S PREDSTAVNICIMA LOKALNIH ZAJEDNICA: Vojislav Koštunica
Čini se da je prvi put na ovoj, 35. skupštini SKGO-a između predstavnika lokalne i centralne vlasti ostvaren istinski dijalog. Iako su cele godine razmenjivane prilično oštre reči, ovogodišnja skupština mogla bi se opisati kao početak usaglašavanja dva filharmonijska orkestra koji se spremaju za veliki zajednički koncertni nastup pred evropskom publikom. Mada su glavne teme o kojima se raspravljalo na skupštini bile primena Zakona o lokalnoj samoupravi i imovina i finansiranje lokalne samouprave, ono što je obeležilo skupštinu, koja se vodila pod sloganom „Ka boljoj lokalnoj samoupravi kroz partnerstvo centralne i lokalne vlasti“, jeste volja da se uspostavi partnerski odnos. Za razliku od, treba reći, konkurentskog kakav je bio do sada.
Pored Veroljuba Stevanovića, gradonačelnika Kragujevca i bivšeg predsednika SKGO-a (novoizabrani predsednik je Željko Ožegović, predsednik Opštine Novi Beograd), u svečanom delu skupštine govorili su Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine Srbije, Vojislav Koštunica, premijer Srbije, i predstavnici stranih ambasada i međunarodnih organizacija. Premijer Koštunica osvrnuo se na tradiciju i političku istoriju u kojoj je lokalna samouprava uvek imala državotvornu i demokratsku ulogu, od Sretenjskog ustava do današnjih dana. Obraćajući se prisutnima, premijer je rekao da postoji jasno opredeljenje i politička volja da se ostvari partnerstvo centralne i lokalne vlasti, podsećajući da je prvi pomak u tome predstavljao sastanak Vlade Srbije i SKGO-a u septembru ove godine. Prema njegovim rečima, uskoro će biti pripremljen sporazum o saradnji između Vlade Srbije i SKGO-a. Kada je govorio o decentralizaciji, premijer je rekao da se „stvari moraju urediti u celini, a ne na parče“, kao i da pravni okvir za decentralizaciju vlasti treba da bude „Ustav, naša nasušna potreba“. Za hitnu izmenu Ustava založio se i Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, koji je izneo mišljenje da centralna vlast oseća neku vrstu straha od lokalne, a da za to nema razloga, navodeći primer lokalne policije, za koju se smatra da je „nešto opasno“. Odbacujući neosnovane kritike na račun lokalne samouprave, Bogdanović je postavio pitanje šta je gore: da od 200 jedinica lokalne samouprave imamo deset loših, ili da imamo dva loša ministarstva?
Ono što je najviše zanimalo prisutne predstavnike lokalne samouprave jeste kada će i da li će biti donesen zakon kojim bi se oduzeta imovina vratila lokalnoj samoupravi. Bez toga, kako kažu, opštine ne mogu da imaju „održiv razvoj“ niti da ostvaruju sopstvene prihode, što se od njih očekuje. Zoran Lončar, ministar državne uprave i lokalne samouprave, u jednom trenutku je čak svečano rekao: „Dajem reč da ćemo zakon o imovini lokalne samouprave imati onog trenutka kada se otklone ustavne prepreke…“, dodavši da za njegovo donošenje postoji politički konsenzus. Lončar je na kraju svog izlaganja poentirao: „Mi nismo suparnici, već partneri.“ Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine, u kojoj je potpisan Predlog zakona o imovini lokalne samouprave na inicijativu SKGO-a, obećao je da će ovaj zakon dati na razmatranje po hitnom postupku.
Na ovoj skupštini izabrano je i novo rukovodstvo SKGO-a: predsednik SKGO-a i predsednici odbora. Đorđe Staničić, generalni sekretar ove organizacije, pozvao je sve zaposlene u opštinama da se što više uključe u rad SKGO-a, posebno u rad centara za obuku. „Cilj nam je da stvorimo kritičnu masu obrazovanih ljudi, obučenih da apliciraju za sredstva međunarodnih organizacija, kojih će, nadamo se, biti sve više u budućnosti“, rekao je. Kao i do sada, osnovni cilj SKGO-a u narednoj godini biće donošenje sistemskih zakona bitnih za funkcionisanje lokalne samouprave, posebno zakona o imovini. „Posle deset godina od oduzimanja imovine, opštinama bi najzad trebalo vratiti imovinu da bi privukle nove investicije.“ Staničić je opet naglasio da smo jedina zemlja u Evropi u kojoj lokalna samouprava nema imovinu, već je sve u rukama države.
U drugom radnom delu skupštine održana je panel diskusija predstavnika lokalne vlasti i ministara u Vladi u kojoj su učestvovali Mlađan Dinkić, ministar finansija, Zoran Lončar i Veroljub Stevanović. Dinkić je govorio o budžetu za lokalnu samoupravu i najavio da će transferi u narednoj godini biti uvećani za 20 odsto, ali je skrenuo pažnju na dve stvari: plate zaposlenih u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima su porasle i to Vlada ne odobrava, broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi je neracionalan. U diskusiji koja je usledila bilo je i smešnih i tužnih priča, o čemu ćemo detaljno pisati sledeće nedelje u redovnom dodatku „Lokalna samouprava“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radimo i na boljoj komunikaciji sa studentskim i omladinskim pokretom. Sasvim mi je razumljivo i to što su se ogradili od incidenta ispred Skupštine Kraljeva. Prirodi njihove borbe ne odgovara priroda ovog incidenta. Stoga odgovornost za njega u u potpunosti preuzimamo moji saborci i ja. Ne želimo da deci, čiji su protesti bili i ostali mirni, bez ikakvih jaja i bez agresivnog suprotstavljanja vlasti, prebacujemo odgovornost
Studenti u blokadi su svojim zahtevima, načinom na koji artikulišu svoj protest, načinom na koji planiraju marševe i velike blokade, postavili okvir za sve ostale koji i te kako imaju zašto da ustanu i protiv čega da se bore. Sada nam je jedinstvena prilika da preispitamo sami sebe, odaberemo bitke i prestanemo da se bavimo sami sobom
Vlast je tvrdila da su opozicioni odbornici pozvani da prisustvuju sednici gradske skupštine, ali brojni snimci pokazuju upravo suprotno. Ne samo da su sprečeni da uđu u “svoju kuću”, nego su trpeli i nasilje od pripadnika policije i žandamerije. Možda je to model koji naprednjaci smišljaju i za druge lokalne, ali i za pokrajinski i republički parlament. Spreče opoziciju da prisustvuje sednicama, i onda – nema opozicije, nema problema
Ana Brnabić je pre ministarke u ostavci Slavice Đukić Dejanović najavila da će profesori i nastavnici u štrajku biti plaćeni prema učinku. Ali koliko je ona radila? Od konstitutivne sednice, 8. februara 2024, Brnabić je zakazala četiri sednice u dva redovna zasedanja, dve vanredne i jednu posebnu sednicu. Skupština je tako za nešto više od godinu dana zasedala tačno 27 dana – jedva nešto više od dva dana mesečno
Zašto su đački zvižduci najjezivije svedočanstvo, a nazivanje studenata „srpskim ustašama“ – nisu. I zbog čega Vučić i Diodik posle „Jači smo od sudbine“ u duetu pevaju „Mir, brate, mir“ uzdajući se milost stranaca
„Češljanje“ nevladinih organizacija je obračun sa kritičarima režima. Da nije, tužilac bi prvo pokucao na vrata Ane Brnabić koja je bila udarna igla USAID-a. Ovi koje „češljaju“ su za Anu treća liga
Mlad i pametan svet pokuljao je na ulice i sa sobom poneo duhovitost. Humor je važan za oslobađanje od straha, ali ne samo to – on je supstancijalno politički
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!