img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska i Nemačka

Dvojac bez kormilara

13. март 2019, 20:48 Andrej Ivanji
fotografije: ap
Copied

Svojom vizijom Evropske unije Emanuel Makron se opet kandidovao za njenog lidera. Njegovi predlozi su uglavnom naišli na uzdržanost ili odbijanje u Berlinu. U Bregzitom i ostalim krizama uzdrmanoj EU stvari mogu da se pomeraju samo ako se zajednički upregnu Berlin i Pariz

Bregzit, prezaduženi jug, siromašni istok, autokratija u Poljskoj i Mađarskoj, države prvog i drugog reda, antibriselska vlada u Italiji, nadolazeći nacionalizam i desni populizam, izbeglice iz Afrike i sa Bliskog istoka, neusaglašena spoljna i bezbednosna politika, odnos prema pretnji Trampove Amerike i Putinove Rusije, odlazak Angele Merkel u penziju. Evropska unija deluje kao raštimovani orkestar kome je hitno potreban novi dirigent. Ma koliko da je bila osporavana, kancelarka Nemačke je do sada imala tu ulogu.

Otkako je u maju 2017. slavodobitno stupio na mesto predsednika Francuske, Emanuel Makron, međutim, ne krije da on sebe vidi kao lidera EU, ako ne i čitave Evrope. Krajem septembra iste godine održao je na Sorboni vatreni govor pun entuzijazma i elana, predstavio svoju viziju „suverene, ujedinjene, demokratske Evrope“ koju „moramo nanovo da osnujemo“, da „pronađemo u sebi hrabrosti da utabamo taj put“. Rekao je tada i da onima koji propovedaju „mržnju, podele ili povratak na nacionalne interese“ neće prepustiti ni pedalj evropskog prostora.

Makronova inicijativa je promeškoljila Evropsku uniju, unela živost u učmali evropski projekat i podsetila na nekadašnji elan kojim se decenijama gradila evropska zajednica naroda, mirnodopski projekat zasnovan na demokratiji, prosperitetu i zajedničkom tržištu. Angela Merkel je, doduše, načelno podržala svog mlađanog francuskog kolegu, ali bez nekog ubedljivog oduševljenja. Uskoro se Makronova vizija koja odiše njegovom „ljubavlju prema Evropi“, kako su neki komentarisali, izjalovila na nemačkoj uzdržanosti, Orbanovom prkosu ili Salvinijevim salvama protiv Brisela. Oni koji propovedaju „mržnju, podele ili povratak na nacionalne interese“ osvojili su mnogo evropskog prostora.

Istovremeno, Francusku su uzdrmali „žuti prsluci“, Makronova popularnost je kod kuće počela naglo da opada, a evropski komšiluk uglavnom odmahnuo rukom na njegove liderske ambicije.

A onda je, godinu i po dana posle govora na Sorboni, nepuna tri meseca pred evropske izbore 26. maja, Makron ponovo preuzeo inicijativu u Evropi.


MESEČARI

U eseju koji na sličan način apeluje na jedinstvo i zajedništvo kao govor na Sorboni, Makron se početkom marta 2019. obratio „građankama i građanima Evrope“ i upozorio ih da ne smeju da budu „mesečari“. Aluzija na knjigu Kristofera Klarka Mesečari – kako je Evropa krenula u rat 1914. bila je nedvosmislena. Esej su prenele dnevne novine u svih 28 članica Evropske unije.

„Ako danas sebi dozvoljavam da vam se direktno obratim, onda to ne činim samo u ime istorije i vrednosti koje nas spajaju, već zato što moramo hitno da delujemo“, piše Makron na početku eseja. On upozorava na evropske izbore na kojima se „odlučuje o sudbini kontinenta“, te da od Drugog svetskog rata „Evropa nije bila tako važna“, a istovremeno „u tako velikoj opasnosti“.

Makron navodi Bregzit kao simbol za krizu u Evropi koja nije na odgovarajući način reagovala na potrebu naroda za zaštitom usled previranja u današnjem svetu. „Bregzit je i simbol za zamku u koju je Evropa upala“, piše Makron. A zamka nije članstvo u Evropskoj uniji, već su to „laži i neodgovornost, koje bi mogle da je razore“. Jer: nacionalističko odvajanje ne može ništa da ponudi, ono predstavlja odbijanje bez perspektive, ono lažnim tvrdnjama iskorišćava bes ljudi i obećava sve moguće. Makron poziva „građanke i građane“ da se „ponosno i trezveno“ suprotstave toj „manipulaciji“.


USAGLAŠAVANJE EU

Nakon vatrenih reči i gotovo poetske brige za Evropu Makron postaje konkretniji: zalaže se za zajedničku graničnu policiju i upravu za azil EU na principima stroge granične kontrole i za zajedničku regulativu za izdavanje azila; traži da se usaglašeno sa NATO-om povećaju vojni izdaci i da se osnuje Evropski savet za bezbednost u koji će biti uključena i Velika Britanije bez obzira na Bregzit.

Makron, dalje, želi da osnuje „evropsku agenciju za zaštitu demokratije“ te traži da se zabrani da „strane sile“ finansiraju evropske političke partije.

Bivši investicioni bankar zalaže se i za reformu pravilnika o konkurenciji u Evropi i trgovinske politike, za kažnjavanje ili zabranu preduzeća koja krše standarde o zaštiti čovekove okoline, zaštiti podataka ili plaćanja poreza, te da se po američkom ili kineskom uzoru za obavljanje javnih poslova privileguju evropska preduzeća.

Naveo je i osnivanje „evropske klimatske banke“ iz koje bi se finansirao ekološki preobražaj Evrope.

A onda je Makron apelovao i da se na nivou EU promeni socijalna politika: da se uvede osnovno osiguranje za radnike koje bi garantovalo da u svakoj državi EU dobijaju istu nadoknadu na istom radnom mestu, te da se u čitavoj EU uvede isti minimalni dohodak o kojem bi se svake godine iznova pregovaralo.


HLADNA REAKCIJA BERLINA

Ma koliko Makron sebe doživljavao kao reformatora i (više ne tako) novu zvezdu na evropskom nebu, bez podrške Nemačke ništa unutar EU ne može da se pokrene. A u Berlinu su mnoge njegove reformatorske ideje odbijene.

NASLEDNICA ANGELE MERKEL: Anegret Kramp-Karenbauer

Umesto kancelarke Angele Merkel, reč je uzela njena naslednica na čelu Hrišćansko-demokratske unije (i možda na čelu buduće vlade) Anegret Kramp-Karenbauer i predstavila svoj koncept EU. Ona je odbacila Makronovu ideju o uvođenju obaveznog minimalca koji bi bio isti u čitavoj EU, kao i da se privileguju evropska preduzeća kod javnih poslova i tendera. AKK, kako je skraćeno zovu zbog rogobatnog imena, ignorisala je u svom viđenju EU Makronov omiljeni projekat – zajednički budžet evrozone.

AKK umesto toga predlaže da se ukine drugo sedište Evropskog parlamenta u Strazburu, te da činovnici EU ne budu više izuzeti od plaćanja poreza na dohodak. Ona se zalaže da celovita EU bude zastupljena jednim glasom u stalnom Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, a može da zamisli i zajednički budžet EU za investiranje u zajedničko istraživanje, razvoj i tehnologiju.

AKK principijelno jeste, kao i Makron, za pooštravanje spoljnih granica Šengenskog prostora, ali umesto neke zajedničke imigracione politike traži da se odmah na granici EU utvrđuje po kom osnovu i da li uopšte nekog treba pustiti da uđe u Uniju.

Nije se usprotivila Makronovoj ideji o osnivanju Evropskog saveta za bezbednost sa sve Britanijom, ali je predložila da se prilikom promena Evropskih ugovora od samog početka uključe sve države članice EU, a ne da se sve vrti u krugu „briselskih elita“, „zapadnih elita“ ili nekakvih „proevropskih elita“. Nemački nedeljnik „Špigel“ u tome je prepoznao podršku Makronovoj ideji da se do kraja godine održi Evropska konferencija na kojoj bi se diskutovalo o svim nužnim promenama evropskog političkog projekta, „bez tabua“, uključujući i eventualno preradu postojećih ugovora.

Stiče se utisak da izlaganja Makrona i Kramp-Karenbauer manje imaju ambiciju da istorijski reformišu EU, a više da mobilišu birače pred evropske izbore na kojima bi desni populisti mogli da odnosu pobedu. Predsednik austrijske koalicione vlade narodnjaka i desnih slobodarskih populista Sebastijan Kurc je mnoge Makronove predloge nazvao „utopijskim“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Dronovi napadaju Moskvu

Rat u Ukrajini

30.јун 2026. I.M.

Pod naletom ukrajinskih dronova: I Rusija gori, zar ne

Rusiju pogađa nestašica goriva, a Moskva beleži duge redove na pumpama. Ukrajinski napadi na rafinerije dodatno pojačavaju pritisak na Kremlj, analizira CNN

Rat u Ukrajini

28.јун 2026. M. L. J.

Rusija: Zapaljena velika rafinerija

Ukrajina je danas zapalila veliku rafineriju nafte na jugu Rusije, pri čemu su poginule najmanje dve osobe, saopštile su ruske vlasti

Albanija

27.јун 2026. Rašela Šehu (DW)

Flamingo revolucija u Albaniji

Više od tri sedmice neprekidnih svakodnevnih protesta pretvorilo je „Flamingo revoluciju“ u najveći protestni pokret u Albaniji od pada komunizma

Naoružavanje

27.јун 2026. Artur Saliven (DW)

Tenkovi su opet u modi: Nemci i Francuzi ulažu milijarde

Nemačka i Francuska će kontrolisati najvećeg evropskog proizvođača tenkova

Zemljotres u Venecueli

27.јун 2026. A. P.

Raste broj žrtava u Venecueli, nastavlja se potraga za nestalima uz nove potrese

Američki geološki zavod procenjuje da postoji značajna verovatnoća da će broj žrtava nastaviti da raste

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure