img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska i Nemačka

Dvojac bez kormilara

13. mart 2019, 20:48 Andrej Ivanji
fotografije: ap
Copied

Svojom vizijom Evropske unije Emanuel Makron se opet kandidovao za njenog lidera. Njegovi predlozi su uglavnom naišli na uzdržanost ili odbijanje u Berlinu. U Bregzitom i ostalim krizama uzdrmanoj EU stvari mogu da se pomeraju samo ako se zajednički upregnu Berlin i Pariz

Bregzit, prezaduženi jug, siromašni istok, autokratija u Poljskoj i Mađarskoj, države prvog i drugog reda, antibriselska vlada u Italiji, nadolazeći nacionalizam i desni populizam, izbeglice iz Afrike i sa Bliskog istoka, neusaglašena spoljna i bezbednosna politika, odnos prema pretnji Trampove Amerike i Putinove Rusije, odlazak Angele Merkel u penziju. Evropska unija deluje kao raštimovani orkestar kome je hitno potreban novi dirigent. Ma koliko da je bila osporavana, kancelarka Nemačke je do sada imala tu ulogu.

Otkako je u maju 2017. slavodobitno stupio na mesto predsednika Francuske, Emanuel Makron, međutim, ne krije da on sebe vidi kao lidera EU, ako ne i čitave Evrope. Krajem septembra iste godine održao je na Sorboni vatreni govor pun entuzijazma i elana, predstavio svoju viziju „suverene, ujedinjene, demokratske Evrope“ koju „moramo nanovo da osnujemo“, da „pronađemo u sebi hrabrosti da utabamo taj put“. Rekao je tada i da onima koji propovedaju „mržnju, podele ili povratak na nacionalne interese“ neće prepustiti ni pedalj evropskog prostora.

Makronova inicijativa je promeškoljila Evropsku uniju, unela živost u učmali evropski projekat i podsetila na nekadašnji elan kojim se decenijama gradila evropska zajednica naroda, mirnodopski projekat zasnovan na demokratiji, prosperitetu i zajedničkom tržištu. Angela Merkel je, doduše, načelno podržala svog mlađanog francuskog kolegu, ali bez nekog ubedljivog oduševljenja. Uskoro se Makronova vizija koja odiše njegovom „ljubavlju prema Evropi“, kako su neki komentarisali, izjalovila na nemačkoj uzdržanosti, Orbanovom prkosu ili Salvinijevim salvama protiv Brisela. Oni koji propovedaju „mržnju, podele ili povratak na nacionalne interese“ osvojili su mnogo evropskog prostora.

Istovremeno, Francusku su uzdrmali „žuti prsluci“, Makronova popularnost je kod kuće počela naglo da opada, a evropski komšiluk uglavnom odmahnuo rukom na njegove liderske ambicije.

A onda je, godinu i po dana posle govora na Sorboni, nepuna tri meseca pred evropske izbore 26. maja, Makron ponovo preuzeo inicijativu u Evropi.


MESEČARI

U eseju koji na sličan način apeluje na jedinstvo i zajedništvo kao govor na Sorboni, Makron se početkom marta 2019. obratio „građankama i građanima Evrope“ i upozorio ih da ne smeju da budu „mesečari“. Aluzija na knjigu Kristofera Klarka Mesečari – kako je Evropa krenula u rat 1914. bila je nedvosmislena. Esej su prenele dnevne novine u svih 28 članica Evropske unije.

„Ako danas sebi dozvoljavam da vam se direktno obratim, onda to ne činim samo u ime istorije i vrednosti koje nas spajaju, već zato što moramo hitno da delujemo“, piše Makron na početku eseja. On upozorava na evropske izbore na kojima se „odlučuje o sudbini kontinenta“, te da od Drugog svetskog rata „Evropa nije bila tako važna“, a istovremeno „u tako velikoj opasnosti“.

Makron navodi Bregzit kao simbol za krizu u Evropi koja nije na odgovarajući način reagovala na potrebu naroda za zaštitom usled previranja u današnjem svetu. „Bregzit je i simbol za zamku u koju je Evropa upala“, piše Makron. A zamka nije članstvo u Evropskoj uniji, već su to „laži i neodgovornost, koje bi mogle da je razore“. Jer: nacionalističko odvajanje ne može ništa da ponudi, ono predstavlja odbijanje bez perspektive, ono lažnim tvrdnjama iskorišćava bes ljudi i obećava sve moguće. Makron poziva „građanke i građane“ da se „ponosno i trezveno“ suprotstave toj „manipulaciji“.


