img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Borkova Siriza, ili: šta je Bebek bez brkova

11. mart 2015, 18:12 Teofil Pančić
Copied

Ne možemo svi da budemo sve, niti svima sve pristoji; ko ovo zanemari, lako može da "ispadne glup u društvu"

Na HRT-u ovih (tje)dana ide serijica Crno-bijeli svijet, koju redovno pratim, prevashodno iz sentimentalnih razloga: smeštena je u godinu 1980., najviše u Zagreb; nedaleko odande, u Ljubljani, mesecima umire Drug Tito; prethodno je iz istog grada, kao i iz Rijeke, na osetljive mlade duše navalio specifični SFRJ pank, a iz Zagreba, te ubrzo i iz Beograda, takoreći u živom prenosu, te sezone 1980/81. dolazi nam novi val/talas. I sve je u seriji, dakako, obavijeno ozračjem Starog koji/koje umire, i Novog koje dolazi, koje je u vazduhu i u zraku, kondenzuje se i materijalizuje na naše oči… Elem, valja se tome nekako prilagoditi ako ne želite da vas vreme pregazi.

Ima, dakle, momenat u jednoj epizodi, usputna klinačka konverzacija, kao, jedan je načuo da Bijelo dugme – tih godina pojam vrha mejnstrima i oveštalih rok dinosaurusa – sprema novu ploču koja će muzički, a i imidžom benda, biti „skroz novovalna“, a drugi mu odvraća da je to nemoguće: „Ma daj, pa zamisli samo da Bebek obrije one brkove, na šta bi ličio!“.

Fora je, naravno, u tome da gledalac dolazi iz budućnosti, i on zna na šta će Bebek uistinu ličiti bez brkova, jer naravno da će se svih petoro izvršilaca sviračko-pevačkih radova u najprofitabilnijem sarajevskom OOUR-u uredno obrijati & podašišati, nema šale i vrdanja kad poslovođa Brega nešto naredi… I tako se Bijelo dugme uistinu ukrcalo na taj new wave voz đipivši na zadnju platformu, i nije da na toj njegovoj „novotalasnoj“ ploči nema dobrih pesama (moji favoriti: Lova i Hotel motel), ali budimo razumni: vešti trgovac Bregović samo je hteo da bude „u trendu“, ali Bijelo dugme je Bijelo dugme, i s Novim talasom suštinski nije imalo nikakve veze, niti je uostalom trebalo da je ima, iz elementarno razumnog razloga: ne možemo svi da budemo sve, niti svima sve pristoji. Ko sistematski prenebregava ovu elementarnu istinu, opasno rizikuje da ispadne glup u društvu.

Borislav Borko Stefanović, univerzalni funkcioner Demokratske stranke, nekada je i sam bio panker (doduše, negde trećeg-četvrtog naraštaja), svirao je neko vreme u Generaciji bez budućnosti, jednom od najboljih pank bendova Novog Sada, istorijski „najpankerskijeg“ grada istočne polovine SFRJ. I to je sasvim u redu. Pitanje je samo je li iz te rane faze svog dijalektičkog razvoja nešto stvarno naučio…

Nakon niza drugih soliranja u DS-u (zanimljivo je, bajdvej, kako u Đilasovo vreme nije iskazivao potrebu za solo deonicama, nego je poslušno pumpao bas u pozadini…), Borko S. poslednjih se nedelja pročuo po ponešto bizarnoj inicijativi da bi Demokratska stranka trebalo da povrati svoj navodno zagubljeni politički identitet – obaška i poverenje potencijalnih glasača – oštrim zaokretom ulevo, a na tragu grčke Sirize. Jer, to je, je li tako, jedan progresivan evropski trend (takoreći, novi talas…) kojem bi se valjalo priključiti („brijem bradu, brkove, da ličim na Pankrte“), a kad mogu Grci zašto ne bismo i mi, a kad je već tako zašto se DS ne bi strateški samopostavio na čelo tog talasa, zašto da nam neki balavci ukradu show…

I stvarno, zašto ne bi? Pa, samo iz hiljadu razloga, koji se svi slivaju u jedan: stvarnost nije isto što i fantazije malog Perice. Za početak, srpski i grčki kontekst bitno se razlikuju. Neki su njihovi problemi, dakako, slični, no većina nije. Jug „stare Evrope“ (uz Grčku tu su Španija, Portugal, Italija…) ima i bitno drugačiju političku istoriju i nasleđe od „nove Evrope“, tj. „postkomunističkih“ zemalja, čak i onih Grčkoj mentalitetski bliskih. Zato još nema politički relevantnih parnjaka Sirize u balkansko-pravoslavnoj Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj ili Rumuniji, kamoli u Češkoj, Poljskoj ili, šta znam, Estoniji, i teško da će ih uskoro biti. Ne bavim se na ovom mestu pitanjem da li je to „dobro“ ili „loše“ – duga je to priča, i nije u fokusu ove kolumne.

Osim tog konteksta, velika je razlika u samim partijama. Siriza je složen, decentralizovan pokret izrazito (to nije nužno isto što i „ekstremno“) levičarskih partija i pokreta, komunističkih, anarhističkih i tome sličnih; ta scena u Grčkoj ima dugu i duboku tradiciju. Bili vi za ili protiv toga, verovali u njihovu „recepturu“ ili ne, morate se složiti da su autentični, jer im praksa logično proističe iz teorije, tj. ideologije. Na drugoj strani, DS je stranka političkog centra, eventualno levog centra, u onom smislu koji ove odrednice imaju u postkomunističkim zemljama – što nije baš isto kao u „staroj Evropi“. DS je otuda stranka kojoj najviše gravitiraju ne nužno materijalno dobrostojeći, ali zato relativno nužno obrazovaniji, prosvećeniji, ako hoćete emancipovaniji slojevi društva. Manje-više sve postkomunističke zemlje izrodile su tokom tzv. tranzicije bar po jednu takvu jaku stranku, i obično ozbiljni problemi s demokratijom u tim društvima nastanu kad takva stranka više nije jaka – pogledajte Rusiju, Mađarsku ili Makedoniju, delimično čak Češku. Takvoj stranci neko temeljitije „levičarenje“ naprosto ne stoji, ona ne ume to da radi, nije tako formatirana, u takvom izdanju ne izgleda verodostojno. Pa, kako onda izgleda? Kao Željko Bebek kad obrije brkove: dobar vokal i dalje je tu, ali mu više ne verujemo jer ne liči na sebe; a nekome ko ne liči na sebe ne biste verovali da je počeo liči na nešto drugo, nego biste zaključili da više ne liči ni na šta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure