

Podkast
Intervju Vremena – Glasovi pobune: Zoran Kesić
U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


"EBRD ne pristaje na lokalna 'pravila igre' ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove", kaže Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu


Srbiji predstoji, tvrde ekonomski i politički eksperti, „vrela jesen“ koja može odrediti sudbinu reformi u državi. Nešto ređe se spominje da će turbulentno biti i kada su strane donacije i investicije u pitanju, budući da će veliki broj programa i projekata biti realizovan u periodu od septembra do kraja godine.
Neki od projekata su krenuli ovih dana, a prošle nedelje je promociju imao program kreditiranja infrastrukture grada Beograda od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U Beogradu je tim povodom boravio Olivije Dešam, direktor Banke za južnu i istočnu Evropu, koji je u razgovoru sa novinarima pojasnio ulogu ove banke u procesima reformi, pre svega u ranim fazama tranzicije.
U svojim planovima za Jugoslaviju u 2001. godini, EBRD namerava da plasira 240 miliona eura, uglavnom kroz komercijalne zajmove. Od te cifre 60 miliona eura odobreno je kao zajam gradskoj vladi u Beogradu, i taj novac biće utrošen na unapređenje javnog saobraćaja, vodovoda, sistema otpadnih voda i sistema daljinskog grejanja. Gospodin Dešam nije naveo uslove zajma, smatrajući da je njihovo objavljivanje stvar beogradske vlade, ali je istakao da kamate nikako nisu provizorne, već adekvatne stepenu rizika investicije, koji je za Srbiju još uvek visok. Budući da je zemlja ionako prezadužena (12 milijardi dolara), postavilo se pitanje da li će dodatni zajmovi privredu definitivno zakovati za dno. Po mišljenju Olivijea Dešama to ne bi trebalo da se dogodi, budući da su u toku pregovori sa Pariskim i Londonskim klubom o reprogramiranju jugoslovenskih dugova, te stoga nova (neophodna) zaduženja neće prosto uvećati cifru.
No, snažne emocije koje je Evropa iskazala prema demokratskim promenama u Srbiji nestaju kada krene razgovor o novcu. Gospodin Dešam navodi da EBRD i te kako vodi računa o načinu plasiranja novca koji pozajmljuje, što uključuje i trostruki sistem zaštite od korupcije. Najpre, EBRD ne pristaje na lokalna „pravila igre“ ukoliko oceni da su u suprotnosti sa politikom banke; program se izvodi u etapama uz striktnu kontrolu; konačno, uslov za ulaganje je uspostavljanje pravne države, odnosno zaštita investitora od nekakvih lokalnih moćnika koji bi mogli da utiču na sudove.
Visoko ocenjujući brzinu reformi, sa naročitim pohvalama na račun Zakona o privatizaciji, gospodin Dešam odbacio je kritike da su investitori brzi na obećanjima, a spori u realizaciji. U slučaju projekta hitne obnove Elektroprivrede Srbije u svrhu pripreme sistema za narednu zimu, koji će se realizovati od septembra do decembra, gospodin Dešam objašnjava da se projekti realizuju onoliko brzo koliko je to moguće i da ta brzina više zavisi od lokalnih vlasti nego od Banke, zaključujući da je ipak važnije da se posao obavi kvalitetno, a ne brzo.
Jedan od interesantnijih projekata pomoći koji EBRD namerava da realizuje u Srbiji je tehnička pomoć (TAM), što je naročito bitno za zemlju koja kuburi sa kvalitetnim kadrovima. U okviru ovog programa grupa iskusnih stručnjaka iz razvijenih zemalja posetiće 11 kompanija u Srbiji nastojeći da svojim znanjem pomognu u procesu revitalizacije.
Ipak, namera da se promoviše baš unapređenje gradskog saobraćaja (za početak sa 150 kvalitetnih autobusa) govori da je izabrano ono što je građanima lako vidljivo, a ne ono što je zaista goruće (Elektroprivreda). Koliko god jesen pred nama bila „vrela“, iza nje stiže zima, tradicionalno hladna, možda i klizava.


U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve