

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Prostim jezikom rečeno, Srpskoj naprednoj stranci treba četnik. A ko će jače i ko će bolje od četničkog vojvode Tomislava Nikolića
Predsednik Srbije i član Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić rešio je da u kampanji za predstojeće izbore uz njega bude njegov prethodnik – Tomislav Nikolić. To je saopštio prošle subote, 21. oktobra u Šapcu.
Tomislav Nikolić “zamoljen” je 2017. godine da se ne kandiduje za drugi predsednički mandat, te da tu ulogu prepusti Vučiću. Ta molba, međutim, nije bila tako nežna kao što se danas čini. Naprotiv, ideja je bila da svi mogući predsednici opština i gradonačelnici po Srbiji traže od SNS-a da Vučić bude predsednički kandidat. Jedan od gradonačelnika koji je podržao Vučićevu kandidaturu bio je – Radomir Nikolić, gradonačelnik Kragujevca, ali i sin Tomislava Nikolića. Tada je taj čin tumačen kao brutovska izdaja oca. Iz današnje perspektive, jasno je koliki je stepen strahovlade u samoj Srpskoj naprednoj stranci, pa je verovatnije i bliže istini to da se Tomislav žrtvovao da sačuva Radomira.
MALA PARA VESELI ČOVEKA
Nekadašnji predsednik Tomislav Nikolić dobio je “utešnu nagradu”. On je postavljen na čelo Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje sa Rusijom i Kinom – tela za koje nije poznato da li i kakve rezultate ostvaruje. Za aktivnosti ovog tela se, ipak, izdvaja novac iz državnog budžeta, a u 2022. godini za njegove aktivnosti izdvojeno je 38,02 miliona dinara, a u prethodne četiri i po godine 1,8 miliona evra. Nema dostupnih informacija o tome koliko Kancelarija ima zaposlenih i kakve su im plate, a poznato je da njen v. d. direktor Nedeljko Tenjović na toj funkciji mesečno zarađuje 180.000 dinara. U vidu naknada za troškove zakupnine, Tenjović prima još 41.100 dinara mesečno.
Nikolić, takođe, živi i dalje u nekada predsedničkoj vili u Užičkoj 23 na Dedinju, za koju, prema pisanju Insajdera, građani Srbije plaćaju troškove održavanja u iznosu od približno 400.000 dinara ili oko 3.400 evra.
“U te troškove spada redovno održavanje objekta, spolja i iznutra, generalno čišćenje kompletne zgrade dva puta godišnje, komunalni troškovi kao što su voda, struja i telefon, kao i grejanje na lož-ulje”, rekli su za Insajder u Vladi u novembru 2018.
Za razliku od ostalih visokih državnih funkcionera, koji su se po odlasku sa funkcija iseljavali iz državnih vila, Nikolić je želeo da na Dedinju ostane iako je u svom vlasništvu imao luksuzni stan na Novom Beogradu, kuću u Bajčetini, ali i nelegalne vikendice na Savi, koje se zvanično vode na njegove sinove.
A ŠTA ĆE IM ON
Iako su dešavanja unutar Srpske napredne stranke često misterija, nakon što se Nikolić povukao sa mesta predsednika ove partije, bilo je jasno da Vučić ulaže velike napore da je očisti od Nikolićevih kadrova. Međutim, usput se dogodilo nešto čemu se nadao, ali nije baš dobro procenio sve posledice tog ishoda: sav kapital SNS-a u biračkom telu danas se zasniva na idolopoklonstvu prema Vučiću, ili pak na strahu od njega.
SNS je danas očišćen od bilo kakvih ideoloških vrednosti. Tradicionalnim glasačima ove stranke to smeta. Dobar deo “patriotskog”, “domaćinskog” i nacionalističkog potencijala otišao je iz ove stranke zajedno sa Tomom Nikolićem. Nije velika tajna da je prosečan srpski glasač sklon desno orijentisanom, tradicionalnom srpskom domaćinu koji peče rakiju u vunenim čarapama, u avliji u Bajčetini. Ta pravoslavno srpska ikonografija mnogo bolje stoji, bar estetski, osedelom, vazda zabrinutom i nikad nasmejanom Nikoliću, nego nezgrapnom i nervoznom Vučiću.
Prostim jezikom rečeno, Srpskoj naprednoj stranci treba četnik. A ko će jače i ko će bolje od četničkog vojvode Tomislava Nikolića.
Osim toga, ovdašnje biračko telo voli i kad je političar kom daju poverenje malo jadan i napaćen. Vučić ume da glumi žrtvu, ali ne tako dobro kao onaj Toma Nikolić koji je sedeo na stiroporu kukajući na hladnoću u aprilu 2011. a onda započeo štrajk glađu. Nikada nikome, pa ni Vučiću, štrajk glađu ne bi tako dobro stajao kao što je stajao Tomislavu Nikoliću. Te su fotografije i danas prosto ikonične: zabrinuta buduća prva dama Dragica Nikolić nadvijena nad iznemoglim supružnikom, dok partijski drugovi stoje oko njih i ćute u velikom i važnom trenutku. Dvoje sredovečnih ljudi koji su decenije proveli zajedno, on se žrtvuje za viši cilj, za Srbiju, ona pati i zabrinuta je za njega.
E, toga nam fali u političkoj ikonografiji SNS-a. Žargonski rečeno, mnogo su se “namunjili”: svi su nešto mladi, sposobni, svi nešto rešavaju probleme i rade za Srbiju. Niko da zastane, da zagrmi nad patnjom srpskog roda, da pomene žute ljude koji piju vodu na Moravi. Svi umeju da koriste Instagram i Tviter, niko kao Toma nekad da kaže kako je pokušavao da dobije Fejsbuk telefonom.
Odlazeći sa mesta predsednika SNS-a, Tomislav Nikolić je pustio suzu i rekao: “Poraslo dete, osamostalilo se”. Izgleda da se odraslo dete vratilo da otpije gutljaj sa izvora stare dobre radikalske mudrosti.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve