor i Plejstor (Epl i Gugl, zapravo), a ta dva skupa se ne poklapaju u potpunosti. I nastoje da se u budućnosti ta razlika poveća.
Besplatnost nekih popularnih aplikacija, ako se tako kaže, je po nekim mišljenjima samo privremeno stanje. Dok ne steknemo naviku i odreknemo se izbora. Prvi sledeći korak obično je premijum aplikacija koja mora da se plati, a zatim sledi ukidanje one besplatne. U tu fazu još nismo stigli, ali idemo u tom pravcu.
Jedna od usputnih posledica „umiranja“ web-a je ograničenje slobode govora. Na internetu ste bili na klik od drugačijeg mišljenja, ako vam je bilo do toga. Sa mobilnim aplikacijama je znatno komplikovanije, potreban je veći trud da biste je spustili, otvorili, snašli se na njoj. Naravno, uvek možete da idete na mobilni brauzer, ali vas i on gura ka aplikaciji (ako postoji), a i sporiji je i nezgrapniji. Pravljen je za drugačiji uređaj i to se vidi čak i ako je prilagođen svakom ekranu, to jest skalabilan.
Internet budućnosti biće cenzurisan, misli Kris Dikson, analitičar. Ta cenzura neće biti politička već ekonomska, uvode je već pomenuti Epl i Gugl koji nastoje da u novac pretvore svoju dominaciju na mobilnim uređajima. Oni već kontrolišu gotovo trećinu prihoda koji svaka aplikacija ostvari. S druge strane autori aplikacija i sadržaja jedva su dočekali da se stvori sistem koji će im omogućiti da nešto zarade na netu, pa makar za to platili 30 odsto zarade. Jer do sada su sve davali besplatno.
Nekada je bilo dovoljno da imate ideju i mogli ste da napravite sajt koji vidi ceo svet. Tako su nastali i-bej, Jutjub pa i sam Gugl, kaže Dikson. To je bila čar slobode interneta. Danas je neophodno da „ubedite“ Epl i Gugl da vas stave u radnju.
Nego, čitate li vi ovo na mobilnom uređaju?
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve