img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nepal – Razorni zemljotres

Smrt i očaj u dolini Katmandua

29. april 2015, 20:09 Sanja Šojić
Copied

Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka desetine hiljada hipika hrlilo je na Srednji istok i Indijski potkontinent, a Katmandu je bio nezaobilazna stanica na "putu za Istok". Glavni grad Nepala i sama zemlja opevani su u mnogim pričama kao carstvo mira i slobode, a zbog knjige Katmandu Stevana Pešića bezbroj ljudi sa ovih prostora stiglo je do kraljevine u podnožju Himalaja. Hipika odavno nema u tolikom broju, ali su Nepal nastavili da obilaze neki drugi posetioci, iako je XXI vek doneo ovoj zemlji političke tenzije i građanski rat. Razorni zemljotres od 25. aprila će mnogo toga promeniti u ionako neveseloj svakodnevici Nepala

Slike hramova i palata pre i posle zemljotresa, izbezumljenih ljudi koji spavaju u improvizovanim šatorima od plastične folije bez struje i vode obišle su svet. To su samo neke od posledica najgoreg zemljotresa koji je pogodio Nepal u poslednjih 80 godina. Pored ljudskih žrtava čiji se broj trenutno procenjuje na više od 4000 (strahuje se da bi mogao da bude daleko veći), zemljotres je naneo veliku štetu monumentalnim građevinama koje su predstavljale kulturnu baštinu ove zemlje i bile pod zaštitom Uneska. One su ujedno bile i najveće turističke atrakcije Nepala. Strahovit zemljotres jačine 7,9 stepeni Rihterove skale 25. aprila praktično je sravnio sa zemljom kulturnu istoriju nacije. Osim žrtava u Nepalu, u Indiji su od zemljotresa stradale 34, u Tibetu 12, a u Bangladešu dve osobe.

Dolina Katmandua, glavnog grada Nepala, koja je 1979. godine upisana na listu svetske baštine, pretvorena je u grobnice i ruševine. Pad Darara kule, zdanja visokog 62 metra, bio je koban za 200 ljudi. Ova kula je izgrađena 1832. godine i otvorena je za posetioce u poslednjih deset godina. Od kule danas nije ostalo ništa osim temelja. Darbar trg (Dvorski trg) koji ima oblik spiralne školjke, jednog od simbola Bude, takođe je uništen. Na njemu su se nalazile grupe spomenika koje predstavljaju niz verskih i umetničkih dostignuća – Hram hiljadu Buda iz XII veka, Šivin hram Kumbešvara, Krišnin hram Krišna Mandir, budistički manastir Hiranjavarma vihara iz XII veka, Indrin hram Mačendranat. Nakon zemljotresa svi ovi objekti su delimično oštećeni ili potpuno uništeni. Slično je i sa istorijskom četvrti Baktapur i kulturnim jezgrom grada Patana, koji su takođe teško pogođeni zemljotresom. Prema stručnoj proceni, rekonstrukcija ovih objekata trajaće od pet do deset godina. Uz nenadoknadive ljudske žrtve, kakav će uticaj na budućnost Nepala imati razaranje njegove kulturne baštine, tek će se videti.

SIROMAŠNA ZEMLJA: Nepal je jedna od najsiromašnijih zemalja u Aziji, čiji je BDP po glavi stanovnika manji nego u Sudanu i Jemenu. BDP je rastao oko četiri odsto godišnje u proteklih nekoliko godina, a nezaposlenost je iznosila oko 40 odsto. Dobar deo stanovništva se bavi poljoprivredom samo za sopstvene potrebe. Jedini pouzdan izvor prihoda i šansa za razvoj bio je turizam. Skoro milion stranaca dolazilo je svake godine da vidi kulturno-istorijske spomenike i legendarni Mont Everest, najviši vrh sveta. Turizam je činio oko osam odsto privrede i zapošljavao sedam odsto radne snage. Međutim, još posle prošlogodišnje velike lavine sa 12 žrtava na Mont Everestu priliv turista znatno se smanjio, a uz najmanje 18 osoba poginulih u lavini na Himalajima koju je izazvao zemljotres sada će se stanje zasigurno pogoršati. Kineske vlasti već su zabranile pristup severnoj strani Mont Everesta iz bezbednosnih razloga, tako da je penjanje i planinarenje na Himalajima dovedeno u pitanje. Prema preliminarnim procenama Američkog geološkog zavoda, privreda Nepala, nacije sa 27,8 miliona ljudi, mogla bi da pretrpi štetu od 9 do 50 odsto BDP-a. Procenjuje se, takođe, da bi obnova svih razorenih mesta, uz korišćenje odgovarajućih građevinskih standarda za područja podložna zemljotresima, mogla da košta više od pet milijardi dolara.

Prednost Nepala je što ima prilično dobre odnose sa susednim državama. Jedina šansa da prevaziđe posledice razornog zemljotresa jeste da dobije i na najbolji način iskoristi obimnu međunarodnu pomoć. Za tako nešto potrebno je jedinstvo u zemlji koju osim siromaštva guše i političke podele koje datiraju još od vremena građanskog rata koji je završen 2006. godine. Međunarodna javnost apeluje na dve suprotstavljene strane, maoiste i monarhiste, da svoju aktivnost sada složno usmere na obnovu Nepala. Preživelima su potrebni voda, hrana, medicinska pomoć i krov nad glavom.

U najvećem krematorijumu Katmandua, Pašupatiju, stotine porodica pali svoje bližnje. Vlada je pozvala na masovnu kremaciju, pored ostalog da bi se sprečilo širenje zaraze. Crni dim, plač i vrisak preživelih prostiru se tim delom grada.

SLIKE NESREĆE: Stara palata u Katmanduu,…
SLIKE NESREĆE: Stara palata u Katmanduu,...
…posledice lavine u Himalajima,… fotografije: fonet / ap
...posledice lavine u Himalajima,... fotografije: fonet / ap
…raščišćavanje ruševina…
...raščišćavanje ruševina...
…i pogrebni obredi
...i pogrebni obredi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure