Odbegli bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski dobio je u Mađarskoj azil po hitnom postupku. Samo što su u zakonu navedeni drugi izuzeci za izbeglički status: maloletna deca bez pratnje, žrtve seksualnog nasilja, žene u drugom stanju
Za „Vreme“ iz Budimpešte
Otkud Nikola Gruevski baš u Mađarskoj? Ovo pitanje postavljaju oni koji ništa ne znaju o Mađarskoj Viktora Orbana, o unutrašnjem neoliberalnom uređenju države, o simpatijama njenog šefa vlade prema Istoku (Putin, Erdogan, Si Đinping), pa ni o ambicijama da Mađarska u odnosu sa zemljama Balkana preuzme ulogu tutora.
O funkcionisanju zemlje u kojoj je ogromna većina medija pod direktnom kontrolom vlade govori i komunikacija državne štampe nakon pojavljivanja prve vesti o novom prebivalištu Gruevskog. Pošto više nije mogla da se sakrije činjenica (Fejsbuk poruka samog Gruevskog) da je bivši makedonski premijer u Budimpešti, provladini mediji su počeli kampanju da je on žrtva Soroševih plaćenika, koji su sada na vlasti u Makedoniji, da mu je suđenje bilo namešteno, a život ugrožen. Prema tome, sasvim je „logično i ljudski“ da mu je Orban pružio utočište.
Sam premijer se do sada samo jednom izjasnio o svom makedonskom prijatelju. U hodu je rekao da je to „pravno pitanje“, te da pitaju pravnike.
…i Viktor Orban
DIPLOMATSKA AKCIJA: Mađarska je javnost, ona koja ne gleda, ne sluša i ne čita samo državne medije, imala priliku da sazna (uglavnom iz makedonskih, albanskih i crnogorskih izvora) da je Gruevski u ambasadi Mađarske u Tirani zatražio azil. Potom su se pojavile vesti o direktnom učešću mađarskih diplomata u automobilskom transferu Gruevskog do Budimpešte. Sledila je reakcija vlasti: Mađarska nije učestvovala ni na koji način u izlasku bivšeg premijera iz Makedonije. To se ponavlja sve vreme. Vešto formulisana rečenica je tačna, jer je po svemu sudeći Gruevski sam organizovao prelazak u susednu Albaniju. Ali posle toga je nastupila „diplomatska misija“ mađarskih državnih službenika kroz Albaniju, Crnu Goru i Srbiju do Mađarske.
U međunarodno-pravnom smislu najosetljivije je pitanje ulaska u Mađarsku, jer se radi o šengenskoj granici, a Gruevski ju je prešao bez pasoša. Drugo je pitanje da su mađarske vlasti prekršile sopstvene zakona, jer bi na osnovu njih Gruevski trebalo da se nalazi u tranzitnoj zoni ili kod Horgoša ili kod Kelebije.
Državna propaganda na to kaže da je reč o VIP izbeglici, o političaru koji je deset godina bio na čelu vlade Makedonije, te da je on zato izuzetak. Samo što su u zakonu navedeni drugi izuzeci za regularni izbeglički status: maloletna deca bez pratnje, žrtve seksualnog nasilja, žene u drugom stanju. Opozicioni poslanici u mađarskom parlamentu pitaju kojoj od tih grupacija pripada Gruevski?
IDEOLOŠKO–POSLOVNA BLISKOST: Pitanje je zašto se Viktor Orban odlučio na ovaj rizičan spoljnopolitički potez. Niko ne sumnja da je odluka zato lično njegova u zemlji u kojoj se ni direktor nekog provincijskog pozorišta ne može imenovati bez odobrenja sa najvišeg mesta.
Najverovatnije postoji osovina Skoplje–Budimpešta–Moskva zasnovana na ideološkoj sličnosti Gruevskog, Orbana i Putina, pri čemu se zna ko je tu najjači. Gruevski je izmislio složenicu „Stop Soroš“, zahvaljujući kojoj je Orban u aprilu ponovo dobio dvotrećinsku većinu na parlamentarnim izborima. Tu su, takođe, mađarske investicije u Makedoniji: ljudi bliski mađarskom premijeru kupili su nekoliko medija koji svesrdno pomažu VMRO-DPMNE, partiju na čijem čelu je dugi niz godina bio Gruevski.
Treba dodati da ovo nisu jedine slične investicije Budimpešte. U Sloveniji je investirano u korist Janeza Janše. I sam Orban je učestvovao u kampanjama njemu bliskih stranaka na Balkanu. Malo je drugačija situacija sa Srbijom, gde se finansijska pomoć pruža vojvođanskim Mađarima, ali ne samo njima nego u principu svim novopečenim mađarskim državljanima. Ali nije to najvažniji razlog izvanrednih odnosa između Srbije i Mađarske, nego Vučićev i Orbanov sličan odnos prema Putinu.
Orban se sastaje sa ruskim predsednikom dva puta godišnje, što je neuobičajeno s obzirom da mu je zemlja još uvek članica NATO-a i Evropske unije. Vezuje ih i ruski zajam veći od deset milijardi evra za nuklearku broj dva u Pakšu. Uostalom, njegovi idoli neoliberalizma su Putin, Erdogan, predsednik Kine Si Đinping, kao i vladari Azerbejdžana i Uzbekistana. Ima ih i više, uslov je samo da budu protivnici liberalne demokratije.
Prema tome, kada god se na Balkanu jedna zemlja koleba između Zapada i Rusije, Orban će stati na stranu koja sledi Putinov put. To logično proizlazi iz njegove „antibirokratske“ borbe protiv EU, a bogami i protiv SAD. Primer za ovo potonje je njegovo uporno „ne“ ostanku Srednjoevropskog univerziteta (CEU) u Budimpešti, bez obzira na molbe američkog ambasadora koga je imenovao Donald Tramp, Orbanov američki idol.
Posle svega nema dileme zašto se Gruevski nalazi u Mađarskoj. Pitanje je šta će se dalje desiti.
Postoji mogućnost da će Orban posle nekog vremena uskratiti azil Gruevskom i vratiti ga makedonskim vlastima. Mala je, ipak, šansa za takav ishod. Moralo bi da dođe do ogromnog pritiska EU, a i u tom slučaju je teško zamislivo da bi mađarski premijer pristao da popusti posle spektakularnog vozikanja Gruevskog po brdovitom Balkanu u mađarskom diplomatskom automobilu.
Za sada je Gruevski protivno svim međunarodnim i mađarskim zakonima dobio azil. To je bilo očekivano s obzirom na karakter i odnose glavnih aktera. Očekivana posledica: tradicionalno nemoćno gunđanje EU i Orban koji se učvršćuje na poziciji ozbiljnog Putinovog igrača.
I dalje nije isključeno da će se Gruevski u nekom trenutku naći u avionu Aeroflota za Moskvu ili neku drugu destinaciju. Ne treba gubiti iz vida činjenicu da je jedan od automobila koji su vozikali bivšeg makedonskog premijera nosio tablice beloruskog diplomatskog predstavništva u Srbiji. Sve ostaje u porodici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak i Mišel Obama su možda poslednje značajne ličnosti Demokratske stranke koje su formalno podržale Kamalu Haris, što je odraz želje Baraka Obame da ostane, barem javno, čovek koji je iznad sukoba u partiji
ZF je jedan od najvažnijih proizvođača auto-delova u Nemačkoj - i oseća promene u industriji svom snagom. Koncern planira da u naredne četiri godine samo u Nemačkoj ukine do 14.000 radnih mesta
Većina žrtava u izraelskom vazdušnom napadu na školu u Deir-al Balahu u centralnoj Gazi su žene i deca, a u školi je smešteno više od 4.000 raseljenih ljudi
Primena Izbornog zakona Republike Srpske, za koji se Milorad Dodik pobrinuo da ga usvoji Narodna skupština RS „ozbiljno bi potkopala ulogu Centralne izborne komisije BiH, nanela bi nepopravljivu štetu demokratskom izbornom procesu i pravnoj stabilnosti i ugrozila legitimnost izbornog procesa“
Kandidat Republikanske stranke na predstojećim predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama Donald Tramp nije naveo kada planira miting u gradić u kome je Tomas Metju Kruks pokušao da ga ubije
Sinoć je u Parizu ceremonija otvaranja Olimpijskih igara bila uzbudljiva veličanstvena emocija zbog nikad, ali nikad, viđene predstave o zajedništvu, slobodi, ljubavi, lepoti, radosti. Šteta što neki ovdašnji mediji to nisu umeli i hteli da vide
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!