"EBRD ne pristaje na lokalna 'pravila igre' ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove", kaže Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu
USKORO BOLJI PREVOZ: EBRD „nabavlja“ 150 autobusa
Srbiji predstoji, tvrde ekonomski i politički eksperti, „vrela jesen“ koja može odrediti sudbinu reformi u državi. Nešto ređe se spominje da će turbulentno biti i kada su strane donacije i investicije u pitanju, budući da će veliki broj programa i projekata biti realizovan u periodu od septembra do kraja godine.
Neki od projekata su krenuli ovih dana, a prošle nedelje je promociju imao program kreditiranja infrastrukture grada Beograda od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U Beogradu je tim povodom boravio Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu, koji je u razgovoru sa novinarima pojasnio ulogu ove banke u procesima reformi, pre svega u ranim fazama tranzicije.
U svojim planovima za Jugoslaviju u 2001. godini, EBRD namerava da plasira 240 miliona eura, uglavnom kroz komercijalne zajmove. Od te cifre 60 miliona eura odobreno je kao zajam gradskoj vladi u Beogradu, i taj novac biće utrošen na unapređenje javnog saobraćaja, vodovoda, sistema otpadnih voda i sistema daljinskog grejanja. Gospodin Dešam nije naveo uslove zajma, smatrajući da je njihovo objavljivanje stvar beogradske vlade, ali je istakao da kamate nikako nisu provizorne, već adekvatne stepenu rizika investicije, koji je za Srbiju još uvek visok. Budući da je zemlja ionako prezadužena (12 milijardi dolara), postavilo se pitanje da li će dodatni zajmovi privredu definitivno zakovati za dno. Po mišljenju Olivijea Dešama to ne bi trebalo da se dogodi, budući da su u toku pregovori sa Pariskim i Londonskim klubom o reprogramiranju jugoslovenskih dugova, te stoga nova (neophodna) zaduženja neće prosto uvećati cifru.
No, snažne emocije koje je Evropa iskazala prema demokratskim promenama u Srbiji nestaju kada krene razgovor o novcu. Gospodin Dešam navodi da EBRD i te kako vodi računa o načinu plasiranja novca koji pozajmljuje, što uključuje i trostruki sistem zaštite od korupcije. Najpre, EBRD ne pristaje na lokalna „pravila igre“ ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove.
Visoko ocenjujući brzinu reformi, sa naročitim pohvalama na račun Zakona o privatizaciji, gospodin Dešam odbacio je kritike da su investitori brzi na obećanjima, a spori u realizaciji. U slučaju projekta hitne obnove Elektroprivrede Srbije u svrhu pripreme sistema za narednu zimu, koji će se realizovati od septembra do decembra, gospodin Dešam objašnjava da se projekti realizuju onoliko brzo koliko je to moguće i da ta brzina više zavisi od lokalnih vlasti nego od Banke, zaključujući da je ipak važnije da se posao obavi kvalitetno, a ne brzo.
Jedan od interesantnijih projekata pomoći koji EBRD namerava da realizuje u Srbiji je tehnička pomoć (TAM), što je naročito bitno za zemlju koja kuburi sa kvalitetnim kadrovima. U okviru ovog programa grupa iskusnih stručnjaka iz razvijenih zemalja posetiće 11 kompanija u Srbiji nastojeći da svojim znanjem pomognu u procesu revitalizacije.
Ipak, namera da se promoviše baš unapređenje gradskog saobraćaja (za početak sa 150 kvalitetnih autobusa) govori da je izabrano ono što je građanima lako vidljivo, a ne ono što je zaista goruće (Elektroprivreda). Koliko god jesen pred nama bila „vrela“, iza nje stiže zima, tradicionalno hladna, možda i klizava.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!