"EBRD ne pristaje na lokalna 'pravila igre' ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove", kaže Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu
USKORO BOLJI PREVOZ: EBRD „nabavlja“ 150 autobusa
Srbiji predstoji, tvrde ekonomski i politički eksperti, „vrela jesen“ koja može odrediti sudbinu reformi u državi. Nešto ređe se spominje da će turbulentno biti i kada su strane donacije i investicije u pitanju, budući da će veliki broj programa i projekata biti realizovan u periodu od septembra do kraja godine.
Neki od projekata su krenuli ovih dana, a prošle nedelje je promociju imao program kreditiranja infrastrukture grada Beograda od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U Beogradu je tim povodom boravio Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu, koji je u razgovoru sa novinarima pojasnio ulogu ove banke u procesima reformi, pre svega u ranim fazama tranzicije.
U svojim planovima za Jugoslaviju u 2001. godini, EBRD namerava da plasira 240 miliona eura, uglavnom kroz komercijalne zajmove. Od te cifre 60 miliona eura odobreno je kao zajam gradskoj vladi u Beogradu, i taj novac biće utrošen na unapređenje javnog saobraćaja, vodovoda, sistema otpadnih voda i sistema daljinskog grejanja. Gospodin Dešam nije naveo uslove zajma, smatrajući da je njihovo objavljivanje stvar beogradske vlade, ali je istakao da kamate nikako nisu provizorne, već adekvatne stepenu rizika investicije, koji je za Srbiju još uvek visok. Budući da je zemlja ionako prezadužena (12 milijardi dolara), postavilo se pitanje da li će dodatni zajmovi privredu definitivno zakovati za dno. Po mišljenju Olivijea Dešama to ne bi trebalo da se dogodi, budući da su u toku pregovori sa Pariskim i Londonskim klubom o reprogramiranju jugoslovenskih dugova, te stoga nova (neophodna) zaduženja neće prosto uvećati cifru.
No, snažne emocije koje je Evropa iskazala prema demokratskim promenama u Srbiji nestaju kada krene razgovor o novcu. Gospodin Dešam navodi da EBRD i te kako vodi računa o načinu plasiranja novca koji pozajmljuje, što uključuje i trostruki sistem zaštite od korupcije. Najpre, EBRD ne pristaje na lokalna „pravila igre“ ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove.
Visoko ocenjujući brzinu reformi, sa naročitim pohvalama na račun Zakona o privatizaciji, gospodin Dešam odbacio je kritike da su investitori brzi na obećanjima, a spori u realizaciji. U slučaju projekta hitne obnove Elektroprivrede Srbije u svrhu pripreme sistema za narednu zimu, koji će se realizovati od septembra do decembra, gospodin Dešam objašnjava da se projekti realizuju onoliko brzo koliko je to moguće i da ta brzina više zavisi od lokalnih vlasti nego od Banke, zaključujući da je ipak važnije da se posao obavi kvalitetno, a ne brzo.
Jedan od interesantnijih projekata pomoći koji EBRD namerava da realizuje u Srbiji je tehnička pomoć (TAM), što je naročito bitno za zemlju koja kuburi sa kvalitetnim kadrovima. U okviru ovog programa grupa iskusnih stručnjaka iz razvijenih zemalja posetiće 11 kompanija u Srbiji nastojeći da svojim znanjem pomognu u procesu revitalizacije.
Ipak, namera da se promoviše baš unapređenje gradskog saobraćaja (za početak sa 150 kvalitetnih autobusa) govori da je izabrano ono što je građanima lako vidljivo, a ne ono što je zaista goruće (Elektroprivreda). Koliko god jesen pred nama bila „vrela“, iza nje stiže zima, tradicionalno hladna, možda i klizava.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme" je raspisalo konkurs za mlade novinare do 30 godina za nagradu „Dragoljub Žarković". Takođe pozivamo studente i studentkinje novinarstva, komunikologije i društvenih nauka zainteresovane za bavljenje novinarstvom, kao i mlade novinare i novinarke sa najviše dve godine radnog iskustva, da se prijave za već tradicionalnu stipendiju koja takođe nosi ime jednog od osnivača i glavnog urednika našeg nedeljnika
Iako nema naznake da li će biti vanrednih parlamentarnih izbora i da li će oni biti spojeni sa redovnim predsedničkim koji moraju da se održe do proleća 2027. godine, vlast se pokrenula na ovim nivoima. U tu svrhu pokrenula je inicijativu na tri nivoa – institucionalnom, digitalnom i stidljivom izlasku na ulicu. Vodeću ideju svega toga svojevremeno je formulisao SPS: “Ako se izbori organizuju kako treba, narod na njih ne mora da izlazi”
Jezik Teofila Pančića najviše je nalik lavini: kreće se ogromnom brzinom i krši sve pred sobom. Zatrpa li te – gotov si. Doduše, obrušiće se na tebe samo ako si zaslužio. Nije uočeno da je lavina poklopila bilo koga ko tu lavinu nije prizvao glupošću, bezobzirnošću, gmizavošću ili izborom da zaudara na fašizam
Iz (“levičarskog”) prsta isisana “Afera Arkadija” pokazuje nam, mimo uobičajenih prljavština dnevnopolitičke borbe na srpski način, dokle se dospelo u fenomenalnom civilizacijskom regresu koji je Srbiji donela Miloševićeva era
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!