"EBRD ne pristaje na lokalna 'pravila igre' ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove", kaže Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu
USKORO BOLJI PREVOZ: EBRD „nabavlja“ 150 autobusa
Srbiji predstoji, tvrde ekonomski i politički eksperti, „vrela jesen“ koja može odrediti sudbinu reformi u državi. Nešto ređe se spominje da će turbulentno biti i kada su strane donacije i investicije u pitanju, budući da će veliki broj programa i projekata biti realizovan u periodu od septembra do kraja godine.
Neki od projekata su krenuli ovih dana, a prošle nedelje je promociju imao program kreditiranja infrastrukture grada Beograda od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U Beogradu je tim povodom boravio Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu, koji je u razgovoru sa novinarima pojasnio ulogu ove banke u procesima reformi, pre svega u ranim fazama tranzicije.
U svojim planovima za Jugoslaviju u 2001. godini, EBRD namerava da plasira 240 miliona eura, uglavnom kroz komercijalne zajmove. Od te cifre 60 miliona eura odobreno je kao zajam gradskoj vladi u Beogradu, i taj novac biće utrošen na unapređenje javnog saobraćaja, vodovoda, sistema otpadnih voda i sistema daljinskog grejanja. Gospodin Dešam nije naveo uslove zajma, smatrajući da je njihovo objavljivanje stvar beogradske vlade, ali je istakao da kamate nikako nisu provizorne, već adekvatne stepenu rizika investicije, koji je za Srbiju još uvek visok. Budući da je zemlja ionako prezadužena (12 milijardi dolara), postavilo se pitanje da li će dodatni zajmovi privredu definitivno zakovati za dno. Po mišljenju Olivijea Dešama to ne bi trebalo da se dogodi, budući da su u toku pregovori sa Pariskim i Londonskim klubom o reprogramiranju jugoslovenskih dugova, te stoga nova (neophodna) zaduženja neće prosto uvećati cifru.
No, snažne emocije koje je Evropa iskazala prema demokratskim promenama u Srbiji nestaju kada krene razgovor o novcu. Gospodin Dešam navodi da EBRD i te kako vodi računa o načinu plasiranja novca koji pozajmljuje, što uključuje i trostruki sistem zaštite od korupcije. Najpre, EBRD ne pristaje na lokalna „pravila igre“ ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove.
Visoko ocenjujući brzinu reformi, sa naročitim pohvalama na račun Zakona o privatizaciji, gospodin Dešam odbacio je kritike da su investitori brzi na obećanjima, a spori u realizaciji. U slučaju projekta hitne obnove Elektroprivrede Srbije u svrhu pripreme sistema za narednu zimu, koji će se realizovati od septembra do decembra, gospodin Dešam objašnjava da se projekti realizuju onoliko brzo koliko je to moguće i da ta brzina više zavisi od lokalnih vlasti nego od Banke, zaključujući da je ipak važnije da se posao obavi kvalitetno, a ne brzo.
Jedan od interesantnijih projekata pomoći koji EBRD namerava da realizuje u Srbiji je tehnička pomoć (TAM), što je naročito bitno za zemlju koja kuburi sa kvalitetnim kadrovima. U okviru ovog programa grupa iskusnih stručnjaka iz razvijenih zemalja posetiće 11 kompanija u Srbiji nastojeći da svojim znanjem pomognu u procesu revitalizacije.
Ipak, namera da se promoviše baš unapređenje gradskog saobraćaja (za početak sa 150 kvalitetnih autobusa) govori da je izabrano ono što je građanima lako vidljivo, a ne ono što je zaista goruće (Elektroprivreda). Koliko god jesen pred nama bila „vrela“, iza nje stiže zima, tradicionalno hladna, možda i klizava.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika
Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević
“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”
Protiv novosadskog policajca Željka Kolbasa pokrenut je disciplinski postupak zbog sumnje da je prošlog januara u policijskoj stanici Detelnara fotografisao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, uhapšenih pošto su pretukli više studenata a jednoj studentkinji polomili vilicu. Nekoliko meseci posle hapšenja suđenje nije valjano ni počelo, a optužene je pomilovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tako zaustavio postupak i mogućnost da ikada budu osuđeni. Za to vreme policajcu Kolbasu preti se otkazom, a tuže ga i nekada optuženi za prebijanje studenata
Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!