S PREDSTAVNICIMA LOKALNIH ZAJEDNICA: Vojislav Koštunica
Čini se da je prvi put na ovoj, 35. skupštini SKGO-a između predstavnika lokalne i centralne vlasti ostvaren istinski dijalog. Iako su cele godine razmenjivane prilično oštre reči, ovogodišnja skupština mogla bi se opisati kao početak usaglašavanja dva filharmonijska orkestra koji se spremaju za veliki zajednički koncertni nastup pred evropskom publikom. Mada su glavne teme o kojima se raspravljalo na skupštini bile primena Zakona o lokalnoj samoupravi i imovina i finansiranje lokalne samouprave, ono što je obeležilo skupštinu, koja se vodila pod sloganom „Ka boljoj lokalnoj samoupravi kroz partnerstvo centralne i lokalne vlasti“, jeste volja da se uspostavi partnerski odnos. Za razliku od, treba reći, konkurentskog kakav je bio do sada.
Pored Veroljuba Stevanovića, gradonačelnika Kragujevca i bivšeg predsednika SKGO-a (novoizabrani predsednik je Željko Ožegović, predsednik Opštine Novi Beograd), u svečanom delu skupštine govorili su Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine Srbije, Vojislav Koštunica, premijer Srbije, i predstavnici stranih ambasada i međunarodnih organizacija. Premijer Koštunica osvrnuo se na tradiciju i političku istoriju u kojoj je lokalna samouprava uvek imala državotvornu i demokratsku ulogu, od Sretenjskog ustava do današnjih dana. Obraćajući se prisutnima, premijer je rekao da postoji jasno opredeljenje i politička volja da se ostvari partnerstvo centralne i lokalne vlasti, podsećajući da je prvi pomak u tome predstavljao sastanak Vlade Srbije i SKGO-a u septembru ove godine. Prema njegovim rečima, uskoro će biti pripremljen sporazum o saradnji između Vlade Srbije i SKGO-a. Kada je govorio o decentralizaciji, premijer je rekao da se „stvari moraju urediti u celini, a ne na parče“, kao i da pravni okvir za decentralizaciju vlasti treba da bude „Ustav, naša nasušna potreba“. Za hitnu izmenu Ustava založio se i Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, koji je izneo mišljenje da centralna vlast oseća neku vrstu straha od lokalne, a da za to nema razloga, navodeći primer lokalne policije, za koju se smatra da je „nešto opasno“. Odbacujući neosnovane kritike na račun lokalne samouprave, Bogdanović je postavio pitanje šta je gore: da od 200 jedinica lokalne samouprave imamo deset loših, ili da imamo dva loša ministarstva?
Ono što je najviše zanimalo prisutne predstavnike lokalne samouprave jeste kada će i da li će biti donesen zakon kojim bi se oduzeta imovina vratila lokalnoj samoupravi. Bez toga, kako kažu, opštine ne mogu da imaju „održiv razvoj“ niti da ostvaruju sopstvene prihode, što se od njih očekuje. Zoran Lončar, ministar državne uprave i lokalne samouprave, u jednom trenutku je čak svečano rekao: „Dajem reč da ćemo zakon o imovini lokalne samouprave imati onog trenutka kada se otklone ustavne prepreke…“, dodavši da za njegovo donošenje postoji politički konsenzus. Lončar je na kraju svog izlaganja poentirao: „Mi nismo suparnici, već partneri.“ Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine, u kojoj je potpisan Predlog zakona o imovini lokalne samouprave na inicijativu SKGO-a, obećao je da će ovaj zakon dati na razmatranje po hitnom postupku.
Na ovoj skupštini izabrano je i novo rukovodstvo SKGO-a: predsednik SKGO-a i predsednici odbora. Đorđe Staničić, generalni sekretar ove organizacije, pozvao je sve zaposlene u opštinama da se što više uključe u rad SKGO-a, posebno u rad centara za obuku. „Cilj nam je da stvorimo kritičnu masu obrazovanih ljudi, obučenih da apliciraju za sredstva međunarodnih organizacija, kojih će, nadamo se, biti sve više u budućnosti“, rekao je. Kao i do sada, osnovni cilj SKGO-a u narednoj godini biće donošenje sistemskih zakona bitnih za funkcionisanje lokalne samouprave, posebno zakona o imovini. „Posle deset godina od oduzimanja imovine, opštinama bi najzad trebalo vratiti imovinu da bi privukle nove investicije.“ Staničić je opet naglasio da smo jedina zemlja u Evropi u kojoj lokalna samouprava nema imovinu, već je sve u rukama države.
U drugom radnom delu skupštine održana je panel diskusija predstavnika lokalne vlasti i ministara u Vladi u kojoj su učestvovali Mlađan Dinkić, ministar finansija, Zoran Lončar i Veroljub Stevanović. Dinkić je govorio o budžetu za lokalnu samoupravu i najavio da će transferi u narednoj godini biti uvećani za 20 odsto, ali je skrenuo pažnju na dve stvari: plate zaposlenih u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima su porasle i to Vlada ne odobrava, broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi je neracionalan. U diskusiji koja je usledila bilo je i smešnih i tužnih priča, o čemu ćemo detaljno pisati sledeće nedelje u redovnom dodatku „Lokalna samouprava“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!