img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraga o obaranju malezijskog putničkog aviona

Tajna leta MH17

26. jun 2019, 20:31 Jovana Georgievski
fotografije: ap
Copied

Strelkov, Grjuza, Hmuri i Krot – ovo su kodna imena optuženih za "ubistvo 298 ljudi" prilikom pada malezijskog putničkog aviona na jugoistoku Ukrajine 2014. godine. Za trojicom državljana Rusije i jednim državljaninom Ukrajine raspisana je međunarodna poternica. Ova imena je prošle srede objavio Međunarodni istražiteljski tim za utvrđivanje uzroka tragedije na letu MH17

Četvrtak 17. jul 2014. godine. Oko deset ujutro Kontraobaveštajno odeljenje ukrajinske Službe bezbednosti presreće telefonski razgovor dvojice pripadnika proruskih snaga samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR). Čovek, čije je kodno ime Burjat, pita Hmurog: „Gde da napunimo ovu lepoticu?“ i obaveštava da je stigao u Donjeck. „Ovu na koju ja mislim? B…M?“, hoće da potvrdi Hmuri. „Da, BUK-BUK“, odgovara Burjat i kaže da je sa „lepoticom“ stigla i posada. Lepotica je raketni PVO sistem tipa BUK. Borbe između proruskih i ukrajinskih snaga tih dana se intenziviraju. Samo nekoliko sati ranije oboren je ukrajinski lovac Suhoj SU-25.

U Amsterdamu, udaljenom skoro 2400 kilometara vazdušnom linijom od Donjecka, dva brata i sestra iz Australije – Ivi (12), Mo (10) i Otis (8) – na aerodromu se pozdravljaju sa mamom i tatom Maslin. Njih troje sa dedom prolaze kontrolne punktove i stižu do gejta. Roditelji planiraju da još malo putuju po Evropi pre nego što se vrate u Australiju.

Boing 777 Malezijan erlajnza leti za Kuala Lumpur i jedan je od 160 putničkih aviona koji tog dana treba da nadlete jugoistok Ukrajine. Pilot zna da je zbog oružanog sukoba zabranjeno leteti na visini manjoj od 9700 metara. Nad Ukrajinom se podiže na nešto više od 10.000 metara.

Oko 4.45 po podne, prema pisanju portala Daily Beast, deca iz sirotišta u pograničnom gradiću Torez u Donjeckoj oblasti primećuju nešto što liči na „velike ptice“ koje „lete“ prema njima. Deci u ovom gradu nije prvi put da čuju zvuk eksplozije dok utrčavaju u zgradu. „Ptice“ koje su primetili u stvari su ljudska tela. Dva padaju baš u njihovo dvorište. Od 283 putnika i petnaest članova posade na letu MH17 Malezijan erlajnza niko nije preživeo.

Oko pola sata nakon nesreće proruski dobrovoljac Igor Girkin (nadimak Strelkov) objavio je video pogođenog aviona na društvenoj mreži VKontakte, ruskoj verziji Fejsbuka. „Upozorili smo ih – ne letite našim nebom“, napisao je Strelkov, kao da nije odmah shvatio da se radilo o putničkom avionu.


BEZ UPOZORENJA

U Centru za forenzička istraživanja u gradu Hilmersumu na severu Holandije, koji radi pod okriljem Međunarodnog istraživačkog tima za utvrđivanje uzroka pada MH17, tokom analize ostataka aviona pronađene su igračke, uređaji koji su sačuvali fotografije žrtava na lako prepoznatljivim turističkim lokacijama širom Evrope i jedna polupojedena kesa čipsa. „Nijedna država niti međunarodna organizacija nije eksplicitno upozorila na rizike po civilnu avijaciju, niti je ijedna država zabranila svojoj avio-kompaniji da leti preko jugoistočne Ukrajine. Nisu bile uvedene nikakve restrikcije letenja“, navodi se u izveštaju Međunarodnog istražiteljskog tima.

Nalazi istražitelja se poklapaju sa podacima grupe istraživačkih novinara BellingCat koja je uradila nezavisnu rekonstrukciju slučaja: BUK iz kojeg je oboren avion je u vlasništvu Vojske Rusije, tačnije 53. zenitne brigade iz Kurska. U jugoistočnu Ukrajinu iz Rusije je ušao 17. juna oko jedan ujutro, a jugoistok Ukrajine napustio ubrzo nakon pada aviona.


STRELKOV I HMURI

Dan nakon pada aviona na sajtu forum–antikvarijat.ru, na kojem se proruski dobrovoljci dopisuju sa simpatizerima i među sobom, o padu aviona oglasio se korisnik pod nadimkom „Stariji podoficir“. On komentariše da je objava snimka telefonskog razgovora rezultat izdaje Moskve i navodi da u Lugansku traju borbe između proruskih i ukrajinskih snaga. „Ovo [što Ukrajinci rade, prim.prev.] je terorističko gađanje industrijskih i stambenih zona (za razliku od boinga, o tome niko ne piše). Situacija je identična kao u Bosni 1992–1993, kada je Slobodan Milošević odlučio da ne pruži potpunu podršku svojim oslobodiocima… Je l’ se svi sećaju kako se to završilo? Predsednik je misteriozno umro u zatvoru, a Srbija je ponižena.“

Aktivni članovi foruma se „Starijem podoficiru“ obraćaju sa Igor Nikolajevič. Ova prepiska navela je istraživače BellingCata na zaključak da „Stariji podoficir“ verovatno nije niko do Igor Nikolajevič Girkin, veteran ratova devedesetih u Bosni. Girkin se 1992. pridružio kozačkim formacijama koje su se borile na strani Vojske Republike Srpske.

Diskusiji o sumnjama u izdaju pridružuje se i korisnik pod nadimkom „Loš vojnik“ i objavljuje da je on zamenik ministra odbrane Donjecke Narodne Republike Sergej Nikolajevič Petrovski. On je Hmuri. On je iskreno vaš, „Loš vojnik“. Optuženi Stelkov i Hmuri – Igor Girkin i Nikolaj Dubinski (Petrovski) sami su za ruske medije potvrdili da se trenutno nalaze u Rusiji. Strelkov je za ruski Interfaks izjavio da „dobrovoljci nemaju nikakve veze sa obaranjem aviona“.

Kako je Međunarodni istraživački tim objasnio za holandske medije, optužnica protiv četvorke je u dobroj meri zasnovana na podacima koje je prikupio ukrajinski vojni istražitelj Ivan Bezjazikov. U Ukrajini mu se trenutno sudi za veleizdaju. Bezjazikova su 2014. godine zarobile proruske snage, pa se tako našao u odredu Hmurog. „Ja sam samo pokušao da preživim“, objašnjavao je Bezjazikov 2016. pred sudom. Podatke o proruskim dobrovoljcima Bezjazikov je ponudio u pokušaju nagodbe, a preti mu do petnaest godina zatvora i konfiskacija imovine.


LAŽNI I PRAVI SVEDOCI

Kako prenosi informativna agencija RIA, predsednik Rusije Vladimir Putin prokomentarisao je podizanje optužnice rečima da „Rusija nikada nije bežala od odgovornosti“. On kaže da se Rusija pažljivo upoznala sa nalazima Međunarodnog istraživačkog tima. „Smatram da protiv Rusije ne postoje nikakvi dokazi“, naveo je on.

Putin je u više navrata izražavao nezadovoljstvo činjenicom da predstavnici Rusije nisu učestvovali u radu tima, jer im „nije bilo dozvoljeno da učestvuju“, i istakao da u radu tima jeste učestvovala Ukrajina koja je „povredila međunarodno pravo“ i „nije zatvorila vazdušni prostor nad potezom u kojem su se dešavala ratna dejstva“. On je takođe podsetio da je Rusija već predstavila rezultate svoje nezavisne istrage.

U julu 2014. godine, načelnik ruskog Generalštaba Andrej Katapolov izjavio je da su ruski radari na dan obaranja aviona uhvatili signal ukrajinskog lovca koji se navodno približavao malezijskom avionu. Već u decembru pojavio se i prvi svedok u prilog tvrdnje da je malezijski avion oborila Ukrajina – ukrajinski vojnik čiji je iskaz potvrđen na detektoru laži.

Oglasila se i fabrika Almaz-Antej, koja proizvodi rakete za PVO tipa BUK, a navela je i da se tip rakete kojom je avion oboren u Rusiji ne proizvodi od 1999. godine, kao i da je Rusija sve svoje rakete tog tipa uništila 2011. godine. Međutim, rekli su iz fabrike, ovaj tip raketa poseduje Vojska Ukrajine. Poslednji svedok – lažni dispečer španskog porekla – koji je navodno takođe video kako se ukrajinski lovac približava putničkom avionu, kasnije je u okviru drugog slučaja koji je vođen protiv njega priznao da je za svoj iskaz od Rusije dobio 48.000 dolara.


ANTIRUSKA ZAVERA I EKONOMSKA KORIST

Ministarstvo odbrane Rusije uporno se drži stava da ruski BUK-ovi nikada nisu bili van granica zemlje. U međuvremenu, ruska strana je dala na uvid i navodne strogo poverljive dokumente koji dokazuju da je raketa kojom je oboren malezijski avion pripadala Ukrajini. Njihovu verodostojnost potvrđuje samo časna ruska reč.

„Samovoljno određivanje krivih i izmišljanje željenih rezultata postalo je normalna stvar za naše zapadne kolege“, rekli su iz ruskog Ministarstva odbrane za TASS. Takav stav deli i premijer Malezije Muhamed Mahatir. On je prošle nedelje izjavio da je istraga Međunarodnog istraživačkog tima politički motivisana i uperena protiv Rusije. Neki u takvim izjavama naslućuju čisto ekonomsku korist: Rusija, kao jedan od najvećih potrošača palminog ulja na svetu, uvozi ga iz Malezije koja je druga u svetu po proizvodnji palminog ulja. Malezija je u martu ove godine ušla u proces nabavke novih aviona za isporuke ulja.

Dok se u Savetu Evrope razmatralo da se Rusiji vrati pravo glasa u tom telu, koje joj je ukinuto nakon aneksije Krima, pred Savetom bezbednosti UN pročitano je pismo holandskog fonda Stichting Vliegramp MH17 koji pomaže porodicama nastradalih. U pismu se navodi da je Rusija nedovoljno sarađivala na istrazi o rušenju aviona i poziva se Savet Evrope „da privremeno odloži vraćanje punopravnog članstva Rusiji“. Ništa nije vredelo: u utorak 25. juna 2019. Rusiji su ubedljivom većinom glasova vraćena sva prava u Savetu Evrope.


GDE SU OSUMNJIČENI

Ministarstvo pravde Holandije objavilo je prošle nedelje da porodice žrtava, od kojih je 55 već podnelo tužbu protiv Rusije pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, mogu da računaju i na besplatnu pravnu pomoć.

Većini porodica kompenzaciju su već isplatila osiguravajuća društva i Malezijan erlajnz. Među njima su i Maslinovi, čije je troje dece poginulo prilikom pada aviona. Detalji nagodbe nisu poznati.

Međunarodni tim istražitelja najavio je podizanje novih optužnica protiv odgovornih za obaranje aviona. Oni sumnjaju da je posada BUK-a, koji je prema njihovim nalazima vraćen u Rusiju, bila sastavljena od ruskih vojnika. U međuvremenu, prvi sledeći korak holandskih istražitelja je da uputi zvanični dopis Rusiji i Ukrajini kako bi se utvrdilo gde se optuženi nalaze. Njima će se suditi u Holandiji.

„Nećemo tražiti ekstradiciju od Rusije i Ukrajine, jer njihovi ustavi zabranjuju izručenje svojih državljana, ali tražićemo saradnju“, izjavio je za holandske medije načelnik centralnog krivičnog odeljenja holandske policije Vilbert Paulisen. Početak suđenja najavljen je za mart 2020. godine. Ukoliko optuženi ne budu uhapšeni, suđenje će početi pred praznom optuženičkom klupom.

Četvorka sa poternice

GDE JE ISTINA: Međunarodni istražiteljski tim i četvorica optuženih (u pozadini)

Igor Girkin – Strelkov

Bivši pukovnik Federalne službe bezopasnosti Rusije. U vreme obaranja aviona bio je vrhovni komandant tzv. vojske samoproglašene Donjecke Narodne Republike. Tim istraživačkih novinara portala BellingCat uspeo je da utvrdi da je sa drugim osumnjičenim, Dubinskim, Strelkov 18. jula 2014. telefonski ugovarao vraćanje PVO tipa BUK u Rusiju. Veteran je sa ratišta u Avganistanu, Čečeniji i Bosni. Komentarišući optužbe za Interfaks, Girkin je ocenio da je besmisleno svedočiti, i da ne planira da razgovara ni sa kakvim istražiteljima.

Sergej Dubinski – Hmuri

U julu 2014. godine bio je na čelu tzv. Generalštaba (rus. GRU) DNR. BellingCat je potvrdio da je Hmuri, koji se predstavlja pod lažnim imenom Petrovski, zapravo Sergej Dubinski – bivši pripadnik Vojske Rusije, poreklom iz Donjecka. Učestvovao je u zarobljavanju ukrajinskog vojnog istražitelja Ivana Bezjazikova, koji je bio među proruskim dobrovoljcima. „Sergej je otišao iz cele ove priče još 2014, i od tada živi u Rusiji. On nema nikakve veze sa boingom, ne učestvuje ni u kakvim vojnim poslovima, živi kao civil“, rekao je portparol Generalštaba DNR za TASS.

Oleg Pulatov – Grjuza, Halif

Bivši pukovnik ruskih vazdušno-desantnih jedinica. U trenutku obaranja aviona bio je jedan od komandira u sklopu Generalštaba DNR. Učestvovao je u čuvanju BUK-a na teritoriji koju kontrolišu proruske snage.

Leonid Harčenko – Krot

Vlasti Ukrajine optužuju Harčenka za terorizam, i za njim je raspisana međunarodna poternica. Istraživački tim BellingCat pretpostavlja da je Harčenko prisustvovao lansiranju rakete kojom je avion oboren, te da je umešan u operaciju premeštanja BUK-a nazad u Rusiju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.januar 2026. Nina Verkhojzer / DW

Svetska trka u naoružavanju: Rekordne sume za Bundesver

Nemačka vojska na svom računu ima do sada neviđeni iznos koji se troši na naoružanje i vojnu opremu. Šta Bundesver kupuje za silne milijarde?

Farmaceutska industrija

30.januar 2026. N. M.

Nova ekonomija: AstraZeneca ulaže u Kini 15 milijardi dolara

Farmaceutska kompanija AstraZeneca najavila je da će do 2030. godine uložiti 15 milijardi dolara u Kinu - u proširenje proizvodnje lekova i centara za istraživanje i razvoj

Fridrih Merc

Nemačka

30.januar 2026. Nemanja Rujević

Kancelar kudi Nemce: Radite više, radite bolje

Kancelar Fridrih Merc traži da Nemci rade više, da budu „fleksibilniji“ i da ne idu na bolovanja. Zato žanje kritike

Senat, Vašington

Sjedinjene Američke Države

30.januar 2026. K. S.

Dogovor u Vašingtonu: Izbegnuta delimična obustava finansiranja vlade

Demokrate i republikanci postigli su dogovor kojim se izbegava delimična obustava rada savezne vlade SAD, dok će Ministarstvo za unutrašnju bezbednost biti privremeno finansirano na dve nedelje

Poluge srebra

Srebro

29.januar 2026. Angela Gepfert (DW)

Cena zlata obara rekorde, a vrednost srebra raste još brže

Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure