Bosanskohercegovački srednjoškolci su prošle godine započeli borbu protiv jednog od najvećih problema u tamošnjem obrazovnom sistemu – segregacije. Prvu bitku su nedavno dobili u Jajcu
Učenici srednjih škola u Jajcu su nakon godinu dana istrajne borbe dobili bitku sa kantonalnim vlastima tako da ovaj grad neće dobiti školu koja bi kao pedeset i peta po redu funkcionisala po principu segregracije na osnovu etničke pripadnosti. To se, inače, naziva „dvije škole pod jednim krovom“. Protiv takve prakse bore se veliki broj učenika, predstavnici međunarodne zajednice, a tu je i presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine koji je još 2014. godine po tužbi organizacija civilnog društva donio odluku da je organizovanje škola na etničkom principu i odvajanje učenika očit primjer diskriminacije. Srednjoškolci iz Jajca kažu da neće odustati od insistiranja da se potpuno ukinu „dvije škole pod jednim krovom“.
Više od dvije decenije u BiH prisutan je ovaj sistem po kome djeca različitih nacionalnosti u istoj školskoj zgradi odvojeno pohađaju nastavu, imaju različite nastavne planove, profesore i obilježja u učionicama. Nacionalne stranke ne odustaju od tog modela i tamo gdje nije zaživio dovršavaju započeti proces razdvajanja učenika. Jajački srednjoškolci, od kojih je pobuna krenula, a koji su uglavnom hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, zajedno pohađaju nastavu po hrvatskom planu iako su u osnovnoj školi učili po principu odvojenih nastavnih planova, hrvatskog i bosanskog. Takvim sistemom su zadovoljniji u odnosu na prethodni kojim su bili odvojeni. Predstavnici Vijeća učenika Srednje strukovne škole Jajce tvrde da se u odvojenim školama odgajaju mladi nacionalisti i da oni ne žele živjeti u takvom društvu jer su svjedoci da nacionalizam i loše politike tjeraju mlade ljude iz Jajca i BiH. U prilog tom stavu stoji podatak da je 80.000 mladih samo prošle godine napustilo tu državu, a jedan dio njih je tu odluku donio u potrazi za boljim obrazovnim sistemom.
„Ne želimo podjele. Svi se družimo zajedno i slažemo se. Nakon što smo bili odvojeni u osnovnoj, bilo je prekrasno kada smo počeli ići zajedno u srednju školu. Sve ćemo učiniti da nas ne podijele“, jasno je rekla učenica trećeg razreda Admira Kasumna na jednom od prvih protesta i naglasila da joj kao Bošnjakinji ne smeta šahovnica u okviru grba Herceg Bosne koji se nalazi na svjedočanstvu koje dobijaju na kraju školske godine. Njen godinu dana mlađi školski drug Ivica Jukanović predstavio je ostale zahtjeve u vidu kvalitetnog nastavnog plana i programa koji neće vrijeđati ničiji nacionalni sentiment. „Ne želimo da nam se dijele škole, ali to nije jedino. Želimo da smo u školi svi ravnopravni. Želimo da Bošnjaci dobiju svoja svjedočanstva i nacionalnu grupu predmeta“, rekao je.
…panorama Jajca;…
Do niza protesta srednjoškolaca iz Jajca, a zatim učenika i iz drugih bosanskohercegovačkih gradova, došlo je nakon što su zastupnici u Skupštini Srednjobosanskog kantona podržali inicijativu za osnivanje srednje škole u Jajcu na bosanskom jeziku. Kantonalna ministarka obrazovanja Katica Čerkez tada je naglasila da osnivanje mješovite srednje škole u Jajcu koja bi radila po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku ima podršku lokalne zajednice i Vlade SBK, a primjedbe javnosti na tu odluku mjesecima nije uvažavala. Umjesto toga, tvrdila je da su odvojene škole jedino moguće rješenje i da one nisu diskriminatorne jer odražavaju „čiste zajednice“ na terenu. Na molbu srednjoškolaca za razgovor, Čerkez je rekla da ne razumije zašto ne žele da uživaju u raspustu i „idu u disko“ umjesto da diskutuju s njom o diskriminaciji, te da smatra da je njihova borba – borba sa vjetrenjačama. „Ovo je pritisak međunarodne zajednice, a vi ste samo njihov mehanizam. Šta vam je? Pa, budite toga svjesni. Oni su vas samo iskoristili“, izjavila je ministarka Čerkez.
Njeni stavovi i izjave nisu se promijenili čak ni nakon što je zbog velikog pritiska javnosti odluka promijenjena tako da će u postojeće dvije škole, koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu, uz ranije uvedeni bosanski jezik i vjeronauku, djeci biti omogućeno da izučavaju istoriju i geografiju BiH, a moći će izabrati i kako će izgledati njihova svjedočanstva.
…protest đaka protiv podela
Inače, predstavnici međunarodne zajednice godinama već upozoravaju na moralne i pravne probleme vezane za ovaj model, koji je nakon građanskog rata osmišljen kao privremen u periodu konsolidacije. Šef misije OSCA Džonatan Mur podsjetio je i na „mnogobrojna snažna protivljenja fenomenu ‘dvije škole pod jednim krovom’ u Bosni i Hercegovini“, te rekao kako se posvetilo puno vremena i resursa u suprotnom smjeru – „da ujedinimo škole, uštedimo resurse i podignemo kvalitet obrazovanja“.
Razdvajanje učenika po nacionalnosti je problematično i iz finansijskih razloga. Realnost u ovih pedeset škola je da imaju duplu administraciju, duple nastavnike i za predmete koji nisu nacionalna grupa predmeta, dvije pravne službe, dva direktora, dvostruke troškove.
Problem „dvije škole pod jednim krovom“ specifičan je za Bosnu i Hercegovinu, baš kao što je specifično ono što u većini slučajeva nedostaje za rješavanje problema u ovoj državi – politička volja. Stručnjaci vjeruju da bi se problem mogao riješiti kroz rješavanje problema nastavnog plana i programa i da je ključ rješenja u kurikularnoj reformi koja bi donijela jedinstven plan i program za područje cijele zemlje. Takav nastavni plan bi djeci, ali i nastavnicima, pružao mogućnost da uče jedni o drugima, a fokusirao bi se na kvalitet, a ne na nacionalni identitet djeteta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.