USAGLAŠAVANJE EU

Nakon vatrenih reči i gotovo poetske brige za Evropu Makron postaje konkretniji: zalaže se za zajedničku graničnu policiju i upravu za azil EU na principima stroge granične kontrole i za zajedničku regulativu za izdavanje azila; traži da se usaglašeno sa NATO-om povećaju vojni izdaci i da se osnuje Evropski savet za bezbednost u koji će biti uključena i Velika Britanije bez obzira na Bregzit.

Makron, dalje, želi da osnuje „evropsku agenciju za zaštitu demokratije“ te traži da se zabrani da „strane sile“ finansiraju evropske političke partije.

Bivši investicioni bankar zalaže se i za reformu pravilnika o konkurenciji u Evropi i trgovinske politike, za kažnjavanje ili zabranu preduzeća koja krše standarde o zaštiti čovekove okoline, zaštiti podataka ili plaćanja poreza, te da se po američkom ili kineskom uzoru za obavljanje javnih poslova privileguju evropska preduzeća.

Naveo je i osnivanje „evropske klimatske banke“ iz koje bi se finansirao ekološki preobražaj Evrope.

A onda je Makron apelovao i da se na nivou EU promeni socijalna politika: da se uvede osnovno osiguranje za radnike koje bi garantovalo da u svakoj državi EU dobijaju istu nadoknadu na istom radnom mestu, te da se u čitavoj EU uvede isti minimalni dohodak o kojem bi se svake godine iznova pregovaralo.


HLADNA REAKCIJA BERLINA

Ma koliko Makron sebe doživljavao kao reformatora i (više ne tako) novu zvezdu na evropskom nebu, bez podrške Nemačke ništa unutar EU ne može da se pokrene. A u Berlinu su mnoge njegove reformatorske ideje odbijene.

NASLEDNICA ANGELE MERKEL: Anegret Kramp-Karenbauer

Umesto kancelarke Angele Merkel, reč je uzela njena naslednica na čelu Hrišćansko-demokratske unije (i možda na čelu buduće vlade) Anegret Kramp-Karenbauer i predstavila svoj koncept EU. Ona je odbacila Makronovu ideju o uvođenju obaveznog minimalca koji bi bio isti u čitavoj EU, kao i da se privileguju evropska preduzeća kod javnih poslova i tendera. AKK, kako je skraćeno zovu zbog rogobatnog imena, ignorisala je u svom viđenju EU Makronov omiljeni projekat – zajednički budžet evrozone.

AKK umesto toga predlaže da se ukine drugo sedište Evropskog parlamenta u Strazburu, te da činovnici EU ne budu više izuzeti od plaćanja poreza na dohodak. Ona se zalaže da celovita EU bude zastupljena jednim glasom u stalnom Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, a može da zamisli i zajednički budžet EU za investiranje u zajedničko istraživanje, razvoj i tehnologiju.

AKK principijelno jeste, kao i Makron, za pooštravanje spoljnih granica Šengenskog prostora, ali umesto neke zajedničke imigracione politike traži da se odmah na granici EU utvrđuje po kom osnovu i da li uopšte nekog treba pustiti da uđe u Uniju.

Nije se usprotivila Makronovoj ideji o osnivanju Evropskog saveta za bezbednost sa sve Britanijom, ali je predložila da se prilikom promena Evropskih ugovora od samog početka uključe sve države članice EU, a ne da se sve vrti u krugu „briselskih elita“, „zapadnih elita“ ili nekakvih „proevropskih elita“. Nemački nedeljnik „Špigel“ u tome je prepoznao podršku Makronovoj ideji da se do kraja godine održi Evropska konferencija na kojoj bi se diskutovalo o svim nužnim promenama evropskog političkog projekta, „bez tabua“, uključujući i eventualno preradu postojećih ugovora.

Stiče se utisak da izlaganja Makrona i Kramp-Karenbauer manje imaju ambiciju da istorijski reformišu EU, a više da mobilišu birače pred evropske izbore na kojima bi desni populisti mogli da odnosu pobedu. Predsednik austrijske koalicione vlade narodnjaka i desnih slobodarskih populista Sebastijan Kurc je mnoge Makronove predloge nazvao „utopijskim“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropski parlament

Nakon Trampovih pretnji

20.januar 2026. I.M.

Evropski parlament suspenduje ratifikaciju trgovinskog sporazuma EU i SAD

Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje

Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure