img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Dan D za TV

25. april 2018, 19:49 Dragan Ilić
foto: fonet / aleksandar levajković
Copied

Veliki medijski koncern očigledno stvara jedinstven medijski prostor od Triglava do Vardara, sa auditorijumom nekadašnje SFRJ

Po svemu sudeći, biće ovo izuzetno zanimljivo televizijsko proleće u Srbiji. Nećete videti dramatične promene u programskim šemama, ali će doći do suštinskih promena na polju vlasničke strukture. Komercijalne televizije, u prvom redu TV Pink i Antena grupa (TV Prva i O2), ponašale se kao dve udavače rivalke, koje se takmiče koja će se što bolje udati, jer je u naše krajeve pristigao KKR, bogati američki investicioni fond koji u regionu „lepe cure traži“.

Do sada je KKR, direktno ili preko „ćerki firmi“ u Srbiji, investirao u kablovski distribucioni sistem SBB, zatim kablovske kanale: N1, osam SK kanala, Grand TV, Cinemanija, Ultra. Dakle, Amerikanci su već prisutni u veoma značajnoj meri, pa bi dolazak na naše medijsko tržište bio ono što se u biznisu zove „game changer“. Dnevne novine danima uglavnom spekulišu o toku pregovora i veličini ponuđenih ili odbijenih cifara, od kojih se gledaocima zaista vrti u glavi. Prva zvanična naznaka da se menja struktura vlasništva stigla je sa Televizije Pink, kada je u Nacionalnom dnevniku javljeno da je Željko Mitrović hitno sazvao sastanak sa regionalnim direktorima svoje kompanije. Nije propušteno da se javi kako je Željko odbio ponudu da svoju kompaniju (sve sa avio-službom) proda za pola milijarde evra. Međutim, za sada je list „Danas“ objavio na osnovu pouzdanih izvora da je Pink prodao Pink CG i Pink BiH fondu KKR. Radi se o „ćerkama“ Pinka koje već postoje u okruženju i imaju nacionalnu pokrivenost u tim zemljama. Pink CG važi za kanal koji, gle čuda, podržava vlast, dok Pink BiH uspeva da svoj program balansira i prikazuje u oba bosanska entiteta, što je svakodnevna medijska diplomatija, odnosno hodanje po jajima. Naravno, baš na TV Pinku, gotovo svakodnevno, N1 nazivaju „CIA TV“. Dakle, kada je reč o novcu, rodoljupci ipak umeju da pronađu pravu cenu. Bilo je potpuno očekivano da ovakva akvizicija usledi nakon što je KKR kupio komercijalne televizije u Sloveniji (TV Pop) i Hrvatskoj (Nova TV).

„Informer“, koji najglasnije protestuje zbog moguće „medijske okupacije Srbije“ od strane Dejvida Petreusa, opasnost vidi u medijskoj koncentraciji.

MEZIMICE PRED UDAJU: „Politika“ je donela veoma stručnu analizu poslovanja kompanije Pink International, zaključno sa 2016. godinom, jer konsolidovani izveštaj o kompaniji za 2017. logično, nije još objavljen. Pa neće valjda da objavljuju zdravstveni karton mlade pred udaju! Ipak, za sada se manje-više pouzdao zna da je do ovog trenutka 10 odsto vlasništva Pinka kupila Direct media, a glavni problem predstavljaju krediti i zaduženja ove kompanije. Tu navodno spada 45 miliona evra dugoročnih obaveza, 16 miliona kratkoročnih obaveza i krediti kod AIK banke u vlasništvu Miodraga Kostića, 4,7 miliona evra. Dug Pinka je 3,8 puta veći od profita, bez kamata, poreza i amortizacije i 1,7 puta veći od kapitala kompanije, što se, kako piše „Politika“, knjiži kao ozbiljna zaduženost.

Slične pripreme vrši i druga potencijalna udavača Antena grupa, koju je „Informer“ već prodao Amerikancima. Tu se pominju stotine miliona evra, mada do ovog trenutka nije stigla iole ozbiljna potvrda ove transakcije.

Cilj je dakle: ne ostati drugi, van krila velikog medijskog koncerna koji očigledno stvara jedinstven medijski prostor od Triglava do Vardara, sa auditorijumom nekadašnje SFRJ. Veličinu ove investicije potvrdio je i Aleksandar Vučić sa rukovodstvom KKR-a, gde je pozdravio investicije, bez obzira što je N1 najdosledniji kritičar njegovog rada. To otprilike govori o mogućnosti lokalne politike da utiče na jedan ovako moćan medijski sistem. Postoji i treći scenario koji prati ovo TV provodadžisanje. Stopirana je medijska strategija za Srbiju čiji nacrt su kritikovali u zemlji i inostranstvu. Biće formirana nova radna grupa, napisan novi nacrt, a Vučić je insistirao da se u taj posao uključi i OEBS, koji je dosledno imao zamerke na stanje medijskih sloboda. Nekako usput, objavljena je još jedna važna informacija: da je na vanrednoj sednici Saveta REM-a doneta odluka o raspisivanju konkursa za dodelu TV frekvencije za zemaljsko emitovanje na teritoriji cele Srbije. Setićete se da je isto telo, posle niza neuspelih sednica bez kvoruma, ranije zaključilo da je za Srbiju postojeći broj nacionalnih kanala i više nego dovoljan. Bila je to racionalna odluka, pa ne znam šta se to u međuvremenu dogodilo pa nam je potreban novi kanal – na prilično siromašnom medijskom tržištu. Možda je vlast želela da dobije još jednu televiziju koja će je zauvek voleti – pogađate, zainteresovana je BK grupa.

PASTORKE I GAZDA: A kako izgleda kada vas vlast ne voli, ili kada jede sopstvenu decu, videlo se ovih dana na primeru kablovskog kanala gde se redovno pojavljuju lideri opozicije Naša Balkan TV. Pritisak je tekao ustaljenom metodom, prvo mesecima poreska inspekcija, zatim skidanje sa distributivnih sistema IPTV (Telekom), KDS (Pošta) i ostalih koji su pod kontrolom vlasti, i konačno izbacivanje iz prostorija „Filmskih novosti“. Direktor i vlasnik Zoran Bašanović, prvi savetnik Aleksandra Vučića još iz 2012. Pre toga bio je njegova medijska podrška na putu ka vlasti, a danas je savetnik premijera Makedonije Zaeva i razočarani prvoborac SNS-a, baš kao i Dejan Anđus, još jedan intimus, ili kum, koji se nije snašao u raspodeli plena nakon dolaska na vlast. Dakle, dok se priprema za dolazak Amerikanaca, vlast se obračunava sa mangupima u sopstvenim redovima.

Na kraju, pitanje svih pitanja je: koliko je uopšte medijski biznis u Srbiji isplativ? Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ekonomsko poslovanje televizija u Srbiji nije tržišno. Jednostavno, na našem tržištu je nemoguće preživeti ako se odbiju prihodi koje televizije imaju od najvećih klijenata, a to su državna preduzeća i institucije (Telekom, ministarstva, zavodi, Lutrija, itd.). Ukoliko niste u milosti vlasti, nećete imati pristup značajnim državnim fondovima za oglašavanje kojima se ovde već decenijama kupuje poslušnost medija. Dakle, kada dolazite kao strani investitor, važno je obezbediti političke kontakte i održavati ih, jer vlast ima mehanizme kojima će vas dovesti u neravnopravan položaj. Takođe, Srbija je, u želji da izađe u susret ovdašnjim medijskim tajkunima, dobila zakone koji su po mnogo čemu jedinstveni u Evropi. Kod nas je moguće da isti medijski koncern bude istovremeno i distributer, ali i proizvođač kontenta, medijskih sadržaja. Tako se stvara legalna mogućnost medijskog monopola, odnosno distributer će moći da emituje svoje sadržaje i da druge produkcije i distributere stavi u podređen položaj.

Međutim, kada u region dođe investicioni fond koji će imati svoju kablovsku distribuciju, svoje programe i tržište od preko 20 miliona gledalaca, onda na tom tržištu više ništa nije isto. Ne nadajte se, dragi gledaoci, nekom neverovatnom obogaćenju TV ponude ili padu cena usluge, od toga verovatno neće biti ništa, jedina posledica će biti stvaranje jedinstvenog medijskog prostora, a tek ćemo videti šta će to praktično značiti, ta buduće televizijska Pax Americana.

Zato je valjda još bizarnije zvučala vest iz gerontološkog centra u Jagodini. Tamo je u svađi, a zatim i tuči, jedan besni korisnik – ubio drugog! Povod je bio spor oko izbora programa koji će gledati. Pobili su se zbog daljinskog, a ja samo mogu da se pitam šta je to na televiziji bilo vredno života jednog gledaoca?

Ili nas je domaća televizija taman toliko sludela da će nas sada tako navučene preprodavati budućim vlasnicima…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure