Proizvođač brenda hello! uspeo je za tri godine da osvoji četvrtinu tržišta negaziranih pića u Srbiji
KOMPANIJA IMA POTENCIJAL: Direktor Goran Redžić
Za tri godine kompanija za proizvodnju voćnih sokova Fruvita je sa prepoznatljivim brendom hello! uspela da zauzme četvrtinu tržišta negaziranih pića u Srbiji. Ovaj visoki rejting kompanija je postigla od maja 2003. godine, kada je počela s radom prva fabrika na 900 kvadrata u selu Lunjevac kod Smedereva, poznatom voćarskom kraju. Danas su proizvodni pogoni i skladišta Fruvite smešteni na oko 5000 kvadrata. Fruvita godišnje prerađuje oko 3000 tona voća, koje otkupljuje od lokalnih uzgajivača, uglavnom iz smederevskog kraja, a kapacitet tri proizvodne linije iznosi 100 miliona litara gotovih proizvoda godišnje.
KLJUČNAODLUKA: Generalni direktor Fruvite Goran Redžić kaže za „Vreme“ da kompanija, od samog početka, nije mnogo obraćala pažnju na jaku konkurenciju, nego se okretala potrebama potrošača insistirajući na poštenom pristupu i kvalitetu proizvoda. Iako je početni plan bio da se u veoma jakoj konkurenciji Fruvita probije proizvodnjom kvalitetnih voćnih nektara, najveći rast kompanija je ostvarila izbacivanjem na tržište voćnih napitaka u plastičnoj (PET) ambalaži sa 12 odsto voćnog sadržaja.
„U jednom trenutku smo, zbog ograničenih kapaciteta, morali da odlučimo da li ćemo da proizvodimo u podjednakim a nedovoljnim količinama i voćne nektare i voćne napitke, ili da se opredelimo za proizvod sa većim izgledom za uspeh“, podseća na dilemu Redžić. On objašnjava da je segment voćnih napitaka, u to vreme, bio nov na našem tržištu i potrošači su pokazivali veliko interesovanje za tu vrstu proizvoda i ambalaže. Pored toga, podaci sa tržišta razvijenih evropskih zemalja ukazivali su na to da je ovaj segment najbrže rastući među negaziranim pićima u Evropi. „Zato smo doneli odluku da voćni napici budu težište naše proizvodnje. Današnje tržišno učešće od 75 odsto u kategoriji voćnih napitaka potvrđuje ispravnost te odluke. U kategoriji voćnih nektara učestvujemo sa 10 odsto, ali u budućnosti ćemo se mnogo više baviti njima. Svi naši proizvodi zajedno čine 25 odsto tržišta negaziranih pića u Srbiji“, navodi direktor Redžić.
USPEH: Najpoznatiji proizvodi Fruvite
Kompanija je jednu od najvećih investicija ostvarila 2004. godine kupovinom italijanske opreme za preradu voća i proizvodnju voćnih kaša sa aseptik punjenjem. Do 2005. godine Fruvita je voćnu kašu i koncentrate kupovala od domaćih i stranih proizvođača, ali u nekim periodima nije bilo moguće nabaviti sirovine odgovarajućeg kvaliteta, što je prouzrokovalo da neke osetljive ukuse, kao što je, na primer, voćni nektar jagode, kompanija ne proizvodi godinu dana. „Sada je ovaj problem rešen. Sopstvena linija za preradu voća omogućava nam da u potpunosti kontrolišemo kvalitet sirovina i gotovih proizvoda. Ipak, najznačajnijom investicijom smatram kupovinu KHS apsetic linije za punjenje voćnih napitaka bez konzervansa. Pokretanjem ove linije Fruvita je postavila nove standarde kvaliteta za nadolazeću konkurenciju u oblasti voćnih napitaka i sačuvala poziciju lidera“, tvrdi Redžić.
Prema njegovim rečima, Fruvita trenutno izvozi samo 10 odsto od ukupne proizvodnje na tržišta Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, gde je 2004. osnovana Fruvita Montenegro.
BRZRAST: „Vrlo brzo smo rasli i nismo imali problem kako prodati, nego kako proizvesti dovoljno da bismo zadovoljili tražnju potrošača. Od 2003. godine povećali smo broj zaposlenih 10 puta, tako da kompanija sada zapošljava oko 200 ljudi. Fruvita ima potencijal da zaposli još ljudi u proizvodnji, ali mladi se teško odlučuju da rade van Beograda“, navodi direktor Redžić. On smatra da je, pored mogućnosti da poslovnu karijeru započnu u inovativnoj domaćoj kompaniji koja kontinuirano ulaže u sebe i svoje zaposlene, dobar podsticaj i to što je najmanja plata u Fruviti na nivou prosečne u Srbiji, a prosečna za 30 do 50 odsto veća od prosečne u Srbiji.
Fruvita je na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu osvojila devet zlatnih i tri srebrne medalje za voćne napitke i voćne sokove i nagradu Dobar dizajn za dizajn hello!, voćni nektar u brik pakovanju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!