S PREDSTAVNICIMA LOKALNIH ZAJEDNICA: Vojislav Koštunica
Čini se da je prvi put na ovoj, 35. skupštini SKGO-a između predstavnika lokalne i centralne vlasti ostvaren istinski dijalog. Iako su cele godine razmenjivane prilično oštre reči, ovogodišnja skupština mogla bi se opisati kao početak usaglašavanja dva filharmonijska orkestra koji se spremaju za veliki zajednički koncertni nastup pred evropskom publikom. Mada su glavne teme o kojima se raspravljalo na skupštini bile primena Zakona o lokalnoj samoupravi i imovina i finansiranje lokalne samouprave, ono što je obeležilo skupštinu, koja se vodila pod sloganom „Ka boljoj lokalnoj samoupravi kroz partnerstvo centralne i lokalne vlasti“, jeste volja da se uspostavi partnerski odnos. Za razliku od, treba reći, konkurentskog kakav je bio do sada.
Pored Veroljuba Stevanovića, gradonačelnika Kragujevca i bivšeg predsednika SKGO-a (novoizabrani predsednik je Željko Ožegović, predsednik Opštine Novi Beograd), u svečanom delu skupštine govorili su Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine Srbije, Vojislav Koštunica, premijer Srbije, i predstavnici stranih ambasada i međunarodnih organizacija. Premijer Koštunica osvrnuo se na tradiciju i političku istoriju u kojoj je lokalna samouprava uvek imala državotvornu i demokratsku ulogu, od Sretenjskog ustava do današnjih dana. Obraćajući se prisutnima, premijer je rekao da postoji jasno opredeljenje i politička volja da se ostvari partnerstvo centralne i lokalne vlasti, podsećajući da je prvi pomak u tome predstavljao sastanak Vlade Srbije i SKGO-a u septembru ove godine. Prema njegovim rečima, uskoro će biti pripremljen sporazum o saradnji između Vlade Srbije i SKGO-a. Kada je govorio o decentralizaciji, premijer je rekao da se „stvari moraju urediti u celini, a ne na parče“, kao i da pravni okvir za decentralizaciju vlasti treba da bude „Ustav, naša nasušna potreba“. Za hitnu izmenu Ustava založio se i Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, koji je izneo mišljenje da centralna vlast oseća neku vrstu straha od lokalne, a da za to nema razloga, navodeći primer lokalne policije, za koju se smatra da je „nešto opasno“. Odbacujući neosnovane kritike na račun lokalne samouprave, Bogdanović je postavio pitanje šta je gore: da od 200 jedinica lokalne samouprave imamo deset loših, ili da imamo dva loša ministarstva?
Ono što je najviše zanimalo prisutne predstavnike lokalne samouprave jeste kada će i da li će biti donesen zakon kojim bi se oduzeta imovina vratila lokalnoj samoupravi. Bez toga, kako kažu, opštine ne mogu da imaju „održiv razvoj“ niti da ostvaruju sopstvene prihode, što se od njih očekuje. Zoran Lončar, ministar državne uprave i lokalne samouprave, u jednom trenutku je čak svečano rekao: „Dajem reč da ćemo zakon o imovini lokalne samouprave imati onog trenutka kada se otklone ustavne prepreke…“, dodavši da za njegovo donošenje postoji politički konsenzus. Lončar je na kraju svog izlaganja poentirao: „Mi nismo suparnici, već partneri.“ Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine, u kojoj je potpisan Predlog zakona o imovini lokalne samouprave na inicijativu SKGO-a, obećao je da će ovaj zakon dati na razmatranje po hitnom postupku.
Na ovoj skupštini izabrano je i novo rukovodstvo SKGO-a: predsednik SKGO-a i predsednici odbora. Đorđe Staničić, generalni sekretar ove organizacije, pozvao je sve zaposlene u opštinama da se što više uključe u rad SKGO-a, posebno u rad centara za obuku. „Cilj nam je da stvorimo kritičnu masu obrazovanih ljudi, obučenih da apliciraju za sredstva međunarodnih organizacija, kojih će, nadamo se, biti sve više u budućnosti“, rekao je. Kao i do sada, osnovni cilj SKGO-a u narednoj godini biće donošenje sistemskih zakona bitnih za funkcionisanje lokalne samouprave, posebno zakona o imovini. „Posle deset godina od oduzimanja imovine, opštinama bi najzad trebalo vratiti imovinu da bi privukle nove investicije.“ Staničić je opet naglasio da smo jedina zemlja u Evropi u kojoj lokalna samouprava nema imovinu, već je sve u rukama države.
U drugom radnom delu skupštine održana je panel diskusija predstavnika lokalne vlasti i ministara u Vladi u kojoj su učestvovali Mlađan Dinkić, ministar finansija, Zoran Lončar i Veroljub Stevanović. Dinkić je govorio o budžetu za lokalnu samoupravu i najavio da će transferi u narednoj godini biti uvećani za 20 odsto, ali je skrenuo pažnju na dve stvari: plate zaposlenih u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima su porasle i to Vlada ne odobrava, broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi je neracionalan. U diskusiji koja je usledila bilo je i smešnih i tužnih priča, o čemu ćemo detaljno pisati sledeće nedelje u redovnom dodatku „Lokalna samouprava“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika
Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević
“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”
Protiv novosadskog policajca Željka Kolbasa pokrenut je disciplinski postupak zbog sumnje da je prošlog januara u policijskoj stanici Detelnara fotografisao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, uhapšenih pošto su pretukli više studenata a jednoj studentkinji polomili vilicu. Nekoliko meseci posle hapšenja suđenje nije valjano ni počelo, a optužene je pomilovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tako zaustavio postupak i mogućnost da ikada budu osuđeni. Za to vreme policajcu Kolbasu preti se otkazom, a tuže ga i nekada optuženi za prebijanje studenata
Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!