Uprkos svetskoj recesiji, najveća hemijska industrija u svetu nije ukinula nijednu svoju instituciju, preuzela je i izgradila nekoliko fabrika, povećala broj zaposlenih, doduše usporila rast, ali planira da poslovanje polako vrati na nivo iz zlatnih godina
U najdubljoj ekonomskoj krizi nakon Drugog svetskog rata, BASF, najveća hemijska industrija u svetu, pokazala je koliko je jaka. Predsedavajući borda izvršnih direktora kompanije dr Jirgen Hambreht je na godišnjoj svetskoj konferenciji za medije u Ludvigshafenu naveo da je i u recesiji BASF rastao kroz akviziciju švajcarske Cibe i širenje proizvodnje u svetu. Za primer uspešnog opstanka naveo je snažan globalni tim menadžera koji je, pored ostalog, generisao rekordne novčane tokove u 2009. godini. Dakle, zastoja u plaćanju i naplati potraživanja nije bilo tako da je BASF lane raspolagao sa 6,3 milijarde gotovine, 25 odsto više nego prethodne godine. Nisu svi rezultati bili u plusu, ali zbog recesije BASF nije zatvorio nijednu instituciju niti otpuštao radnike. Štaviše, u vreme svetske krize izvršio je akviziciju multinacionalke Ciba i investirao u integraciju sa njenim fabrikama, takođe se kroz nove fabrike i pogone širio po Aziji, najviše u Kini, ali i u Severnoj Americi. „Jaki smo, imamo dobar tim, u krizi je radna i odgovornost poslovanja povećana, ponosni smo na ono što smo uradili 2009. i na zdrav optimizam sa kojim smo ušli u ovu godinu“, rekao je Hambreht.
SIGNALI OPORAVKA: Predsedavajući borda izvršnih direktora BASF-a dr Jirgen Hambreht
DEMONSTRACIJA SNAGE: Mada su mnogi pokazatelji poslovanja bili u minusu, oni u poređenju sa sudbinom koju su doživele mnoge konkurentske kompanije pokazuju uspeh, ili, kako reče dr Hambreht: „Bila je to demonstracija naše snage.“ BASF je prošle godine ostvario prodaju vrednu 50,7 milijardi evra, za 18,6 odsto manju nego 2008. Zarada pre oporezivanja iznosila je 4,9 milijardi evra što je u odnosu na prethodnu godinu bilo manje za 29 odsto, dok je neto zarada vredela 1,4 milijarde evra. Vrednost akcija BASF-a na berzama porasla je za 57 odsto, a sa reinvestiranim dividendama na 67 odsto. „Tržište kapitala prepoznalo je solidne performanse BASF-a i čistu strategiju poslovanja, a zahvaljujući pravovremenim merama oporavka, kompanija se stabilizovala i povećavala zaradu iz kvartala u kvartal. Pokazaćemo i ubuduće da imamo pravu strategiju za rast i očuvanje liderske pozicije u svetu“, poručio je Hambreht. Najveću prodaju zabeležio je sektor Nafta i gas, 11,4 milijarde evra, ali je to bilo ipak za 21 odsto manje nego 2008. Sektor Proizvoda za oplemenjivanje ostvario je prodaju od 9,4 milijarde evra i zabeležio plus od 15 odsto. U plusu, ali od sedam odsto bio je sektor Sredstava za zaštitu bilja sa prodajom od 3,6 milijardi evra. Sektor Hemikalije imao je prodaju vrednu 7,5 milijardi evra i minus u odnosu na prošlu godinu od 33 odsto, dok je sektor Plastike uz prodaju od 7,1 milijarde upisao minus od 22 odsto. Sektor Funkcionalna rešenja ostvario je prodaju od 7,1 milijarde evra i zabeležio minus od 24 odsto, a sektor Ostalo je sa prodajom od 4,6 milijardi evra bio slabiji za 31 odsto nego 2008.
Kompanija je tokom 2009. zabeležila kratkoročne gubitke zbog ulaganja u Cibu, zbog integracije sa fabrikama BASF-a i premeštanja dela biznisa u Belgiju i Severnu Ameriku. Kompletna integracija Cibe u BASF treba da se okonča u aprilu, ali će do 2012. trebati još po 450 miliona godišnje da se sve proizvodnje i biznisi dve kompanije usklade i prošire. Prošle godine Cibin doprinos prodaji BASF-a bio je 2,3 milijarde evra ili četiri odsto. Po rečima člana borda izvršnih direktora BASF-a dr Hansa Urliha Engela, sa Cibom će ova kompanija biti jača na mnogim svetskim tržištima i broj jedan u većini biznisa kojima se bavi.
I DALJE INVESTICIJE: „I u krizi smo tražili budućnost i kreirali dalje aktivnosti kroz uspešnu integraciju Cibe, istraživanja, razvoj, investicije i rast tržišta“, izjavio je Jirgen Hambreht. Predsedavajući kompanije je istakao da najveći impulsi za rast dolaze iz Azije, najviše iz Kine, a zatim iz Severne Amerike, gde su, za razliku od Evrope, zabeleženi plusevi u prodaji proizvoda BASF-a ili tek neznatni padovi. Ova nemačka kompanija u 2010. planira rast od pet odsto i direktne investicije vredne 2,5 milijardi evra, od toga oko 400 miliona evra u samom Ludvigshafenu. „I pored crnih oblaka koje ekonomisti najavljuju u 2010, ona će biti godina tranzicije ka razvoju BASF-a od regiona do regiona. U našoj kompaniji nema signala da nećemo opstati, očekujemo rast u većini industrija i da će one koje su svetski lideri to i ostati“, zaključio je Hambreht. Ove godine će, kako smatra finansijski direktor BASF-a dr Kurt Bok, opšta kriza biti malo mekša i, nada se, bez velikih iznenađenja, pa je ova kompanija predvidela opšti rast u svetu od 2,7 odsto, odnos evra i dolara 1:4 i cenu barela nafte od 75 dolara.
Najveća u svetu
U Ludvigshafenu, sedištu najveće hemijske industrije u svetu, na 15 kvadratnih kilometara uz Rajnu smešteno je 215 fabrika u kojima radi 33.000 ljudi iz tog grada, odnosno svaki peti stanovnik. Oni na posao dolaze autobusima ili vozom, čije po tri stanice se nalaze u krugu kompleksa, a unutar njega prevoze se sa oko 15.000 službenih bicikala. Cevi za prevoz sirovina i ostalog materijala između pogona duge su ukupno 2000 kilometara, a kroz kompleks prolaze železničke pruge ukupne dužine 230 kilometara. Veći deo transporta robe iz fabrika obavlja se brodom (42 odsto), zatim kamionima (32 odsto), a vozom 26 odsto. BASF (Badische Anilin Soda Fabrik) osnovan je 1865. i potpuno je uništen u Drugom svetskom ratu. Danas u svim svojim fabrikama i institucijama zapošljava oko 105.000 ljudi, 8000 više nego krajem 2008.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!