Dok u zatvorima u Nišu i Požarevcu još tinjaju pobune zatvorenika, u KPZ-u Sremska Mitrovica italijanska filmska ekipa snima igrani film Dobripapa
VREME POBUNE: KPZ Sremska Mitrovica
I to u zatvorenom delu KPZ-a u kome se nalaze opasni osuđenici na najteže kazne, među kojima su i takozvani smrtnjaci. Sve u svemu, riskantna skupina. Međutim, to nimalo ne smeta filmskoj ekipi da se sasvim slobodno kreće bez ikakve bojazni da će joj se nešto neugodno dogoditi. Toliko o bezbednosti u KPZ Sremska Mitrovica, u kome je sve do 28. maja prošle godine vladao haos i nezapamćeno divljanje osuđenika. Taj period dok je upravnik KPZ-a bio Velimir Čavić ostaće upamćen po mnogo čemu: po masovnom udaljavanju, kako se to zvanično kaže, odlasku osuđenika koji su boravili u tzv. otvorenom i poluotvorenom prostoru (narod ih naziva slobodnjacima), i besomučnim pijankama na kojima je, na primer, u kabinetu upravnika popijeno 777 litara čuvene žestoke rakije kapedomke i po tome što su se osuđenici na izdržavanje kazne dovozili džipovima, čak su džipovima ulazili u krug KPZ-a.
„Sad je broj udaljavanja u proseku jedan mesečno“, kaže v.d. upravnika Milan Mišić. „Inače, od pobune do maja 2001. godine bilo je gotovo svakodnevnih tuča štanglama, povreda od bodeža i teškog ranjavanja tako da je jedan od osuđenika bio smrtno povređen. Od maja 2001. do danas nijedna tuča nije zabeležena.“
Prema zakonu, upravnik zatvora ima pravo da osuđenika pusti tri meseca pre isteka kazne. Tu praksu su Olivera Jelkić, savetnik u Ministarstvu pravde, i Milan Mišić ukinuli i ustanovili timsko odlučivanje: dve komisije od pet i sedam članova odlučuju o svakom zahtevu osuđenika počev od premeštaja u drugo odeljenje do vanrednog odsustva.
„Budući da je reč o trostepenom odlučivanju, svaki pokušaj podmićivanja je iluzoran jer je nemoguće sve te ljude korumpirati“, kaže Mišić. „To osuđenici veoma poštuju jer je reč o redu i ravnopravnosti. Oni uzvraćaju tako što poštuju kućni red.“
Od „velikih“ poslova Trivuna Ivkovića objavljivanih na sva zvona KPZ-u Sremska Mitrovica ostao je dug oko 62 miliona dinara nastao zahvaljujući štetnim ugovorima. „Petnaestak miliona smo uspeli da vratimo“, kaže Mišić napominjući da su sve štetne ugovore raskinuli. Veliku poteškoću u reorganizaciji i suzbijanju nezakonitosti u KPZ Sremska Mitrovica predstavlja kadar Trivuna Ivkovića svrstan u Samostalni sindikat, posebno u Izvršni odbor u kome ima i onih koji su počinili više krivičnih dela. Oni se i danas nadaju da će se Triva ipak vratiti na mesto upravnika i da će biti sve po starom, čak i ako su protiv njih podnete krivične prijave zbog raznih krivičnih dela: magacioneru Draganu Vučenoviću „nestala“ je iz magacina humanitarna pomoć vredna 420 hiljada dinara. Jedan od osuđenika priznao je da je zajedno s Vučenovićem učestvovao u krađi humanitarne pomoći, ali disciplinska komisija je utvrdila da se osuđeniku ne može verovati bez obzira na činjenicu da robe u magacinu nema. KPZ je podneo krivičnu prijavu protiv Vučenovića, a SUP i protiv Milenka Grbića, šefa ekonomata, Hodže Džafera, Ljubiše Radosavljevića, Ratka Borića, Momčila Jovičina, Jadranke Dimitrijević i Bogdana Milankovića, uglavnom zbog nesavesnog rada u službi.
KOPUŠTABUVE: Ovih dana objavljeno je „iz pouzdanih izvora“ da je jedan osuđenik, Radmilo Vićevac (47), osuđen zbog silovanja i razbojništva, pobegao iz zatvorenog dela KPZ-a, što bi zapravo značilo da je reč o opasnom kažnjeniku. Prislonio je merdevine uza zid visok pet metara i utekao.
„I ovaj ‘pouzdani izvor’, imam utisak da potiče od Trifinih pulena“, kaže Mišić. „Činjenica je da Vićevac nije bio u zatvorenom delu, već u poluotvorenom odeljenju, što znači da je mogao da se slobodno kreće. On je izdržao više od pola kazne i nije pobegao, već se udaljio. On je, inače, bio i na odsustvu, mogao je da ide u grad i udalji se iz KPZ-a kad god je hteo. Nikad do sada nije to činio. Ko zna šta mu je kvrcnulo u glavi i nagnalo ga da ode.
U istim novinama je objavljeno da su u KPZ-u osuđenici uzeli vlast i da je stari kadar posle 5. oktobra 2000. godine ostao na funkcijama.
„To je jednostavno zlonamerna izjava. Niti osuđenici vode glavnu reč, niti je ijedan šef postavljen na to mesto u vreme Trivuna Ivkovića“, objašnjava Mišić.
„Učinićemo sve da iskorenimo mito u svim segmentima. Eto, ovih dana desetak zaposlenih dobilo je otkaz, jer su uhvaćeni kako švercuju s osuđenicima. Čini mi se da su to upravo ljudi koji šire laž o stanju u KPZ-u.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!