"EBRD ne pristaje na lokalna 'pravila igre' ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove", kaže Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu
USKORO BOLJI PREVOZ: EBRD „nabavlja“ 150 autobusa
Srbiji predstoji, tvrde ekonomski i politički eksperti, „vrela jesen“ koja može odrediti sudbinu reformi u državi. Nešto ređe se spominje da će turbulentno biti i kada su strane donacije i investicije u pitanju, budući da će veliki broj programa i projekata biti realizovan u periodu od septembra do kraja godine.
Neki od projekata su krenuli ovih dana, a prošle nedelje je promociju imao program kreditiranja infrastrukture grada Beograda od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U Beogradu je tim povodom boravio Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu, koji je u razgovoru sa novinarima pojasnio ulogu ove banke u procesima reformi, pre svega u ranim fazama tranzicije.
U svojim planovima za Jugoslaviju u 2001. godini, EBRD namerava da plasira 240 miliona eura, uglavnom kroz komercijalne zajmove. Od te cifre 60 miliona eura odobreno je kao zajam gradskoj vladi u Beogradu, i taj novac biće utrošen na unapređenje javnog saobraćaja, vodovoda, sistema otpadnih voda i sistema daljinskog grejanja. Gospodin Dešam nije naveo uslove zajma, smatrajući da je njihovo objavljivanje stvar beogradske vlade, ali je istakao da kamate nikako nisu provizorne, već adekvatne stepenu rizika investicije, koji je za Srbiju još uvek visok. Budući da je zemlja ionako prezadužena (12 milijardi dolara), postavilo se pitanje da li će dodatni zajmovi privredu definitivno zakovati za dno. Po mišljenju Olivijea Dešama to ne bi trebalo da se dogodi, budući da su u toku pregovori sa Pariskim i Londonskim klubom o reprogramiranju jugoslovenskih dugova, te stoga nova (neophodna) zaduženja neće prosto uvećati cifru.
No, snažne emocije koje je Evropa iskazala prema demokratskim promenama u Srbiji nestaju kada krene razgovor o novcu. Gospodin Dešam navodi da EBRD i te kako vodi računa o načinu plasiranja novca koji pozajmljuje, što uključuje i trostruki sistem zaštite od korupcije. Najpre, EBRD ne pristaje na lokalna „pravila igre“ ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove.
Visoko ocenjujući brzinu reformi, sa naročitim pohvalama na račun Zakona o privatizaciji, gospodin Dešam odbacio je kritike da su investitori brzi na obećanjima, a spori u realizaciji. U slučaju projekta hitne obnove Elektroprivrede Srbije u svrhu pripreme sistema za narednu zimu, koji će se realizovati od septembra do decembra, gospodin Dešam objašnjava da se projekti realizuju onoliko brzo koliko je to moguće i da ta brzina više zavisi od lokalnih vlasti nego od Banke, zaključujući da je ipak važnije da se posao obavi kvalitetno, a ne brzo.
Jedan od interesantnijih projekata pomoći koji EBRD namerava da realizuje u Srbiji je tehnička pomoć (TAM), što je naročito bitno za zemlju koja kuburi sa kvalitetnim kadrovima. U okviru ovog programa grupa iskusnih stručnjaka iz razvijenih zemalja posetiće 11 kompanija u Srbiji nastojeći da svojim znanjem pomognu u procesu revitalizacije.
Ipak, namera da se promoviše baš unapređenje gradskog saobraćaja (za početak sa 150 kvalitetnih autobusa) govori da je izabrano ono što je građanima lako vidljivo, a ne ono što je zaista goruće (Elektroprivreda). Koliko god jesen pred nama bila „vrela“, iza nje stiže zima, tradicionalno hladna, možda i klizava.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.