img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spasavanje vinove loze na severu Burgundije

Šabli je šabli

14. април 2021, 21:52 Ivan Ivanji
foto: titouan rimbault
Copied

Temperatura u regiji Šabli je ovog marta padala i na minus deset stepeni. Vinogradari koji nisu investirali u grejanje vinograda spasavali su čokote loze paleći baklje. Velika polja su noću svetlela kao da su zvezde sišle sa neba da zaštite vino

Srpski voćari koji su se uzdali u svoje zasade bresaka i kajsija kunu boga, vladu, a najviše sebe. Jutarnji mrazevi su uništili do 70 odsto njihove proizvodnje i očekivane zarade ovog leta. Ipak nisu stradale za Srbiju daleko važnije sorte voća, pre svega maline i višnje, jer nisu tako brzo procvetavale.

Poljoprivredna proizvodnja u Srbiji je bila i ostala neka vrsta lutrije – zavisi od meteoroloških uslova i sreće ko će, kada su nepovoljni, izvući živu glavu, jer na pomoć države u času nevolje malo ko može da računa. U Nemačkoj i Austriji su voćari ovog hladnog proleća pokušavali da smanje štetu neobičnim metodama: palili su slamu, pa nastalu toplotu širili ventilatorima. Ukoliko šteta ipak bude bila tolika da može da se proglasi prirodna katastrofa, država će voćarima u celosti finansijski nadoknaditi izgubljeno.

Prijateljica iz Banata mi priča da su nekada i naši voćari u previše hladna proleća palili vatre pod breskvama i kajsijama, što je izisikivalo celonoćno stražarenje da se žar ne bi rasplamsao u vatru koja bi napravila još veću štetu. Sada jedva pronalaze dovoljno sezonskih radnika za berbu, a kamoli za takve akcije, koje se ni finansijski ne bi isplatile.

Problema sa hladnim prolećem ove godine imali su i francuski vinogradari, posebno u regiji Šabli.


NAJČISTIJI ŠARDONE

Šabli nije samo određena teritorija u Burgundiji u Francuskoj, nego i ime vrste belog vina i pojam za najkvalitetnije kapljice. Postoje i daleko skuplja, po mišljenju poznatih enologa, bolja bela vina, ali „šabli je šabli“. Proizvodnja i prodaja namirnica, posebno vina, u Francuskoj je strogo kontrolisana. Za to je zadužen Nacionalni institut za poreklo i kvalitet kao organ Ministarstva poljoprivrede, poznat pod skraćenicom INAO (Institut national de l’orogine et de la qualité). Vinogradar za koga bi se saznalo da je odstupio od propisanih pravila, praktično bi propao.

Sva se vina iz Burgundije smatraju vrhunskim. Šabli se nalazi na najsevernijem delu pokrajine, eksperti kažu na gornjoj granici do koje se uopšte mogu saditi kvalitetne loze. INAO je uokvirio teritoriju od 1698 hektara i, uz mnogobrojne druge propise, odredio da se samo vina nastala od loze šardone koja tu raste mogu nazvati „šabli“.

Tu nastaju prvi nesporazumi. „Šabli“ je zaštićeni brend, loza šardone nije, a mnogi misle ili da su šabli i šardone jedno te isto, ili nešto sasvim drugačije. Nekada davno sam i ja to brkao. Na poziv Fordove fondacije, boravio sam 1984. u SAD, organizovali su mi susrete sa raznim ljudima, pa me je tako u Majamiju neki bogataš pozvao na večeru u skupom restoranu, a ja sam u svom dnevniku zapisao šta smo jeli i pili i zabeležio: „… američki šabli ni po čemu ne zaostaje za francuskim…“.

Greška, reč je o šardoneu, loza je iz regije Šabli preneta u čuveni region Napa valley u Kaliforniji, klima tamo do te mere odgovara izvorno francuskoj lozi, da je na takmičenjima u Francuskoj šardone iz Amerika ponekad prestizao originalni šabli.

Ljubitelji šablija kažu da je to „najčistiji šardone“.


SPASONOSNA BAKLJADA

Zbog severnog položaja regionu Šabli često prete jutarnji mrazevi. U prosečnoj godini i kada su dani topliji, temperatura u martu preko noći pada na oko 0,5 stepeni. Tu mi pada na pamet genijalni Vladimir Bulatović Vib, koji je jednom napisao da je čoveku kome je jedna noga u rerni upaljenoj na 200 stepeni, a druga noga u frizu, u proseku odlično.

Najkatastrofalnija po šabli bila je 1957. godina – propala je cela berba, u čitavom regionu spaseno je grožđa dovoljnog tek za 132 boce. Pošto je zbog mraza berba bila loša i 1945, 1951. i 1953, vinogradari su odlučili da preduzmu neke mere. Primenu metode prekrivanja vinograda plastikom sa izbodenim rupama radi strujanja vazduha, koja se primenjuje kod raznog voća, INAO je za region Šabli zabranio jer „to nije prirodno“. Zbog toga su postavljene peći na naftu kod svakog trećeg čokota, do 250 peći po hektaru, koje u proseku troše 140 litara nafte na sat. Nekada su svake noći ljudi morali da proveravaju temperaturu i eventualno dogrevaju peći, a danas su neki elitni vinogradi potpuno automatizovani. Ko je imao para i volje da instalira takav sistem, može mirno da spava.

Većina vinogradara sa lozom šardone, međutim, nije htela da investira u sistem za zagrevanje vinograda, a ove godine u martu temperatura je padala čak na minus 10 stepeni. Spasavali su rod tako što su ručno palili baklje uz čokote. Televizije su prenosile snimke sa pogledom na velika polja pod lozom koja su kroz noć svetlela kao da su zvezde sišle sa neba da zaštite vino.


SKUP UKUS

Najbolji šabli ima oznaku grand cru (čitaj „gran kri“). Pod cru se u Francuskoj podrazumeva kada je nešto zasađeno. Boca vina šabli gran kri iz 2018. košta trenutno oko 60 evra. Pristojan šabli može da se kupi i u Srbiji, u beogradskim vinotekama nalazio sam ga po ceni između 3.885 i 7.515 dinara. Upoređujući cene boca istih proizvođača i godišta u Nemačkoj, ustanovio sam da kod nas boca šablija nije skuplja, ponekad je čak i jeftinija negu na tržištu EU.

Državne mere dozvoljavaju bescarinski uvoz 2,5 miliona litara vina iz EU, ali to nije prava konkurencija domaćim vinima ili onim uvezenim iz zemalja sa postjugoslovenskog prostora, jer potrošnja vina u Srbiji iznosi 60 do 65 miliona litara, znači da je šabli u tom moru tek jedna kapljica.

Prve sadnice vinove loze rimski carevi ovdašnjeg porekla uneli su na ovaj prostor već u trećem veku. Car Prob ubijen je u svom vinogradu 282. godine blizu današnje Sremske Mitrovice, o čemu sam pisao u mom romanu Dioklecijan.


PAORSKI SF

Unesrećeni srpski uzgajivači bresaka i kajsija možda će čak i dobiti neku državnu pomoć, ali za srpsku poljoprivredu oni su mali problem. Mnogo više bi moglo da se očekuje od uzgoja goveda – rogate marve, kako divanimo u Banatu – jagnjadi i ovaca, a pre svega svinja. Teoretski se za srpke seljake otvaraju ogromna tržišta, ali nemamo dovoljno veliku ponudu. Evo jednog primera: u Srbiji se trenutno uzgaja oko 2,8 miliona svinja, a donedavno ih je bilo dvostruko više. Sve je povezano i sa demografijom, masovnim napuštanjem sela.

Uprkos tome, ne napušta me nada da to može da se promeni, da pomoć dolazi sa neočekivane strane – od IT-sektora i od pandemije. Jer, svet će se promeniti, srpska poljoprivreda nužno takođe.

U građevinarstvu su još pre nekoliko decenija radnici na gradilištima džakove cementa na leđima nosili na osmi sprat, sada taj posao obavljaju majstori u kabinama ogromnih dizalica pritiskajući dugmiće. Neki francuski vinogradari su palili cele noći baklje da bi zaštitili svoj šabli, ali su drugi mirno spavali jer je legija kompjutera preuzela sve poslove. Neće doći do nezaposlenosti zbog upotrebe računara, nego do doškolovavanja i kraćeg radnog vremena.

Kod nas seoska imanja bivaju sve jeftinija, ali nam je pandemija virusa korona pokazala sve prednosti života u prirodi. Što su sela bolje umrežena, to život na selu znači manje odricanja od pogodnosti urbanih sredina. Sve više se kupuje onlajn, i taj trend će se nastaviti. Pandemija nas je naterala da radimo od kuće, mnoge velike firme će nastaviti sa tom praksom jer će uštedeti na kancelarijskom prostoru, struji i vodi. Sve više ljudi će moći, pa čak i morati, da radi od kuće uz prednosti kao što su uštede benzina ili izbegavanja proklete saobraćajne gužve. A što se bresaka i kajsija tiče, malina i grožđa, pa čak i uzgoja domaćih životinja, proizvodnje žitarica od setve do žetve, sve će manje biti potrebno fizičkog rada, posao preuzimaju roboti i dronovi. Poljoprivrednici – paori naši banatski – umesto profesora poljoprivrednog fakulteta angažovaće eksperte iz IT-sektora.

Sva će srpska sela biti lepa kao banje. Ljudi će voleti da žive na selu, ušteđeno vreme će koristiti za sport, razonodu, šetnju, druženja ili proizvodnju vina za sopstvene potrebe. Poželeće ponekad da popiju i šabli koji će im iz obližnje vinarije na neko seosko imanje dopremiti dron, jer „šabli je šabli“.

Pusti snovi? SF? Zašto se ne bih nadao da će takvim životom živeti moji praunuci.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

In memoriam

23.септембар 2025. I.M.

Preminuo Nikola Pilić, legenda svetskog tenisa

U 87. godini života u Rijeci je preminuo Nikola Pilić, proslavljeni teniser, selektor i trener, čovek koji je utabao profesinonalni put Novaka Đokovića

Politika u medicini

23.септембар 2025. M. L. J.

Tramp kao ginekolog-akušer: Da li je paracetamol štetan u trudnoći?

Jedino što trudnice piju za bol već decenijama je paracetamol. Sada predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da ovaj lek u trudnoći izaziva autizam. Stručnjaci upozorovaju da to tako ne može da se trvrdi

Promo

23.септембар 2025. R.V.

Udruženje Fenomena ponovo u kampanji za besplatnu pravnu pomoć za sve žrtve nasilja prema ženama

Sistem besplatne pravne pomoći u Srbiji ima brojne nedostatke, a to se odražava i na položaj žrtava nasilja prema ženama.

Ugroženi strani radnici

23.септембар 2025. I.M.

Tramp uvodi taksu od 100.000 dolara na H-1B vize: Veliki udar na strane stručnjake u SAD

Predsednik Donald Tramp najavio je godišnju taksu od 100.000 dolara na H-1B zahteve, ključni program za zapošljavanje stranih stručnjaka u SAD. Odluka bi mogla ozbiljno da poremeti rad kompanija poput Amazona, Epla i Gugla

„Ne pričamo o Džefriju“: Parodija Diznijevih crtaća na Trampov račun

SAD

22.септембар 2025. T. S.

Kad Arijel seksualno zlostavljaju: Viralna parodija Diznija sa aluzijama na Trampa

Kako izgledaju MAGA Diznijevi crtaći u režiji holandskog komičara Arjena Lubaha? U njima se „ne priča o Džefriju“, migrantska sIužba ICE deportuje Aladina, a sirena Arijel trpi seksualno uznemiravanje. Sve ovo su aluzije na skandale Donalda Trampa

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure