U nepriznatoj Donjeckoj i Luganskoj narodnoj republici je proglašena opšta mobilizacija, primirja se praktično ni jedna strana više ne drži, desetine hiljada ljudi zbog straha od eskalacije sukoba beži na sigurno, Rusija i Belorusija su zbog „povećanih vojnih aktivnosti“ blizu njihovih granica produžile združene vojne vežbe, a Zapad uvek nanovo resetuje odbrojavanje do početka navodne ruske ofanzive
Prema izveštaju posmatračke misije OEBS-a za Ukrajinu u regionu Donjecka je zabeleženo 591 slučaj kršenje primirja, uključujući 553 eksplozije, dok su prethodnog dana zabeležena 222 kršenja primirja.
U oblasti Luganska Misija OEBS-a je zabeležila 975 slučaja kršenja primirja, uključujući 860 eksplozija. U prethodnom izveštajnom periodu je primirje kršeno 648 puta. U izveštajima se ne kaže koja strana više krši primirje.
Crveni krst istovremeno upozorava da zbog oštećenja civilne infrastrukture usled oružanih sukoba veliki broj stanovnika može da ostane bez električne energije i bez vode.
U Rostovsku oblast u Rusiji je do nedelje u podne stiglo više od 40 hiljada stanovnika Donjecka i Luganska, samoproglašenih, nepriznatih narodnih republika, saopštio je vršilac dužnosti načelnika ruskog Ministarstva za vanredne situacije Aleksandar Čuprijan. Radi se uglavnom o ženama sa decom i starijim ljudima. Vlada Rostovske oblasti je saopštila da stanovnici „Donjecke i Luganske narodne republike koji imaju rusko državljanstvo i koji će biti smešteni u Rusiji kod rođaka imaju pravo na paušalne isplate od 10.000 rubalja (114 evra)“.
Ukraine TensionsNa putu u privremeno izbeglištvo: Starija žena sa ruskim i pasošem nepriznate Donjecke narodne republike / Foto: AP Photo/Alexei Alexandrov
Učenici iz Donjecka i Luganska biće raspoređeni po školama u Rostovskoj oblasti, saopštio je krizni pres centar tog regiona, te da su obrazovne institucije regiona spremne da organizuju obrazovni proces za sve učenike koji su stigli iz DNR i LNR. Po potrebi će im biti pružena psihološka pomoć i podrška.
Ruske izbeglice iz kriznog područja su u Rostovskoj oblasti smeštene u objektima za privremeni smeštaj u kojima se dele topli obroci. Čuprijan kaže da je preko 2 hiljade ljudi prevezeno vozovima u Voronješku i Kursku oblast. Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da planira da u nedelju 20. februara sa još šest vozova preveze 5.000 izbeglica iz Donbasa u oblasti Belgorod, Brjansk, Voronjež i Kursk. Jedan voz sa evakuisanim žiteljima Donbasa upućen je u Njižnij novogorod.
Foto: AP Photo/Vadim GhirdaKolaterlana šteta razmene vatre u Luganskoj oblasti / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Nakon što je u nepriznatoj Luganjskog i Donjeckoj narodnoj republici proglašena opšta mobilizacija pozvani su svi muškarci između 18 i 55 godina da se po ratnom rasporedu jave vojnim komitetima. U Lugansku su u nedelju zavijale sirene za opasnost. Ministarstvo za vanredne situacije LNR pozvalo je stanovnike da ostanu mirni i prestanu sa svim „manifestacijama panike“ pošto je u pitanju bila tehnička provera.
Ministarstvo odbrane Belorusije saopštilo je da su Moskva i Minsk produžile zajedničke vojne vežbe za koje je ranije bilo planirano da se okončaju danas, 20. Februara. „Odluka o produženju je doneta zbog povećane vojne aktivnosti u blizini granica Rusije i Belorusije i nakon eskalacije situacije u Donbasu“, navodi se u saopštenju. „Njujok tajms“ piše da SAD to tumače kao pripreu snaga za invaziju na Ukrajinu.
Nakon što su Kijev i Moskva razmenili optužbe za novo granatiranje blizu granice razdvajanja između proruskih pobunjenika i ukrajinskih snaga, i Francuska i Nemačka su pozvale svoje državljane u Ukrajini da napuste krizni region.
M.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!